Bogata povijest udruživanja seže sve do srednjeg vijeka. Poseban razvoj udruživanje je doživjelo tijekom 19. stoljeća. Udruživanjem se omogućuje aktivan doprinos građana društvenim promjenama. Tako i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jamči pravo na slobodu udruživanja. Udruga je oblik dobrovoljnog udruživanja radi postizanja određenog zajedničkog cilja.
Udruga se može osnovati u cilju zaštite ljudskih prava i sloboda, zaštite okoliša i prirode. Zatim radi održivog razvoja, radi zaštite humanitarnih, socijalnih, kulturnih, odgojno-obrazovnih, znanstvenih, sportskih, zdravstvenih, tehničkih, informacijskih, strukovnih ili drugih uvjerenja i ciljeva. Udruga može slobodno sudjelovati u javnom životu, u razvoju, praćenju, provođenju i vrednovanju javnih politika.
Također i u oblikovanju javnog mijenja, putem udruge članovi mogu izražavati svoja stajališta, mišljenja te mogu poduzimati inicijative o pitanjima od njihovog interesa. Udruga djeluje neovisno, ona samostalno uređuje područje svoga djelovanja, ciljeve i djelatnosti, svoj unutarnji ustroj te samostalno obavlja svoje djelatnosti.
Zakonom o udrugama (NN, broj 74/14 i 70/17) propisano je osnivanje, pravni položaj, djelovanje, registracija, financiranje, imovina, odgovornost, statusne promjene, nadzor, prestanak postojanja udruga, ali se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na političke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca. Udruga treba imati naziv pod kojim djeluje i sudjeluje u pravnom prometu. Osim punog naziva udruga može imati i skraćeni naziv. Udruge se ne osnivaju sa svrhom stjecanja dobiti, ali mogu obavljati gospodarsku djelatnost u skladu sa Zakonom o udrugama i Statutom udruge.
Tko može osnovati udrugu?
Udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača. Osnivač može biti svaka poslovno sposobna fizička osoba i pravna osoba. Članom udruge također može biti svaka fizička i pravna osoba. Udruga vodi popis svojih članova, a taj popis uvijek treba biti dostupan na uvid svim članovima i nadležnim tijelima.
Statut udruge i upravljanje udrugom
Statut udruge je temeljni opći akt udruge. Statut donosi skupština udruge, svi ostali opći akti trebaju biti u skladu s odredbama statuta. Statut sadrži odredbe koje se odnose na naziv i sjedište, zastupanje, područje djelovanja i ciljeve udruge, djelatnosti kojima se ostvaruju ti ciljevi, načine osiguranja javnosti djelovanja udruge, uvjete i načine učlanjivanja, odredbe o članstvu, tijela udruge, sastava i načine odlučivanja, prestanak postojanja udruge, imovinu udruge i dr. Udrugom upravljaju članovi, neposredno ili putem svojih izabranih predstavnika u tijelima udruge. Najviše tijelo udruge je skupština. Skupštinu čine svi članovi udruge ili njihovi predstavnici.
Neki od poslova skupštine su usvajanje statuta, biranje i razrješavanje osobe ovlaštene za zastupanje, odlučivanje o udruživanju u saveze, zajednice, mreže i druge oblike povezivanja udruga, usvajanje plana rada i financijskog plana, odlučivanje o promjeni ciljeva i djelatnosti, prestanku rada. Udrugu zastupa osoba ovlaštena za zastupanje (npr. predsjednik udruge). Osoba ovlaštena za zastupanje odgovora za zakonitost rada udruge, vodi poslove udruge u skladu s odlukama skupštine. Ona sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun udruge, te obavlja i druge poslove u ime i za račun udruge.
Udruživanje udruga
Udruge se mogu udruživati u saveze, zajednice, mreže, koordinacije ili druge oblike udruživanja neovisno o području svoga djelovanja, te mogu slobodno odabrati naziv takvog oblika udruživanja. Odabrani oblik udruživanja može imati svojstvo pravne osobe, a na njega se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o udrugama. Udruge se također mogu učlanjivati u međunarodne udruge i druge organizacije.
