180 godina postojanja, obljetnica je kojom se malo koji časopis, tvrtka ili institucija može pohvaliti. Gospodarski list je upravo to – institucija hrvatske poljoprivrede. Nemoguće je sažeti 180 godina izlaženja i nebrojene članke koji su u ovih 18 desetljeća objavljivani u ovom najstarijem i najznačajnijem stručnom časopisu o poljoprivredi u Hrvatskoj.
Namjerno smo napisali 18 desetljeća, jer čovjek s 18 godina postaje punoljetan i svoju mladost i energiju upreže za rad na svoju i društvenu korist. Tako su i Gospodarskom listu desetljeća prošla kao godine i kao da smo tek na početku. Puni energije i želje za stvaranjem i u sljedećih 180 godina.
U ovom članku spomenut ćemo najbitnije trenutke u dosadašnjem vijeku Gospodarskog lista. Kroz tri stoljeća usmjeravao je hrvatske poljoprivrednike kako uspješno gospodariti i bilježio razvoj naše poljoprivrede.
Kako se stvarao Gospodarski list…
Na svaku petu obljetnicu u slavljeničkom ozračju objavljujemo prilog u kojem podsjećamo kako se stvarao Gospodarski list. Mnogo toga napisano je o slavnoj prošlosti našega lista, pa nije lako naći nešto važno, što još nije rečeno. I ovom prilikom podsjetit ćemo naše poštovane čitatelje, a osobito one mlađe, na nekoliko značajnih misli izrečenih i zapisanih u povodu njegovih prohujalih rođendanskih proslava.
Prva značajno obilježena godišnjica bila je prije točno stotinu godina, 80. obljetnica izlaženja lista, početkom 1922.. Tad je urednik bio Gjuro Kopač agronom, pravnik, politički i kulturni djelatnik. Njegove misli o osnivačima lista i danas vrijede:
-Zato ne zaboravimo prave domoljube, naše stare narodne borce, nego ih držimo vazda u svježoj uspomeni, ne bismo li time sebe duševno ojačali i podigli iz kaljuže sebičnosti i nemara, u koje smo do grla zaglibili.
90. godišnjica: 1842. – 1932.
O 90., već tada visokoj godišnjici, pisano je u br. 2 od 1. veljače 1932., gdje je na devet stranica opisana njegova povijest. Ime pisca nije navedeno, a urednik je tada bio prof. dr. Alojz Tavčar. Povijest je pisana na duhovit način, tj. u prvom licu, kao da je Gospodarski list živo ljudsko stvorenje, koje nam ovako opisuje svoje rođenje:
-Tako sam začet g. 1841. kao čedo “Hrvatsko-slavonskog gospodarskog družtva” dok mi je kumovalo tridesetak uglednih i vrlih rodoljuba na čelu s kardinalom-nadbiskupom Jurjem Haulikom. Devedeset je godina od onda prošlo i evo nitko od mojih osnivača i prvih upravljača to ne doživi nego samo ja.
Dalje nastavlja “kako roditelji nisu mogli više čekati dozvolu iz Beča za moje rođenje, pa sam ja bez dozvole ugledao svijetlo svijeta i tako sam 26. siječnja 1842. pod imenom Priobćenje članovom horvatsko-slavonskoga GOSPODARSKOG DRUŽTVA od upravljujućeg odbora
izašao u narod po prvi puta u svojem životu. Čedan je bio moj početak, ali sam odgovarao svojoj zadaći.
Nakon opisa prvih uspjeha u stočarstvu i livadarstvu, te izdavanja “Kolendara za puk”, naš “dječačić” ovako tužno piše:
-Godine 1850. nastali su i za mene crni dani jer me družtvo nije više moglo redovito svaki mjesec slati među naš seoski svijet te sam 1850., 1851. i 1852. izlazio kao godišnjak pod naslovom “List družtva Gospodarskoga hervatsko-slavonskoga.” Ali došli su i bolji dani, pa sam opet izlazio kao tjednik i 1. siječnja 1853. dobio novo ime “Gospodarske novine”. Godina 1854. donijela mi je veliku žalost jer je umro moj odgojitelj i staratelj Dragutin Rakovac. Moje vodstvo je 1858. preuzeo predsjednik zemaljskog suda Ljudevit pl. Vukotinović, a iste sam godine prekršten u “Gospodarski list”.
