Krajem lipnja je u Sv. Ivanu Žabno održana 13. Godišnja izborna skupština Hrvatskog saveza uzgajivača simentalskog goveda (HUSIM). Tom je prilikom Damir Horvatić još jednom izabran za predsjednika ovog uzgojnog udruženja važnog za hrvatsko stočarstvo, što je bio i povod za ovaj razgovor.
Kad se Damir Horvatić (53) iz Stare Kapele kod Vrbovca, 1992. vratio s ratišta, krenuo je u proizvodnju mlijeka s 5 krava.
Ciljeve možemo ostvariti zajedničkim snagama
Danas, 29 godina kasnije, Damir Horvatić ima 70 muznih krava ( simentalac) 30- ak bikova , 70-ak komada rasplodnog materijala. OPG Horvatić (koji vodi sin Danijel (31)) godišnje proizvede više od 500.000 litara mlijeka (dnevno 1500 litara). Hranu za stoku osigurava na 70 hektara zemlje, vlastite 55 ha i u zakupu 15 ha. Sije na 30 ha kukuruz, na 10 ha žitarice; ječam, pšenicu i tritikale i na 30 ha travne smjese. Ovaj OPG ima svu potrebnu mehanizaciju, 5 traktora, samoutovarnu prikolicu za sijeno, i sjenažu, balirke, roto drljače…
- Kako se osjećate nakon što ste dobili još jednom povjerenje voditi Savez ?
–Na moje veliko zadovoljstvo, dobio sam još jednu priliku s mjesta predsjednika HUSIM-a sudjelovati u razvoju hrvatskog stočarstva kroz sve ono što zagovaramo. To su tržišno konkurentnija proizvodnja stoke i mesa goveda, povezivanje uzgajivača i proizvođača stoke i mesa, uspostavljanje organiziranog i sigurnog otkupa i prodaje, razvoj lokalnih proizvoda od mesa, prerada te edukacija proizvođača uključujući primjenu novih znanja i tehnologija. Moj reizbor znači da kolege stočari dijele moju viziju i ciljeve koje ćemo ostvariti zajedničkim snagama i uz podršku Ministarstva poljoprivrede.
- Kakvo je danas stanje u u stočarstvu Hrvatske?
-Teško. Posebno je teško u mljekarstvu. Cijena stočne hrane ( soja, premiksi , kukuruz…) povećana je za 25 posto, a kukuruz čak za 100 posto. To je skupo, preskupo. Hrvatski stočari proizvode jeftino mlijeko. Istodobno cijena mlijeka ostala je ista; 2 kune plus premija- 2,5 kuna po litri.
- Kako to riješiti?
– Jedino dodatnim poticajima. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković traži od EU da nam odobre dodatne poticaje (za dobrobit životinja) i za obogaćivanjem zemljišta stajskim gnojivom. Inače ministrica Vučković želi saslušati nas stočare. I što je još važnije: čuje nas. To do sada nije činio ni jedan ministar poljoprivrede.
- Što govore brojke?
-O uzgojnom programu i njegovim rezultatima u prošloj godini proizlazi da je broj simentalskih goveda u Hrvatskoj lani pao ispod 60 posto ukupne populacije, što ne ostavlja mjesta zadovoljstvu. Danas imamo 92.385 grla simentalske pasmine, oko 800 manje nego ranijih godina. Također, u kontroli mliječnosti je samo 47.260 krava. Porasla je proizvodnja mlijeka za 78 litara po kravi i to je nastavljen trend iz zadnje tri godine. Proizvodnja ne raste brzinom kojom bismo htjeli, a razlog leži u usitnjenosti naših gospodarstava. Dvije trećine ukupnih goveda nalazi se na farmama s manje od 30 grla, dok jedna trećina ima 10 i manje krava u kontroli mliječnosti. Možemo biti ponosni na neka uzgojna postignuća. U proteklih 10 godina uzgojili smo 13 vrhunskih bikova prema kriterijima europskog saveza simentalaca.
“Znanost je ušla u štale!“
- Bili ste predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača simentalca Hrvatske 4 godine i ponovo ste izabrani. Koji su učinjeni pomaci u stočarskoj proizvodnji?
-Znanost je ušla u štale. Više „stočar ne plete kotac kao otac“, što kaže naš narod.
- Što to konkretno znači?
-Struka, a time i mi stočari prije svega vodimo brigu o uzgoju. Sve što smo postigli , a postigli smo zaista mnogo, ne samo moja obitelj, već i svi drugi stočari, možemo prije svega zahvaliti struci: službi uzgoja Središnjeg saveza. Izuzetno veliku pomoć svakodnevno nam pruža inženjer Damir Pejaković iz Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede. Po rezultatima, konkurentni smo rezultatima koji postižu stočari u Njemačkoj, Austriji, Češkoj.
- Uspješno surađujete s kolegama iz Njemačke i Austrije?
-Prije 10 godina s kolegama iz Njemačke i Austrije potpisali smo ugovor o genotipizaciji. Rezultate vidimo. Svake godine tako genotipiziramo određeni broj muških i ženskih grla, pa smo dosad uspjeli uzgojiti 13 domaćih bikova. Nakon već poznatog Mozille (koji je othranjen u mojoj štali), lani smo uzgojili još dva vrhunska bika, čije se sjeme već koristi u njemačkom uzgoju. Kroz 3 do 4 godine očekujemo i njihove progenske testove i s time možemo biti zadovoljni i ponosni na svoj rad.
Rasplodni bik Mozilla
Iz Horvatićeve štale prodan je prije pet godina u najveći njemački Centar za umjetno osjemenjivanje (Neustadt) prvi bik iz Hrvatske – Mozilla. Nakon provedenih genomskih testova Mozilla je završio na samom vrhu među čak 12.500 testiranih rasplodnih bikova iz 30 zemalja. Mozilla se koristi kao bikovski otac u Njemačkoj, čime je letvica podignuta na najvišu razinu. Nedugo zatim i drugi je bik iz ovog uzgoja – Wings – završio u Češkoj. Bik Wings je, po svojim karakteristikama naglašeno mesni tip, što je također bitno za simentalca.
- Dokle se došlo u realizaciji Regionalnog centra za stočarstvo koji se namjerava izgraditi u Dubravi?
-To je dobar projekt kojega podupire Ministarstvo poljoprivrede. Iza toga projekta stoji Zagrebačka županija, a u njega je uključeno 6-7 županija, ustvari Središnja Hrvatska. Neke su potrebne radnje već učinjene , druge su u tijeku. Regionalni cetar bi trebao profukcionirati 2022. Općina Dubrava je vrlo zainteresirana biti domaćinom ovom regionalnom projektu.
- Bez suvremene tehnologije teško je zamisliti rad na velikoj farmi?
-Da, osobito kod mužnje. Supruga i snaha muzu krave. Riječ je o strojnoj mužnji. U izmuzilištu se doji istodobno 2x 4, dakle osam krava. Planiramo nabaviti robota za mužnju. U rujnu će se objaviti natječaj na koji ćemo se prijaviti. I na ovaj način znanost ulazi u štale. Uz tehnologiju i udruženost ne samo da je lakše proizvoditi, već smo i konkurentniji, što pokazuje primjer međusobne suradnje strojnog prstena koji se pokazao učinkovitim, a u koji su uključeni stočari iz Stare Kapele: Horvatić, Sikora, Šobak, Vugrinović, Hrastić, Šavorić, te Matijević iz Žabnice i Šatrak iz Zvonika. Objedinjeni smo daleko jači. Čemu imati 10 kombajna za žetvu, kad to može učiniti jedan.
