Kompostna hrpa najčešće nastaje od otpadnog materijala iz naših vrtova i nasada. Ona obično nastaje rezidbom, plijevljenjem, okopavanjem ili kao nusprodukt naših životinja odnosno gnoj. Kako iz „otpadnih materijala“ jednog imanja stvoriti visokovrijedni supstrat svima znan kao kompost i složiti kompostnu hrpu?
Kompostiranje je kontrolirana mikrobiološka razgradnja hrpe složenih organskih materijala u djelomično razgrađene rezidue, koje nazivamo kompost. Kompost je smjesa različitih organskih otpadaka gospodarstva i kućanstva koji se prerađeni radom mikroorganizama i faune koriste kao organsko gnojivo.
Proljetna ili jesenska kompostna hrpa?
Kompostna hrpa se može slagati u dva vremenska razdoblja – proljetnom i jesenskom, gdje svako razdoblje nosi neke prednosti i manje. Kompostiranje je proces koji se sastoji od nekoliko faza. Jedna od faza je tvz. termofilna u kojoj se radom mikroorganizama kompostiranja razvija visoka temperatura (čak i do 65 oC) kako bi se razgradila organska masa.
Ako slažemo u proljeće, u vrijeme termofilne faze, temperatura okoliša je relativno visoka. Tada, ako u kompostnoj hrpi imamo puno materijala tipa slame ili suhih grana, može doći i do samozapaljenja hrpe. Kako bi se to spriječilo, materijal treba dodatno vlažiti i okretati. Kompostna hrpa koju složena u proljeće idealno se može koristiti u proljeće naredne godine nakon što je proces kompostiranja i zrenja u potpunosti gotov.
Ako smo se odlučili za jesensku hrpu, postoji nekoliko prednosti.Temperatura okoline je niža od one u hrpi, pojavljuje se dovoljno oborina koje vlaže materijal pa nema potrebe za dodatnim ljudskim radom. Jedini nedostatak je relativno kratko vrijeme zrenja komposta jer u svega 6 mjeseci od slaganja hrpe dobiven supstrat koristimo u proizvodnji.
Slaganje hrpe
Kompostna hrpa koju slažemo mora biti poprečnog presjeka trapeza u kojoj je baza šira od vrha. Odnos visine i širine je 1:1,4 u korist baze, dok je duljina proizvoljna, ovisno o količini materijala s kojom raspolažemo.
Omjer dušične i ugljične komponente je 40:60 u korist ugljika gdje dušik predstavlja animalni izvor (svježi stajski gnoj), a ugljik predstavlja biljni izvor materijala (slama, otkosi trave, sječkane grane, piljevina i sl.). Za kompost se koristiti i otpadci iz kućanstva osim mesa, kostiju i velikih količina agruma.
Kompostna hrpa se slaže u slojevima. Na dno se postavi sloj grana kako bi se omogućilo ocjeđivanje kompostnih sokova. Zatim se slaže sloj biljnih materijala, sloj gnoja, i ako ste u mogućnosti dodajte sloj drvnog pepela. Nastavite tako sve dok ne stvorite željeni oblik i duljinu koja je prikladna ukupnoj količini materijala s kojim raspolažete. Ako slažete biodinamički kompost sad je vrijeme stavljanja biodinamičkih pripravaka u hrpu, tzv. „prepariranje hrpe“.
Za koliko je mjeseci gotov kompost?
Na kraju hrpu prekrijte slamom i na vrt stavite daske kako bi je osigurali od vjetra. Nakon 6-12 mjeseci gotov je proces kompostiranja. Kompost se uglavnom koristi za poboljšanje fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki tla kao organsko gnojivo, za ishranu bilja kao biljno gnojivo, malč ili kao sirovina za proizvodnju raznih supstrata. Zajedničko je svim kompostima da kod njih proces humifikacije teče do kraja pa je njihova organska tvar zapravo trajan humus.
Kompost je nezamjenjiv na obradivim površinama, osigurava biljkama hranu, poboljšava strukturu tla i mikrobiološku aktivnost tla. Za razliku od mineralnih gnojiva koja se moraju kupiti, organski vrtni i kuhinjski otpad stalno je dostupan i lako se može pretvoriti u materijal koji poboljšava tlo.