Tako se naš list i dan-danas zove! Nakon mnogih stranica punih podataka više o društvu nego o listu, pojavljuje se opet “prvo lice”, i to, onda kad je društvo prvi put financijski propalo, i piše:
-Godina 1925. završila je život mojeg roditelja, kao i sve njegove djece, osim mene. Tako sam ostao siroče pod vodstvom onih koji su uređivali ostavštinu mojih roditelja. U godini 1928. ulazim kao posinak u “Hrvatsko Gospodarsko društvo kao središnja zadruga”, ali ja sam čil i zdrav, pun nade i poručujem vam:
-Moji su stupci, otvoreni, ispunjavajte ih i punite, koji ste za to pozvani. Čitajte ih Vi kojima su namijenjeni, jer ćete iz njih crpsti pouku o racionalizaciji biljne i životinjske proizvodnje na Vašem posjedu, a time potpomoći narodno-gospodarskom napretku naše domovine.
125. godišnjica: 1842. -1967.
Iako u jeku socijalizma i jugoslavenstva nije bilo uputno slaviti nešto iz starije hrvatske prošlosti, ipak je “Gospodarski list” u svom br. 4 od 27. siječnja 1967. hrabro na naslovnoj stranici donio preslik “Priobćenja članovom horvatsko-slavonskoga Gospodarskog družtva”. Veliki svečani članak podnaslovom “Nosilac razvoja i napredka” napisao je dr. Tomislav Mikulić. U tom lijepo koncipiranom naslovu članka sažeo je cijelu svrhovitost “Gospodarskog lista”. Time je objasnio njegovo neprekidno postojanje u novom vremenu velikih državnih, političkih i privrednih promjena. Napredak i razvoj, naime, željelo je svako društveno uređenje, iako s raznih ideoloških polaznica,
koje su donosile uspjehe ili neuspjehe. Voditelji “Gospodarskog lista” znali su uvijek nevezati se uz tekuću politiku, nego samo gledajući dalekovidno promicati najsuvremenije mjere u proizvodnji sve kvalitetnije prehrane stanovništva. Dr. T. Mikulić dalje je istaknuo u duhu vremena, kako se putem “Gospodarskog lista” želi pokazati individualnim proizvođačima stručnu i gospodarsku ulogu krupnih društvenih imanja u primjeni suvremene agrotehnike i kako se trebaju s njima na svoju korist povezivati u kooperantskim odnosima. Tada je urednik bio Marijan Stipaničić.
150. godišnjica: 1842. -1992.
Proslava 150. godišnjice postojanja “Gospodarskog lista” bila je svečano obilježena i proslavljena. Odgovorni urednik bio je dr. Marijan Strbašić onodobni predsjednik Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo. Tom prilikom objavljen je svečani broj 1– 2 od 26. siječnja 1992. Na njemu je omotna stranica preslik u boji poznate apoteoze “Ilirski narodni preporod” Vlahe Bukovca.
Na 56 stranica nalaze se članci poznatih povjesničara i novinara. Oni su sveobuhvatno opisali dugu, tešku ali uspješnu povijest “Gospodarskog lista”, prepletenu s poviješću Hrv.-slav. gospodarskoga društva koje mu je bio osnivačem i izdavačem 84 godine. Svečani proslov listu napisao je biranim riječima dr. Marijan Strbašić.
Stožerni članak “Stoljeće i pol” “Gospodarskog lista napisao je na 16 stranica prof. Srećko Ljubljanović i ilustrirao mnogim slikama naslovnih stranica lista, koje su se mijenjale tijekom godina i predstavljale napredak lista. U osamnaest poglavlja autor je iznio sve važne, ali i podrobne događaje i razvojne faze lista.
