Dunja – dekorativno i ljekovito voće otporno na mraz

Obična dunja (dunja, lat. Cydonia oblonga) je jedina vrsta roda dunja (Cydonia), porodica Rosaceae. Njeno botaničko ime potječe od grčkog grada Kydonia na sjeverozapadu otoka Krete. U Armeniji i Iranu dunja se može naći u prirodi. Dunja potječe s Kavkaza, odakle je prenesena u Perziju i Grčku. Poznata je već 4000 godina. U starom Egiptu i Rimu smatrali su je ljekovitom. To je i potvrđeno u mnogobrojnim istraživanjima. U Francusku dolazi u 9. stoljeću odakle se širi u druge zemlje.

Cvjetovi i plodovi su dekorativni pa je to uz ljekovitost još jedan razlog da se dunja uzgaja svuda gdje za nju postoje pogodni uvjeti.

Postoje samooplodne, djelomično samooplodne i stranooplodne sorte pa je nabavljajući sadnice važno znati sortu kako se ne bi dogodilo da stablo obilno cvate, a slabo rađa ili da plodova uopće nema.

Kultivira se najčešće u vinogradarskom okruženju

Stablo dunje je 4 do 6 m visoko drvo koje se može naći u Aziji i Europi. Cvjeta u svibnju i lipnju i ima bijele do ružičaste cvjetove. Latice cvjetova su duge između 2 i 5 cm. Buduči da bolje uspijeva u toplijim predjelima, kultivira se najčešće u vinogradarskom okruženju.

Plod dunje je sličan plodu jabuke ili kruške (odakle i potječu dvije sorte dunje; jabukolika i kruškolika). Od dunja je moguća priprema kompota, želea, kao i sokova. Plod dunje sadrži vrlo mnogo vitamina C, zatim kalij, natrij, cink, željezo, bakar, mangan, pektin i druge organske i anorganske kiseline. Sjeme dunje sadrži različite sluzi, ulja kao i otrovni cijanid glikozid.

Dunja spada u grupu jabučastih voćnih vrsta. Uzgaja se na terenima do 800 metara nadmorske visine. Za rast i kvalitetnu rodnost dunja zahtijeva plodna i rastresita tla sa sadržajem humusa od 3-5 % i pH vrijednosti zemljišta od 5,0-6,2. Tla sa većim sadržajem kalcija treba izbjegavati za podizanje zasada, jer vrlo često dolazi do pojave kloroze ili žutila lišća na ovakvim terenima.

Bolje podnosi sušu od ostalog jabučastog voća

Dunja bolje podnosi sušu od ostalog jabučastog voća, ali je vrlo osjetljiva na preveliku vlažnost zemljišta i visoku razinu podzemnih voda, jer suvišak vode u tlu, ako potraje duže vremensko razdoblje, može dovesti do gušenja korijenovog sustava. Dunja cvjeta kasno, tako da je opasnost od smrzavanja cvjetova i šteta koje izazivaju kasni proljetni mrazevi manje izražena nego kod drugih voćnih vrsta. Cvijet je krupan, bijele boje, tako da dunja u cvatu izgleda vrlo dekorativno.

Dunja se može cijepiti na sve tipove dunja koje se inače rabe kao vegetativne podloge za krušku. Veće značenje imaju dunja MA, MC i BA 29. Dunja MA se još zove Anžerska dunja, a BA 29 Provansalska dunja. S njima dunja ima izvrsnu podudarnost, no može se uzgajati samo na dobrim tlima koja nemaju puno fiziološki aktivnog vapna. Na suhim i pjeskovitim tlima s puno vapna mogu se rabiti sjemenjaci bijeloga gloga jer dunja s njime ima dobru podudarnost i životni vijek dulji od 50 godina.

Slika 7. Dunja rađa na kratkim jednogodišnjim izbojcima koji rastu na dvogodišnjim ili starijim granama, slično kao mušmula i oskoruša, Izvor www.plantea.com.hr

Od uzgojnih oblika, za dunju se preporučuju obična ili popravljena piramida, palmeta s kosim granama, pa čak i vretenasti grm. Dunja rađa na kratkim jednogodišnjim izbojcima koji rastu na dvogodišnjim ili starijim granama, slično kao mušmula i oskoruša. Rodni pup je mješoviti pup iz kojeg se razvija mladica koja na vrhu najčešće ima samo jedan cvijet. Dunja često počne rađati već u drugoj godini nakon sadnje, zbog čega se izbjegava svako nepotrebno skraćivanje izbojaka. Ima izraženu dominaciju vrha pa je rana izolacija vrhova izbojaka obavezna ako želimo imati lijepo oblikovanu i dobro obraslu krošnju. Rezidba u mirovanju uglavnom je dovoljna za dunju. Dunja je jako osjetljiva na bakterijsku palež i moniliju cvijeta na šta treba dosta paziti prilikom uzgoja.

Sorte dunje

Leskovačka

Potječe iz Srbije, više se uzgaja nego Vranjska. Bere se u drugoj polovici listopada. Srednje je bujnosti i visoke rodnosti. Plod je krupan do vrlo krupan (200–500 g), okruglog oblika, limun žute boje u punoj zrelosti. Ugodne arome i okusa. Ima malo kamenih stanica. Osjetljiva na viruse. Djelomično samooplodna, oprašivač je Vranjska.

Vranjska

Bere se u drugoj polovini listopada. Vrlo bujna, dobre rodnosti. Plod je vrlo krupan, teži više od 400 g, s primjercima i do 1.500 g. Jako mirisna sorta. Oblik ploda je kruškolik, površina ploda je neravna. Ima više kamenih stanica od Leskovačke. Osjetljivija na bolesti i štetnike od Leskovačke. Samooplodna je.

Champion

Sorta porijeklom iz SAD. Sazrijeva u drugoj polovini listopada. Bujno stablo, visoka rodnost. Plod je vrlo krupan, kruškastog oblika. Za oprašivanje u voćnjaku s njom se sadi Leskovačka.

Morava

Morava je novija sorta stvorena u Institutu za voćarstvo u Čačku. Zrije početkom listopada, plod je okruglastog oblika prosječne mase 350 grama. Rađa redovno i obilno.

Asenica

Asenica je bugarska sorta, dobre rodnosti. Plod je kruškolikog oblika prosječne težine oko 400 grama.

Trijumf

Trijumf je također bugarska sorta. Stablo je umjerene bujnosti, plod je okruglog oblika, prosječne mase oko 350 grama. Zrije krajem listopada.