Ustrojstveni oblici udruge
Svaka udruga može imati svoje ustrojstvene oblike kao što su podružnice, ogranci, klubovi i slično. Ustrojstveni oblici mogu imati svojstvo pravne osobe ako je to određeno statutom udruge.
Upis u Registar udruga
Udruga se upisuje u Registar udruga Republike Hrvatske koji se vodi u elektroničkom obliku jedinstveno za sve udruge u Republici Hrvatskoj. Registar udruga vode uredi državne uprave u županijama, odnosno gradski ured Grada Zagreba, a udruge se upisuju prema svom sjedištu.
U registar udruga upisuju se i svi podaci o promjenama. U registru se udruge razvrstavaju prema obliku udruživanja, ciljanim skupinama i prema djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi propisani statutom udruge. Svaka zainteresirana osoba može zatražiti izdavanje izvatka iz registra udruga. Na temelju zahtjeva za upis nadležni Ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba donosi rješenje, u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis.
Zahtjev za upis u registar udruga može biti odbijen ako su statutom utvrđeni ciljevi i djelatnosti udruge u suprotnosti s Ustavom ili zakonom ili ako podnositelj u roku ne postupi po zaključku kojim je bio pozvan na dopunu/ispravak zahtjeva. Žalba protiv rješenja o upisu u Registar udruga ne odgađa izvršenje rješenja. Rješenje o upisu udruge koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnosti, nadležni Ured dužan je odmah po upisu u registar udruga dostaviti Ministarstvu financija – Poreznoj upravi.
Imovina udruge
Imovinu udruge čine novčana sredstva, nepokretne i pokretne stvari te imovinska prava. Udruga može novčana sredstva steći uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima, obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi udruge, financiranjem programa i projekata udruge iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora. Udruga može raspolagati svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnosti određenih statutom.
Obavljanje gospodarske djelatnosti
Udruga može obavljati gospodarsku djelatnost ako je to predviđeno statutom i ako je u skladu s posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti, ali ih ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavljanju gospodarske djelatnosti udruga ostvari višak prihoda nad rashodima, višak se koristi isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom.
Što su programi i projekti od interesa za opće dobro?
Programima i projektima od interesa za opće dobro smatraju se zaokruženi i tematski jasno određeni skupovi aktivnosti koje su u skladu s vrednotama propisanima Ustavom Republike Hrvatske. Provođenje takvih programa i projekata trebalo bi dugoročno ili kroz određeno vremensko razdoblje utjecati na društvene vrijednosti kojima se podiže kvaliteta života pojedinca, unaprjeđuje se i razvija šira društvena zajednica.
Aktivnosti od interesa za opće dobro trebaju pridonositi sljedećem:
zaštiti i promicanju ljudskih prava; zaštiti i promicanju prava nacionalnih manjina; zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju; starijih i nemoćnih; jednakosti i ravnopravnosti; mirotvorstvu i borbi protiv nasilja i diskriminacije; promicanju vrijednosti Domovinskog rata; zaštiti, brizi i obrazovanju djece i mladih te njihovom aktivnom sudjelovanje u društvu; prevenciji i borbi protiv svih oblika ovisnosti; razvoju demokratske političke kulture; zaštiti i promicanju prava manjinskih društvenih skupina; promicanju i razvoju volonterstva, socijalnim uslugama i humanitarnoj djelatnosti, poticanju i razvoju socijalnog poduzetništva; zaštiti prava potrošača; zaštiti okoliša i prirode i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara; održivom razvoju; razvoju lokalne zajednice; međunarodnoj razvojnoj suradnji; zaštiti zdravlja, razvoju i promicanju znanosti, obrazovanja, cjeloživotnog učenja, kulture i umjetnosti, tehničke i informatičke kulture, sporta, dobrovoljnog vatrogastva, traganja i spašavanja.
Aktivnostima od interesa za opće dobro mogu se smatrati i druge aktivnosti koje se po svojoj prirodi, odnosno po posebnim propisima o financiranju javnih potreba u određenom području mogu smatrati djelovanjem od interesa za opće dobro.
(nastavlja se)