Tako je to do danas najiscrpnija njegova povijest. Članak prof. Nevenke Jednačak i prof. S. Ljubljanovića pod naslovom: “Odgovorni urednici Gospodarskog lista od 1842. do 1992.” obrađuje životopise trideset urednika, izrazitih uglednika svojega doba. Njima je time izražena dužna zahvalnost novih generacija. Taj popis s njihovim slikama nadopunjen je trojicom zaslužnih stručnih urednika, a to su: prof. Josip Torbar, dipl. ing. Draško Dobronić i dr. Stjepan Banožić.
Povjesničar prof. Leopold Kobsa opširno je u članku “Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo” opisao njegovu povijest od feudalnih do kapitalističkih vremena i uvodno ustvrdio da je u svojim redovima okupljalo najumnije ljude svoga vremena.
Dr. Miroslava Despot r. Blis, znanstvena savjetnica, prikazala je cjelokupno ozračje u doba hrvatskog narodnog preporoda kad su u ilirskom duhu napredno građanstvo i slobodni intelektualci uvodili Hrvatsku u novo doba. Ona također smatra da su suradnici “Gospodarskog lista” utkani u povijest hrvatskog naroda. Od Iliraca posebno opisuje djelatnosti Franje Šporera, Mihajla Sabljara, Dragutina Rakovca, Dragutina Klingraffa, Ambroza Vranicanija, Franje Lovrića i dr.
Kao žena posvetila je više redaka Jelisavi Prašničkoj rođ. Bertić iz Hrv. zagorja kao prvom ženskom suradniku “Gospodarskog lista” i pokretačicom izdavanja pučkih knjiga. Svakako treba napomenuti i da je među mnogim slavnim imenima glavnih urednika Gospodarskog lista od prvog broja do danas, zapisana i jedna žena. Nada Ćuk, jedina je žena koja je obnašala dužnost glavne urednice. Prije toga dugi niz godina bila je u uredništvu na raznim funkcijama. Danas ni ne brojimo koliko ima dama, stalnih i vrsnih suradnica našega lista, koje su posvema ravnopravne svojim kolegama.
U tom prigodnom broju još je članak dipl. ing. Stjepana Keglevića o promicateljskoj ulozi lista za organizaciju poljoprivrednih izložbi koje su bile važan čimbenik za širenje stručnog znanja među seljacima. Jubilarna “Obća gospodarsko-obrtna izložba” iz 1891. nije u nas ni do danas nadmašena.
Suradnici Gospodarskog lista
U Gospodarskom listu je u svim obljetnicama posvećen prostor utemeljiteljima i osnivačima, urednicima, čelnicima gospodarskih podružnica, ali o samim suradnicima malo je pisano. Stoga ćemo koristiti ovaj prigodni broj da i zaslužnim stručnjacima za razvoj naše poljoprivrede i napredak sela prozborimo koju rječ’cu.
Prije svega valja se prisjetiti da su suradnici ili dopisnici gotovo do kraja 19. stoljeća rijetko potpisivali svoje članke. Tako su ostali zaboravljeni. Navodili su koji put početna slova svojih imena i prezimena, ali ih je danas teško po tomu otkrivati. Prvi popis uradnika pojavio se u br. 52/1853. gdje ih je po abecednom redu nabrojeno 45. Neke od njih nalazimo i tijekom 1858. a među njima su i pripadnici plemstva: Ljudevit pl. Vukotinović kasniji akademik, Metel barun Ožegović, Ambroz vitez Vranicani-Dobrinović, Skender Zdenčaj od Zahromić-grada i Daroslav Tomić od Trešćena. Drugi veći popis suradnika “Gospodarskog lista” objavila je gđa dr. Agneza Szabo u svom djelu “Središnje institucije Hrvatske u Zagrebu 1860-1873” izdanom 1988. Ona je, uloživši veliki istraživački trud, pronašla u navedenom razdoblju čak 94 suradnika našega lista. Za njih međutim, nisu navedena zvanja ili mjesta prebivanja.
