Spontanim križanjima, prirodnom selekcijom pod utjecajem okoline te pomnim odabirom uzgajivača kroz dugi niz godina u mnogim su našim krajevima stvorene brojne vrijedne ekopopulacije graha. One se međusobno razlikuju po boji, obliku i krupnoći zrna, po rastu stabljike, boji cvijeta i nizu drugih morfoloških i bioloških svojstava.
Na važećoj sortnoj listi Republike Hrvatske upisana se nalazi samo jedna sorta graha zrnaša, slavonski zeleni. Međutim, već godinama je nema u sjemenskoj proizvodnji.
Sjemenska proizvodnja graha u Hrvatskoj je potpuno zanemarena
Nažalost kako se u Hrvatskoj nijedna institucija ne bavi sustavnim održavanjem sorti i sjemenska je proizvodnja graha potpuno zanemarena.
Na nacionalnoj sortnoj listi Republike Hrvatske upisano je bilo još osam sorti niskog graha zrnaša. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Nacionalna je sortna lista ukinuta pa se tim sortama ne mogu više zasnivati sjemenski usjevi.
Od novostvorenih domaćih sorti niskog graha zrnaša na nacionalnoj sortnoj listi Republike Hrvatske bile su upisane četiri sorte niskog graha u tipu trešnjevca. To su maksimirski, alida, kristina i marina koje sada održava Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču.
Bilo bi dobro da navedene sorte prođu potrebna DUS testiranja i da se upišu na Sortnu listu. Isto tako poželjno bi bilo napraviti opise postojećih starih tradicijskih sorti graha i upisati ih na sortnu listu kao čuvane sorte.
Slavonski zeleni je najraširenija stara domaća sorta niskog graha zrnaša. Stabljika je srednje bujnosti i dobre razgranatosti. Visine je 50 – 60 cm. Liske su prošireno eliptičnog oblika sa zašiljenim vrhom. Srednje zelene su boje s blagim naborima između lisnih žila. Mahune su eliptičnog presjeka, dužine 10 – 12 cm i najčešće s 5 – 7 razvijenih zrna. Vrh mahune je zašiljen. Boja mladih mahuna je svijetlo zelena, a u fiziološkoj zriobi kremaste boje. Zbog pergamentnog sloja lako se otvara tijekom vršidbe. Sjeme je bubrežastog oblika dužine 12,5 mm, širine 7,5 mm i debljine najčešće 5 mm. Masa 1000 sjemenki je oko 325 g. Osnovna boja sjemena je zelenkasto žuta.
Hilum je smeđi s plavkastim obrubom. Kao čuvana sorta na Sortnu listu Republike Hrvatske upisana je 2013. godine. Održivač sorte je Poljoprivredni obrt Gelenčir iz Hercegovca.
Na hrvatskom tržištu može se nabaviti sjeme i nekih stranih sorti graha kao što su lingua di fuoco i rocco. Međutim cijena im je dosta visoka, što uz relativno veliku količinu potrebnog sjemena, čini značajnu stavku u troškovima proizvodnje.
Uz pravilne mjere zaštite usjeva od korova, štetnika i bolesti za što postoji adekvatan izbor dozvoljenih pripravaka, jedan od važnijih tehnoloških postupaka o kojem značajno ovise troškovi proizvodnje i kvaliteta proizvedenog zrna je pravilna žetva.
Sazrijevanje graha teče postepeno od prvih formiranih mahuna na donjim etažama do vršnih etaža. U državama u kojima je dozvoljena primjena desikatora u momentu kada su najranije mahune potpuno suhe, a ostatak mahuna požuti vrši se desikacija kojom se prekida vegetacija, uništavaju se eventualni korovi te se nakon što se biljke potpuno osuše pristupa jednokratnoj žetvi za to pripremljenim kombajnima.
Žetva se odvija dvofazno
Kako u Hrvatskoj primjena desikatora u usjevima graha nije dozvoljena, žetvu je potrebno obaviti dvofazno kad su najranije mahune potpuno suhe, a ostatak mahuna požuti. Zrna zrelih mahuna tada su potpuno razvijena s brašnjavom teksturom na presjeku. Usjev se pokosi ili počupa i nekoliko dana ostavi u zbojevima da se prosuši. Manje količine ovrše se ručno, a veće stacioniranim vršalicama odnosno kombajnom.
Za vršidbu graha koriste se posebni kombajni koji ne oštećuju zrno. Sjemena ljuska graha vrlo je osjetljiva na oštećenja naročito kod visoke ili pak preniske vlage zrna. Prilikom vršidbe prilagođenim žitnim kombajnima broj okretaja bubnja treba prilagoditi tako da bude 250 – 350 u minuti, te zazor bubnja i podbubnja na 12 – 20 cm. Ovršeno zrno potrebno je nakon žetve pročistiti te pažljivo dosušiti do sadržaja vlage 14 %. Prije isporuke grah je potrebno prebrati, odstranjujući eventualno zaostale primjese, bolesna te oštećena zrna. U tu svrhu za veće se količine mogu koristiti optički sorteri koji su vrlo točni i brzi.
Urod od 2 do 3 tone po hektaru
Iako je genski potencijal rodnosti suvremenog sortimenta graha zrnaša i do 4 tone po hektaru, realno je, uz poštivanje suvremene tehnologije proizvodnje, u našim uvjetima uz navodnjavanje postići prinose 2 – 3 tone po hektaru.
Izborom adekvatnog sortimenta, organiziranjem domaće sjemenske proizvodnje i primjenom suvremene tehnologije proizvodnje moguće je i u Hrvatskoj u značajnoj mjeri povećati proizvodnju graha i većim dijelom supstituirati uvoz.
