Potočarka je višegodišnja biljka iz porodice kupusnjača koja raste u hladnim čistim tekućim vodama, a kres salata jednogodišnja biljka koja raste samoniklo. Kao povrće kod potočarke se koriste mladi izboji s listovima, bogati vitaminima i mineralima. Upotrebljavaju se kao svježa salata, za dekoraciju, kuhani za juhe i umake te za ekstrakte začina. Ima blagi okus sličan rotkvici. Potočarka pospješuje lučenje probavnih sokova, a pomaže kod slabokrvnosti, katara pluća i bolesti žućnog mjehura. Kres salata je bogat izvor minerala i vitamina, a najviše se koristi kao svježa salata ili kao dodatak juhama, umacima, sirnim namazima i sl. Ima i antioksidativno djelovanje.

Potočarka je vodena biljka s plitkim adventivnim korijenjem kojim se drži uz tlo. Stabljika je vriježasta, razgranata, većim dijelom u vodi, a u pazušcima listova također razvija adventivno korijenje. Vrhovi grana su iznad vode, na kojima nema korijenčića. Listovi su debeli, sjajni, naizmjenični, neparnoperasti. U uvjetima dugog dana biljke prelaze u generativnu fazu, kad se na vrhovima grana pojavljuju cvatovi s bijelim cvjetovima. Plod je komuška, a sjeme je vrlo sitno tako da u 1 g ima između 3400 i 6700 sjemenki.

potočarka kres salata
Potočarka

potočarka
Potočarka je izvrstan izvor vitamina i minerala

Potočarka – kako ju uzgojiti?

Potočarka se razmnožava vegetativno, reznicama stabljike s adventivnim korjenčićima ili izravnom sjetvom sjemena uz sklop od 100 do 200 biljaka po m2. Uzgaja se kao jednogodišnja kultura kroz 10 do 12 mjeseci. U ekstenzivnom uzgoju potočarka je višegodišnja biljna vrsta, a može se iskorištavati do 10 godina. Berba počinje 20-ak dana nakon sadnje ili 40 do 50 dana nakon sjetve. Beru se izboji dugi 15 do 20 cm svakih 10 dana u proljeće, a svaka tri tjedna u jesen. Tijekom godine može se ostvariti oko 20 berbi, s prinosom od 4 kg/m2 u svakoj berbi.

Za uzgoj potočarke potrebno je osigurati sljedeće preduvjete:

  • vodena površina s 1 % pada,
  • razina vode u početku uzgoja 0,6 do 2 cm, a u vrijeme berbe između 6 i 15 cm,
  • brzina toka vode od 60 do 120 cm/s, odnosno od 400 do 1000 l/m2 dnevno,
  • temperatura vode 10 do 15 °C,
  • alkalna reakcija (pH oko 7,5) vode s niskim sadržajem nitrata i kalija.

Zbog navedenog, potočarka je pogodna za uzgoj različitim hidroponskim tehnikama („ebb and flow“, tehnika hranivog filma, vertikalni hidropon) u zaštićenim prostorima.

kres salata
Kres salata

Kres salata

Kres salata je jednogodišnja biljka koja samoniklo raste uz rijeke, puteve i na ostalim ruderalnim staništima. Kao povrće koristi se mlada rozeta lišća, oko 30 dana nakon sjetve, ili cijeli nadzemni dio biljke u fazi kotiledona. Bogat je izvor minerala i vitamina, a najviše se koristi kao svježa salata ili kao dodatak juhama, umacima, sirnim namazima i sl. Ima pikantan okus, otvara apetit, a sadrži i tvari s antibiotskim djelovanjem.

Rozeta lišća ima 15 do 20 cm u promjeru. Kotiledoni su trodijelni, a listovi lirasti, duboko urezani pa djeluju kao neparnoperasti. U uvjetima dugog dana i viših temperatura prorasta cvjetna stabljika visoka 25 do 50 cm, s bijelim ili svijetloružičastim cvjetovima skupljenima u grozdasti cvat. Plod je komuška sa sitnim crvenosmeđim sjemenkama. U 1 g može biti 400 do 750 sjemenki.

