„Hrvatska tek sad može vidjeti korist od članstva u EU“

Nedavno je skupina od 15-ak agrarnih novinara iz Srbije posjetila Hrvatsku u sklopu projekta “Puls Europe – medijski posjeti EU”. Projekt je to financiran od strane Europske unije. Projekt podržava novinare medija u Srbiji u istraživanju tema dobre poljoprivredne prakse u zemljama EU. Sve kako bi građani Srbije bili bolje informirani o postupku eurointegracija. Zanimalo nas je kakve dojmove imaju agrarni novinari iz Srbije nakon obilaska hrvatskih poljoprivrednika.

Srbija je nakon 7 godina od početka predpristupnih pregovora, otprilike na sredini pristupnog procesa. Odnosno još ima oko polovicu nezaključenih pregovaračkih poglavlja. Stoga se u tamošnjim medijima posvećuje posebna pozornost iskustvima država članica EU i prednostima članstva, u ovom slučaju u poljoprivredi. Posjet srpskih novinara Hrvatskoj planiran je u dogovoru s Centrom za prijenos znanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH. Također uz suradnju s Hrvatskom poljoprivrednom komorom koja je organizirala susret hrvatskih i srpskih poljoprivrednih novinara u zagrebačkom hotelu International. Na njemu su novinari razmijenili iskustva o stanju u poljoprivredi dvije države.

– Novinarima iz Srbije predstavili smo rad Hrvatske poljoprivredne komore i na koji način se hrvatski poljoprivrednici bore za svoje interese kroz 19 sektorskih Odbora te kroz djelovanje u krovnom udruženju EU poljoprivrednika Copa Cogeca. Prikazali smo im i rezultate hrvatske poljoprivrede, te približili ciljeve nove poljoprivredne politike EU. Hrvatski i srpski poljoprivrednici danas imaju dosta slične probleme. Ono što smo mi u Hrvatskoj imali priliku nedavno vidjeti kroz 4 radionice s drugim EU državama je da su Austrija, Slovenija, Italija i Poljska kroz desetljeća rada i borbe za interes poljoprivrede shvatili kako su zajednički rad poljoprivredne komore i savjetodavne službe najbolja formula uspjeha u poljoprivredi, izjavio je nakon prezentacije predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Hrvatska je platila visoku cijenu zbog nespremnosti

Goran Đaković, urednik specijaliziranog časopisa za poljoprivredu „Agrobiznis“ iz Beograda, naglasio je da je njegov općeniti dojam da poljoprivreda Hrvatske tek sada može vidjeti korist od EU. Međutim, prvo je platila visoku cijenu jer nije bila spremna natjecati se s velikim igračima na tržištu. Oni su imali daleko više sredstava i resursa u dužem vremenskom razdoblju.

–Posljednje dvije do tri godine vidi se napredak i da se sredstva EU koriste, ali i da je izgubljeno dosta vremena. Mnogi su proizvođači odustali od poljoprivrede pa čak i otišli van zemlje. Slično je i u Srbiji. Nadamo se da ćemo koliko-toliko naučiti iz vaših grešaka i dobronamjernih savjeta. Njih smo dosta mogli čuti tijekom pet dana razgovora sa svim ključnim ljudima u sektoru poljoprivrede. Kad to kažem mislim na razgovore s poljoprivrednicima, donosiocima odluka, poljoprivrednom komorom, lokalnim samoupravama i udruženjima, naglašava Đaković uz usporedbu:

-Kad su sličnosti i razlike u pitanju slični smo jer nismo skloni udruživanju. Razlika je to što mi još imamo veliki broj poljoprivrednika i malih proizvođača koji opstaju, ali ako se ne budu udružili ili proširili  proizvodnju, doživjet će isto što su i njihove kolege u Republici Hrvatskoj. Također, mi smo u prednosti jer imamo suficit u sektoru poljoprivrede koji je vrijedan više od 1,5 milijardi eura. Ali ako se ima u vidu da Hrvatska ima jak turistički sektor na obali to se kod vas da kompenzirati. Mi ako izgubimo ovo nećemo imati čime kompenzirati.

Jedini način kako se oduprijeti jakoj konkurenciji iz EU

S obzirom da su novinari iz Srbije obišli desetak poljoprivrednih proizvođača od Istre, Zagrebačke županije do Međimurja, upitali smo kolegu Đakovića o dojmovima.

–Poseban dojam na mene je ostavio Samobor. On me u mnogo čemu podsjetio na Srijemske Karlovce. To je primjer kako uspješno mala sredina može privući pažnju uprkos činjenici da nije na obali mora i da nije ni banja ni planina. Oduševljen sam kremšnitama i podatkom koliko se dnevno pojede ovih specijaliteta. Za njih se čulo ne samo u regiji nego i šire. Oduševio me i prozvođač krumpira Damir Mesarić. On je osnovao Udruženje proizvođača krumpira u mjestu Belica. Ono se pozicionira kao centar proizvodnje krumpira. Sami proizvođači brzo mijenjaju tehnologiju, sortiment i nastup na tržištu tako da su prilagodljivi. To je po meni jedini način da se odupremo jakoj konkurenciji – udruživanje, korištenje novih znanja i EU sredstava, zaključuje Đaković.