Biskvit:

✦6 jaja

✦120 g šećera

✦1 vanilin šećer

✦150 ml ulja

✦150 ml jogurta

✦150 g oštrog brašna

✦1 prašak za pecivo

Priprema: Jaja pjenasto izmiksati sa šećerom. Sma­njiti mikser na najmanju brzinu, pa umiješati ulje i jo­gurt. Pjenjačom umiješati brašno pomiješano s praš­kom za pecivo. Peći u kalupu dimenzije 35 x 25 cm, na 180 °C, 20 minuta. Vodoravno prerezati na pola.

Žele:

✦500 g malina

✦vode do 700 ml tekućine

✦60 g šećera

✦1 vanilin šećer

✦2 pudinga od maline

Priprema: Kuhati maline sa šećerom uz dodatak malo vode, dok se ne raspadnu. Propasirati od ko­štica i dodati vode do 700 ml tekućine. U malo teku­ćine razmutiti puding pa ukuhati u ostatak. Maknuti s vatre kad se zgusne i malo malo ohladiti. Obje polovice biskvita premazati toplim želeom i staviti u hladnjak da se ohladi.

Krema:

✦1000 ml mlijeka

✦120 g šećera

✦1 vanilin šećer

✦1 burbon vanilin šećer

✦150 g škrob. brašna (gustina)

✦200 g margarina

Priprema: Pomiješati škrobno brašno sa šećerima i malo mlijeka, pa ukuhati u ostatak mlijeka. Kuhati miješajući pjenjačom do guste kreme. Pokriti pro­zirnom folijom i ostaviti da se malo ohladi. U mlako umiksati margarin sobne temperature. Mazati kre­mu na žele i spojiti. Kolač posuti čokoladom u prahu i ukrasiti malinama.

Recept iz knjige Kolači za sve prigode

Prethodni članakUmjesto za stočarstvo, novci idu za čuvanje leptira i ptica
Sljedeći članakSamba
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.