Broj suradnika stalno je rastao, osobito kad je 1919. otvoren u Zagrebu Poljoprivredno-šumarski fakultet. List je bio plodan suradnicima za kratkog trajanja Banovine Hrvatske (1939. – 1941.). Ni u jeku Drugog svjetskog rata nije se broj suradnika smanjivao, iznosio je oko 70. Nakon završetka rata zaslugom ing. Željka Gumhaltera list se ponovno pojavljuje već 15. srpnja 1945., opet sa suradnicima koji su predstavljali vodeće stručnjake u svojim specijalnostima. Suradnicima kao intelektualcima “Gospodarski list” bio je i jest životna potreba za potvrđivanje vlastite osobnosti i važnog osjećaja da izvršavaju svoje dužnosti prema svom narodu. Snaga lista očituje se osobito u tome što sada ima približno tri stotine suradnika kroz godinu.
170. obljetnica: 1842.-2012.
Ovaj pregled naše povijesti završit ćemo riječima mojeg prethodnika, glavnog urednika Gospodarskog lista od 1993-2010. i od 2011.-2015. godine, Branka Horvata, dipl.ing.agr. koji je prije 10 godina, povodom 170. obljetnice Gospodarskog lista u predgovoru broja 1. Gospodarskog lista napisao:
–Gospodarski list počeo je izlaziti …” dok Zagorec bil je još kmet”… do danas, našeg doba neslućenih tehničkih i znanstvenih dostignuća. Prolazio je kroz različite društvene i političke prilike, promjene društvenih uređenja, raznih režima, država, preživio svjetske ratove, Domovinski rat, nije se dao satrti, što je mnogo puta pokušavano, kao ni hrvatski puk koji je prolazio kroz iste nedaće.
Prihvaćen u narodu, stalno je izlazio, jer je od svog osnutka do danas stalno poticao napredne zamisli razvoja poljoprivredne proizvodnje, posebno sela, ali nikad, pa ni u najtežim vremenima za hrvatski narod, nije zaboravio poticanje, čuvanje i njegovanje hrvatskih običaja i hrvatske kulture i jezika na selu. Naš list je dokaz da na ovom prostoru Europe živi narod, hrvatski narod koji nije mnogo zaostao za onima koji su se u doba njegova osnivanja smatrali vodećima i naprednima.
Koračajući kroz prošla stoljeća, zahvaljujući poglavito svojim urednicima, Gospodarski list je pisao i povijest naše poljoprivrede i sela. Njegovi su urednici bili najnapredniji ljudi svog vremena, a suradnici istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, vlasnici imanja, zastupnici u hrvatskom državnom Saboru i mnogi drugi uglednici pojedinog razdoblja. Mnogo su pridonijeli i trgovci i proizvođači koji su svojim oglasima i stručnim prilozima, imajući u njega povjerenje, obogaćivali njegov sadržaj i jačali ekonomski temelj lista.
Svih ovih godina Gospodarski list održao se ipak najviše zahvaljujući naraštajima njegovih pretplatnika koji su uz teško priskrbljeni novac svog vremena, izdvojili koliko je trebalo da Gospodarski list uđe u njihove domove.“
Gospodarski list danas i sutra…
Nakon uspješnog postojanja tijekom 180 godina i po svojoj povezanosti s neslomljivim seljačkim pukom “Gospodarski list” danas ostvaruje svoju visoku stručnu, tehničku, estetsku i ekonomsku razinu. Toj tvrdnji ima više dokaza, evo nekih od njih!