Kres salata je biljka skromnih zahtjeva. Dobro uspijeva i u polusjeni. Klije već pri 5 do 6 °C, a raste od 15 do 25 °C, gotovo na svakom tlu. Za kontinuiranu berbu, na otvorenom se sije od ožujka do rujna svakih desetak dana. Sije se vrlo plitko, širom ili u redove razmaknute 8 do 15 cm, 5 do 8 g/m2 kako bi se postiglo oko 1000 biljaka/m2. Ovisno o uvjetima uzgoja rozeta dospijeva za berbu 15 do 30 dana nakon sjetve. Mlado lišće dužine 6 do 10 cm reže se u razini tla. Moguće je ostvariti prinos od 3 do 4 kg/m2.

Tablica 1. Sadržaj vitamina i minerala u 100 g (prema USDA)

 Sadržaj% Preporučenog dnevnog unosa
VitaminiPotočarkaKres salataPotočarkaKres salata
Vitamin A3191 IU6917 IU64138
Vitamin C43,0 mg69,0 mg72115
Vitamin E0,1 mg0,7 mg54
Vitamin K250 µg542 µg312677
Vitamin B10,1 mg0,1 mg65
Vitamin B20,1 mg0,3 mg715
Vitamin B30,2 mg1,0 mg15
Vitamin B50,3 mg0,2 mg32
Vitamin B60,1 mg0,2 mg612
Vitamin B99,0 µg80 µg220
Kolin9 mg19,5 mg  
Betain 0,2 mg  
Minerali
Kalcij120 mg81 mg128
Željezo0,2 mg1,3 mg17
Magnezij21,0 mg38,0 mg510
Fosfor60 mg76,0 mg68
Kalij330 mg606 mg917
Natrij41,0 mg14,0 mg21
Cink0,1 mg0,2 mg12
Bakar0,1 mg0,2 mg49
Mangan0,2 mg0,6 mg1228
Selen0,9 µg0,9 µg11

Pogodne za uzgoj klijanaca

Obje vrste i potočarka i kres salata pogodne su za uzgoj klijanaca ili „microgreensa“. Za uzgoj i upotrebu klijanaca u vlastitom kućanstvu najčešće se koriste posude od polietilena visoke gustoće, visine 4 do 6 cm, ispunjene supstratom organskog ili anorganskog podrijetla, no mogu se koristiti i polistirenski kontejneri namijenjeni proizvodnji presadnica.

Na tržištu su dostupna i hobi pakiranja za uzgoj „microgreensa“ u stanu ili na balkonu, koja uz posudu sadrže i sjeme za uzgoj. Kao supstrat mogu se koristiti treset, vermikulit, perlit i kora drveća te pijesak, vlakna kokosa, pamuka i jute. Sjeme koje se koristi u uzgoju ne smije biti tretirano kemijskim sredstvima protiv bolesti i štetnika, a treba biti kalibrirano, visoke čistoće i klijavosti iznad 95 %. Sije se do 40 000 sjemenki po m2. Nakon sjetve posude se prekrivaju papirnatim ubrusima ili polietilenskom folijom kako bi se održala vlažnost i optimalna temperatura tijekom klijanja.

Optimalna temperatura i relativna vlaga zraka su u rasponu od 21 do 25 °C, odnosno, 50 do 60%. Nakon klijanja papirnati ubrusi i folija se uklanjaju, a biljkama je potrebno osigurati fotoperiod od 12 sati svjetla i 12 sati tame uz održavanje optimalne vlage supstrata. „Microgreens“ dospijevaju za berbu 7 do 21 dan nakon klijanja. Dospijevanje ovisi o vrsti, klijavosti sjemena, abiotskim čimbenicima tijekom uzgoja te sustavu proizvodnje. Berba se obavlja nakon pojave prvih pravih listova te visine biljaka 2,5 do 8 cm, odnosno, 5 do 10 cm. Bere se sterilnim škarama ili nožem nekoliko milimetara iznad supstrata.

Prethodni članakTurizam bez poljoprivrede nema smisla
Sljedeći članakKompostna hrpa – kad i kako ju složiti?
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.