Ministarstvo poljoprivrede u Zagrebu krajem lipnja održalo je treći krug konzultacija s dionicima u okviru izrade Strateškog plana ZZP-a; nakon rasprave o izravnim plaćanjima, Zelenoj arhitekturi, digitalizaciji, loklanom razvoju, mladima, šumarstvu. Održan je na temu ”Održivo stočarstvo i krški pašnjaci”.

Vrlo mali broj nazočnih sudionika konzultacija mogao je čuti raspravu o stanju u sektoru stočarstva, intervencijama u ZPP Strateškom planu 2023-2027. Zatim o potporama za održivi dohodak, sigurnosti opskrbe hranom, gospodarskoj održivosti u sektoru stočarstva. Također i o potporama u stočarstvu s ciljem održivog upravljanja prirodnim resursima i ublažavanju klimatskih promjena.

Ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Goran Lipavić kazao je uvodno da je u simulacijama koje su izradili zbog manjeg financijskog okvira došli do smanjenja potpora za ekstezivno stočarstvo. Riječ je o degresivnom smanjenju. Tako za prvih 20 ha nema smanjenja potpora, a za više od 100 ha one iznose 90 posto. Dodao je da ima novosti u ekološkom uzgoju jer se uvodi sedam eko shema. One će na godinu zamjeniti postojeća zelena plaćanja, a između ostalih, ostale su potpore za rasplodne junice. Isto tako, kaže, napravili su značajan iskorak, iako se ne nazire kraj poremećaju na tržištu. Ono se tiče dobrobiti životinja u odnosu na onaj iz 2018. Isplate su povećane s 90 miliijuna kuna na 250 milijuna kuna.

 class=
Mali broj nazočnih na javnim konzultacijama o potporama u stočarstvu

Izgubili u godinu dana 7,3 posto mliječnih krava

Potom je Zdenka Perak, održala opširnu prezentaciju o održivom stočarstvu i potencijalima krških pašnjaka, koji se odnose na 88.518 ha. Poljoprivrednog zemljišta imamo ukupno 1,157.600 ha. Trajnih je travnjaka 130.277 ha u svim županijama. Južno od Karlovačke u Jadranskoj Hrvatskoj, upisanih u ARKOD je 221.774 ha ili 19 posto. Dodala je da je vrijednost stočarske proizvodnje u 2021. iznosila 6,3 milijarde kuna ili 34,4 posto od vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje. Ona je iznosila 18,3 milijarde kn.

Na govedarstvo otpada 29,5 posto, svinjogostvo 23,6 posto, peradarstvo 12,4 posto. Na ovčarstvo i kozarstvo otpada 5,1 posto i uzgoj kopitara 0,14 posto. Prema njezinim riječima, u Registru stočarskih farmi na kraju 2020. godine je bilo 152.276 poljoprivrednih gospodarstava (PG). Intezitet stočarske proizvodnje je 0,51 uvjetno grlo (UG) po ha. No, broj grla i stoke u godinu dana, prošle godine, iznosio je 428.000 i bio je veći za 1,2 posto. Broj muznih krava bio manji za čak 7,3 posto, kao i broj svinja za 5,9 posto te muznih ovaca 8,4 posto, i peradi – 7,4 posto.

Deficit u vanjsko trgovinskoj razmjeni stočarskih proizvoda, što se tiče njihove samodostatnosti za 2019. godinu, kod goveđeg mesa bio je na razini 63,7 posto, ovčjeg i kozjeg  mesa 65,7 posto, svinjskog mesa 62,9 posto, peradarskog mesa 81,3 posto, jaja 86,7 posto i mliječnih proizvoda – 71,9 posto. Struktura poljoprivrednih gospodarstva, pak, pokazuje da 84 posto gospodarstva drži do 10 krava, 69,6 posto do 10 krmača. 50,2 posto drži manje od 50 ovaca ili koza.

 14 tisuća čuvara leptira i ptica

Predlagatelj, pak, očekuje 14.600 korisnika dodatne mjere za očuvanje leptira i ptica na krškim pašnjacima. Inače, dosad su Mjeru 13 primali (ukupno 292 milijuna kuna) korisnici na područjima sa značajnim ograničenjima (ZPO), njih ukupno 47.505 poljoprivrednika koji žive u ZPO općinama. Najviše njih obrađuje površine manje od 20 ha. Tako je bilo dosad, kad je poljoprivrednik u općini na ZPO području mogao računati na iznos od 226 eura po ha. Poljoprivrednik iz gorskog područja dobivao je dodatnih 82 eura po ha ako održava najmanje 0,3 uvjetna grla goveda, kopitara, ovaca i koza po hektaru.

U opširnoj raspravi se pokušalo na primjeru gospodarstva od 320 ha pojasniti što znači smanjenje potpora na 190 eura po ha u brdsko-planinskom području; odnosno 132 eura/ha u područjima s ograničenim prirodnim uvjetima, odnosno 82 eura na kršu,. Dobivanje novaca ovisi o lokaciji na kojoj je zemljište. Potporu će tako moći ostvariti oni koji se nalaze na području neke od 350 općina i gradova.

 width=
Goran Lipavić i Zdenka Perak

Bez teladi od šest mjeseci nema potpora!?

