U 2022. godini nastavljen je rast cijena povrća i uglavnom su više nego ranijih godina. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, indeks potrošačkih cijena hrane u travnju ove godine u odnosu na godinu ranije viši je u prosjeku za 13,56 %, a povrća 10,53 %.
Prema podacima Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi u tjednu do 15.05.2022.g. cijene većine povrća na veletržnicama, tržnicama i u prodavaonicama bile su više nego godinu ranije. Na veletržnicama niže prosječne cijene zabilježene su kod češnjaka, kelja, salate, cvjetače i špinata.
Krumpir poskupio
Najveći skok cijena na veletržnicama u odnosu na prošlu godinu bilježimo kod krumpira. Prosječna cijena krumpira na veletržnicama u 19. tjednu ove godine iznosila je 3,58 kn/kg. To je za 76,4 % više nego lani. Trenutne cijene niže su nego na početku godine, no i dalje više nego inače. Najviše smo cijene krumpira bilježili na veletržnici u Splitu. Tamo se krumpirom tržilo d 4 do 6 kn/kg, a najniže na veletržnici u Metkoviću 2 kn/kg.
Na tržnicama bilježimo značajan porast cijena krumpira, u prosjeku 30,4 %. Cijene krumpira uglavnom su bile od 4 do 6 kn/kg na tržnicama kontinentalne Hrvatske. Na području jadranske Hrvatske cijene su bile od 5 do 8 kn/kg. Na veletržnicama i tržnicama bilježimo i dobru ponudu mladog krumpira. Njegove cijene su na veletržnicama u gore navedenom tjednu u prosjeku bile za 6,6 % više nego godinu ranije, a na tržnicama za gotovo 16 %.
Najniže cijene mladog krumpira, od 4 kn/kg bilježimo na veletržnici u Metkoviću. Na ostalim veletržnicama cijene su uglavnom od 5 do 8 kn/kg. Na tržnicama najniže cijene bilježimo u Puli. Mladi krumpir tržen JE po cijeni od 5 do 7 kn/kg. Na ostalim tržnicama cijene su najčešće od 8 do 12 kn/kg. U odnosu na prošlu godinu značajan rast cijene bilježimo i kod rajčice. Na veletržnicama, cijene rajčice su u prosjeku za 21 % više nego lani. Rajčica „trešnjar“ skuplja je u prosjeku za 28,4 %. Cijene rajčica na tržnicama više su od 15 do 22 %.
Kako Hrvatska proizvodnja povrća uglavnom nije dostatna za domaće potrebe. Cijene su pod utjecajem, prije svega, europskih cijena, a zatim i svjetskih. Zbog nedostatne domaće proizvodnje Hrvatska je u 2021.g. uvezla jestivog povrća, pojedinih korijena i gomolja u vrijednosti od 167 milijuna eura. Ostvaren je deficit u iznosu od 94,9 milijuna eura. To je za 8,5 % više u odnosu na 2020. g. iako smo vrijednost izvoza povećali za 35 %.
Prednjači izvoz tartufa
Gotovo u svim vrstama povrća ostvarujemo negativnu vanjsko trgovinsku razmjenu. jedino možemo izdvojiti gljive u kojima se ostvaruje suficit, a prednjači izvoz tartufa. Izvozimo i prerađeni kukuruz. U 2022. g. u prva dva mjeseca, najviša vrijednost uvoza u grupi proizvoda povrće i pojedini korijeni i gomolji ostvarena je uvozom sjemenskog krumpira. i to u iznosu od 3,94 milijuna eura odnosno 5.744 tona. Tijekom prva dva mjeseca 2022. g. Hrvatska je vanjsko trgovinskom razmjenom povrća, pojedinih korijena i gomolja ostvarila negativnu trgovinsku razmjenu u iznosu od -26,8 milijuna eura, što je za 29,3 % više nego godinu ranije. Vrijednost uvoza povećana je za 22,3 %, dok je izvoz u odnosu na prošlu godinu ostao nepromijenjen.
