U članku „Koji uvjeti su potrebni za uspješan tov svinja?” koji je objavljen u broju 12, osvrnuli smo se na opće uvjete držanja svinja. U ovom broju ukratko ćemo opisati posebne uvjete za različite kategorije svinja i obveze posjednika životinja. 

Nerasti

Odjeljci za neraste moraju biti smješteni i izgrađeni tako da se nerast može okrenuti bez teškoća. Također i da može čuti, namirisati i vidjeti ostale svinje. Slobodna podna površina odjeljka za odrasloga nerasta mora iznositi najmanje 6 m2. Ako se odjeljci koriste za prirodni pripust, podna površina za odraslog nerasta mora iznositi najmanje 10 m2 bez ikakvih prepreka.

Krmače i nazimice

Krmače i nazimice moraju, u razdoblju od 4 tjedna nakon osjemenjivanja do 1 tjedan prije očekivanog prasenja biti držane u skupinama. Potrebno je poduzeti sve potrebne mjere za smanjivanje agresije u skupini svinja. Suprasne krmače i nazimice moraju biti, ako je to potrebno, prije stavljanja u odjeljke za prasenje, podvrgnute tretmanu uklanjanja unutarnjih i vanjskih nametnika.

U tjednu prije predviđenoga prasenja, krmačama i nazimicama mora se dati dovoljne količine odgovarajućeg materijala za ležaj, osim ako je to tehnički neprovedivo zbog sustava odvodnje gnoja na gospodarstvu. Iza krmače ili nazimice treba se predvidjeti slobodan prostor za lakše prirodno ili potpomognuto prasenje. Boksovi za prasenje trebaju biti opremljeni zaštitom za prasad koja siše kao što je npr. zaštitna pregrada.

Sisajuća prasad

Dio od ukupne površine poda za prasad mora biti dovoljno velik da im omogućava istovremeni odmor. Mora biti pun ili prekriven pokrovom, ili nasteljen slamom, ili pak drugim primjerenim materijalom. U slučaju korištenja odjeljaka za prasenje, sisajuća prasad mora imati dovoljno mjesta za neometano sisanje.

Prasad mlađa od 28. dana ne smije se odbiti od krmače, osim u slučaju kad je ugroženo zdravlje ili dobrobit krmače, ili prasad. Prasad koja siše smije se odbiti od krmače i u starosti od 21. dana, ako ih se premješta u posebne nastambe koje su temeljito očišćene i dezinficirane te odijeljene od nastamba u kojima se drže krmače kako bi se prenošenje bolesti na prasad svelo na najmanju moguću mjeru.

Odbijena prasad i tovljenici

Pri držanju svinja u skupinama moraju se poduzeti mjere za sprječavanje sukoba koji se ne smatraju normalnim ponašanjem. Svinje se moraju držati u stabilnim skupinama koje se, što je manje moguće, međusobno miješaju. Ako se miješaju svinje koje se ne poznaju, to treba učiniti u što ranijoj dobi. Po mogućnosti to mora biti prije ili do jednoga tjedna nakon odbića. Pri miješanju svinja moraju im se osigurati mogućnost za bijeg i sakrivanje od ostalih svinja.

Kad se utvrde znakovi ustrajne borbe odmah se moraju istražiti uzroci i poduzeti odgovarajuće mjere. Primjerice, treba se opskrbiti životinje većim količinama stelje ako je to moguće ili drugim materijalima za istraživanje. Ugrožene životinje ili posebno agresivne životinje moraju se držati odvojeno od skupine. Da bi se omogućilo miješanje svinja, upotreba sredstva za smirenje dopuštena je samo u izuzetnim slučajevima. Također, dopuštena je samo od strane veterinara.

svinje dobrobit svinja
Svinje bi se trebale što manje miješati u skupinama

Obaveze posjednika životinja

Sve životinje koje se drže u sustavima proizvodnje gdje njihova dobrobit zavisi od redovite skrbi posjednika, moraju biti kontrolirane najmanje jednom dnevno. O svakoj životinji koja pokazuje znakove bolesti ili je ozlijeđena, potrebno je bez odgađanja primjereno skrbiti. Ako životinja ne reagira na takvu skrb, potrebno je zatražiti veterinarsku pomoć što je brže moguće. Ako je to nužno, bolesne ili ozlijeđene životinje moraju se odvojiti u primjereni prostor sa, tamo gdje je to primjenjivo, suhom i udobnom steljom.

Posjednik životinja mora imati evidenciju o svakom liječenju životinja i o broju uginulih životinja nađenih prilikom svakog pregleda. Evidenciju posjednik mora čuvati najmanje tri godine od zadnjeg unosa podataka. Na zahtjev nadležnog tijela dužan ih je dati na uvid.

Ostali čimbenici vezani za dobrobiti svinja mogu se pronaći u Pravilniku o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje (NN, broj 44/2010) i Pravilniku o minimalnim uvjetima za zaštitu svinja (NN, broj 119/2010).

Prethodni članakPušipelovi trsovi prelaze županijske granice
Sljedeći članakŠto mi to jedemo? Neka hrana bude tvoj lijek!
prof. dr. sc. Željko Pavičić
Od 1993. godine stručni suradnik Gospodarskog lista. Dosada je objavio više od 400 popularizacijskih članaka u istoimenom časopisu iz područja veterinarske medicine, animalne proizvodnje i biotehnologije te u Biblioteci Obitelj i gospodarstvo stručne knjige „Pripravljanje sira u kućanstvu“ (1996.), „Mlijeko i prerađevine“ (1996.), „Kolinje i mesni specijaliteti“ u tri izdanja (1997., 2001. i 2003.) „Domaće kobasice – od izrade do jela“ (2004.), kao i „Mlijeko od mužnja do sira“ (2006.). Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1992. godine, Višu poljoprivrednu školu u Križevcima 1994. i Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku 1998. godine. Od 1995. godine zaposlen je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područje znanstvenog interesa je ponašanje, dobrobit i higijena životinja te veterinarska sanitacija. Objavio je u autorstvu, odnosno suautorstvu više od 200 znanstvenih radova u časopisima i zbornicima skupova te tri sveučilišna udžbenika i dva priručnika. Redoviti je profesor u trajnom zvanju od 2014. godine. Iste godine izabran je za redovitog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvršten je u prvo izdanje WHO is WHO u Hrvatskoj (2011.).