List izlazi polumjesečno (dvaput godišnje kao dvobroj), na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210×275 mm. Omotne vanjske stranice su aktualne prema godišnjim dobima, vremenu izvođenja poljoprivrednih radova ili kršćanskih blagdana. Uz većinu stručnih članaka su slike koje ilustrativno prate tekst. Sve kako bi čitatelji mogli što bolje upoznati sadržaj članka, a napose štetnike i uzročnike biljnih i životinjskih bolesti i pojedine sorte. Sustav raspoređivanja članaka je uglavnom stalan pa se oni svrstavaju po rubrikama. Osobita posebnost je “Mali gospodarski savjetnik” u središnjem dijelu lista na desetak stranica. On od 1995. donosi cjelovite stručne i tehničke opise najaktualnijih proizvodnji na velikom i malom posjedu. Svi članovi obitelji, posebno kućanice rado prate recepte i članke iz rubrike “Dom i obitelj”. Jedna od najstarijih rubrika u listu jest “Pitanja i odgovori” u kojoj čitatelji i suradnici rado sudjeluju.
Posljednjih godina sve je više visokostručnih članaka o ekološki prihvatljivoj poljoprivrednoj proizvodnji i njezinoj zaštiti od bolesti i štetnika. Nepesticidne mjere zaštite sve se više preporučuju i prihvaćaju. O svjetskom problemu genetički preinačenih biljaka i klimatskim promjenama, već se odavna piše u našem listu. Pridaje se sve veća pažnja i promicanju i čuvanju tradicijskih vrijednosti našeg seljačkog puka.
Temelj njegovog dosadašnjeg postojanja i izlaženja su njegovi pretplatnici iz gotovo cijele Lijepe Naše. Ponajviše iz onih regija gdje je i poljoprivreda vodeća djelatnost. Veliki postotak pretplatnika čine vikendaši – stanovnici gradova – ljubitelji zemlje i rada u prirodi koji u njemu nalaze nezamjenjivog saveznika. Ekonomsku snagu lista podržavaju mnoge tvrtke svojim oglasima i ponudama najraznovrsnijih potreba za proizvodnju i gospodarstvo. Pretplatnicima se također pruža mogućnost besplatnog oglašavanja svojih ponuda i potražnji u posebnom izdanju, „Gospodarski oglasnik“ koji je pokrenut 2011.g. i prvi je specijalizirani poljoprivredni oglasnik. Kao prilog izlazi u svakom drugom broju Gospodarskog lista.
Gospodarski list ima u Biblioteci “Obitelj i gospodarstvo” 43 knjige različitih naslova. Od knjiga za pripremanje različitih vrsta kolača, tradicionalnih hrvatskih jela i suvremene kuhinje, do onih stručnog sadržaja popularno pisanih koje doživljavaju veći broj izdanja. Posljednje u nizu izdanja je stručni priručnik „Voćne rakije, likeri i travarice“.
Današnje uredništvo i dalje nastavlja tradicije svojih prethodnika i redovito godinama izdaje “Gospodarski kalendar”. Knjiga je to koja je savjetnik i vodič radova kroz godinu svakom poljoprivredniku, gospodarstvu i vikendašu.
Gospodarski list je pokretač mnogih inicijativa, a ima i pionirsku ulogu u razvoju osobito novih tehnologija, uvođenju novih sorti i dr. Gospodarski list producirao je i 10 polusatnih televizijskih emisija „Dodir prirode“ s poljoprivrednom tematikom, koje su emitirane tijekom 2013.g. na RTL televiziji i postigle su izvrsnu gledanost.
Od 2015. godine Gospodarski list organizira stručne seminare „Hrvatsko povrće“, jedini takav skup u Hrvatskoj o proizvodnji povrća. Na njemu sudjeluje velik broj proizvođača, tvrtki, znanstvenika i stručnjaka iz područja povrćarstva, a dvije godine zaredom organizirao je i stručni skup za vinogradare „Cro-vin“. Gospodarski list je i inicijator i osnivač Društva agrarnih novinara Hrvatske, koje okuplja novinarsku struku i sve kolege koji prate i izvještavaju o poljoprivredi. Glavni urednik Gospodarskog lista je i trenutni tajnik tog Društva.
2019. godine u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom, Gospodarski list uspješno je organizirao Međunarodni sajam poljoprivrede CROAGRO. Na njemu je sudjelovao velik broj izlagača, tvrtki s poljoprivrednom opremom i mehanizacijom. Nažalost, 2020. i 2021. godine zbog pandemije koronavirusa navedene manifestacije nisu mogle biti održane.
Gospodarski list od 2013.godine i ulaska Republike Hrvatske u ravnopravnu zajednicu država u Europskoj uniji, prati razvoj poljoprivrede i pomoću sredstava iz EU fondova. Također, samostalno se prijavljuje na projekte iz tih fondova.
21. stoljeće je doba digitalnih tehnologija, a Gospodarski list se i u tom pravcu kontinuirano razvija i prikuplja nove štovatelje na vlastitom internetskom portalu, s više od 400 tisuća mjesečnih posjeta i skoro 40 tisuća pratitelja na društvenim mrežama, te s oko 10 tisuća članova na grupi Poljoprivredni savjetnik Gospodarskog lista.
Redovito šaljemo i newsletter Gospodarskog lista na 60 tisuća adresa elektroničke pošte. Od 2021. godine omogućena je i onlina pretplata. Tako se uz tiskano izdanje, sav sadržaj Gospodarskog lista može pratiti i na zaslonima pametnih uređaja.
Zahvala!
Jedna izreka kaže da dani idu sporo, a godine prolete. Svaki organizam, svaka biljka ima svoj životni vijek, neke traju jednu sezonu, druge stoljeća… Možete li zamisliti koliko je biljaka u Hrvatskoj posijano i posađeno, koliko je polja obrađeno i plodova ubrano u 180 godina koliko postoji Gospodarski list?
Može se reći da je Gospodarski list, u doba kad je osnovan, bio sjeme gospodarskog napretka u Hrvatskoj. Kroz tri stoljeća svjedočio je raznim mijenama, revolucijama i ratovima. Prolazio je i kroz smjene društvenih sustava, nastajanje i nestajanje država, pa je i njegov život bio buran, krivudav i katkad težak, ali je u njemu dvoje nesumnjivo. To je da je bez njega nezamisliv razvoj poljoprivrede i gospodarstva u Hrvatskoj i da su ga često uređivali najbolji ljudi svog vremena.
Časna ova obljetnica našega starog, ali uvijek mladoga Gospodarskog lista dobra nam je i
lijepa prilika da ponovno odamo počast i zahvalnost svima koji su ga osnovali, onima koji ga
držaše i danas drže u životu i snazi, na korist seljačkog puka i cijeloga naroda hrvatskoga.
U čast 180. obljetnice navest ćemo lijepe misli zahvalnosti koje je povodom 155. rođendana
na prigodnoj svečanosti zabilježio veliki poklonik i prijatelj Gospodarskog lista, znameniti i nažalost pokojni Stjepan Keglević, dipl.ing.agr., riječima koje i danas vrijede:
“Ovom se prigodom iskreno i najsrdačnije zahvaljujemo svim pretplatnicima, suradnicima i poslovnim prijateljima koji su omogućili redovito izlaženje “Gospodarskog lista”, sa željom da naš “Gospodarski list” nastavi još dugo godina slavnu tradiciju svojih prethodnika.” I dodajmo još staru horvatsku nazdravicu na latinskom: “Vivat, crescat, floreat”, što znači “Živio, rastao, cvjetao!”
Dragi naši pretplatnici, zahvaljujemo vam na vašoj vjernosti, što nas čitate i podržavate iz broja u broj. Uredništvo vam želi zahvaliti i na svim dobronamjernim komentarima, vašim pitanjima i prijedlozima, koji nas potiču da vam donosimo zanimljive članke, aktualne informacije i stručne savjete i preporuke kako biste uspješno uzgajali, proizvodili i gospodarili.
Gospodarski list stvara se i izlazi za vas i radi vas. Hvala vam!