Podatak da je za potporu prihvatljivo minimalno držanje teladi na PG-u korisnika od šest mjeseci nakon teljenja, izazvao je pravu reakciju od samo 20-ak nazočnih stočara, predstavnika LAG-ova, poljoprivrednih zadruga…

Vlasnik velike farme ”Natura beef” iz Udbine, Mladen Kušeković, upozorio je da nije dobro ogranizirati ovako značajan skup koji određuje sudbinu poljoprivrednika u idućih pet godina u vrijeme košnje. Stoga drži da je odaziv jako slab. On drži da se nije našlo rješenje i za krave dojilje, ali je za ovce i koze, jer one ‘idu na pašu’. No, upitno je, kaže, koliko i gdje je to na paši čak 650.000 ovaca u Hrvatskoj?

Inače, on nije krio da se teško snalazi u svoj sili predstavljenih podataka; posebno što se tiče brojnih eko shema i novih obveza stočara, ali i ratara na krškim pašnjacima, potpomognutim područjima i onima s posebnim ograničenjima. Takvi obuhvaćaju čak 150 općina i gradova, zbog otežanih uvjeta gospodarenja koji su predstavljeni na oko 20-ak gustih tablica. On je uvjeren da će na godinu izgubiti čak 75 posto potpora. Jer, što su površine veće, iznad 100 ha, to su i umanjenja veća.

Miško Šklempe, član Upravnog odbora HPK, kaže da nova pravila igre ne stimuliraju domaću proizvodnju hrane. Imamo više od 50 posto uvoznih grla u stočarstvu. Dodao je da će na ”teletu” od šest mjeseci, uzgajivači samo gubiti. Moraju ga više hraniti, a dobit će osjetno manje novaca nego da ga prodaju s oko tri mjeseca. Od drži da nitko neće ići na potporu od 104 eura za ”tele”. Tele je nakon šest mjeseci već june te ga ne može prodati za više od 20 kuna po kilogramu, upozorio je.

Ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane, Zdravko Barać, kazao je da imamo malo krava u uzgoju, prvenstveno junica. Zato se išlo na to da drugotelke i ostale krave više neće dobivati više od 2000 kuna već nešto manji iznos. Sve kako bi se potaknuo uzgoj prvotelki, kojih sada imamo oko 22.000. Predsjednik Hrvatske udruge krških pašnjaka Ivan Tešija, zatražio je, između ostalog, da stoka na krškim pašnjacima, može ostati na njima i poslije 1. listopada kako je ne bi morali dohranjivati ostatak godine.

Drži i da će umanjenje potpora, godišnje 200 milijuna kuna od ukupno šest milijardi kuna, dovesti do gašenja stočarstva na ”ljutom kršu”. Tamo ništa drugo ne raste, a i sve je manje ljudi. Drugim riječima, ovaj zakonski prijedlog potiče pašarenje na plodnim oranicama, a ne tamo gdje je to prirodno i održivo. To je potvrdila i predstavnica Uprave za zaštitu prirode.

Veći stočar iz Gorskog Kotara, Željko Mihalić, pozvao se na otežane uvjete pašarenja na brdsko-planinskim krajevima. Kako kaže, tamo imate jedan otkos na tisuću metara nadmorske visine. Dakle, onima koji imaju najmanje i u najtežom su položaju, uzima se najviše, jer će tamošnja gospodarstva izgubiti 850 kuna. Predloženo je da se svima iz izravnih potpora uzme 70 do 100 kuna. Sve kako bi opstali krški pašnjaci, jer će samo oni izgubiti jednu trećinu potpora.

Čagljevi uništavaju stada ovaca na Krku

Predsjednik Udruge svinjogojaca iz Križevaca Stjepan Kušec, zatražio je i da svinje, pored goveda, ovaca i koza, mogu na ispašu. Kako kaže, ista praksa pašarenja stoke, postoji i u drugim zemljama EU-a, od Španjolske nadalje. Predstavnica PZ Otok Krk Karla Škorjanc se požalila na učestale napade čagljeva na stada ovaca na Krku. Uz to, drži da je obveza micanje šmrike s  korijenjem jako veliki trošak od 1,2 milijuna kuna na 100 ha. To potpore od 100 eura ne mogu pokriti. Predstavnici ličkih uzgajivača buša, najveći uzgajivač Bariša Dejanović i tajnik udruge uzgajivača buše, Ante Franjić istaknuli su da će umanjenje potpora, posebno većim uzgajivačima u gorsko planinskim područjima (GPO), dovesti do kolapsa u uzgoju.

 class=
Bariša Dejanović i Ante Franjić

Rješenje je odmah staviti ‘ključ u bravu’ dosadašnjem uzgoju na Udbini te otpustiti svih šest zaposlenih. Ili ćemo smisliti turizam i osnovati četiri nova OPG-a, ističe Dejanović.

Budući da je Europska komisija uputila brojne zamjerke na prvi poslani Strateški plan, koje je Ministarstvo poljoprivrede poslalo krajem prošle godine, očekivalo bi se da će se dužnosnici u ministarstvu ipak odlučiti više uključiti zainteresiranu javnost na ove javne konzultacije, koje su prošle skoro pa nezapaženo i na kojima su malobrojnim sudionicima predočene već unaprijed određene cifre, s kojima se poljoprivrednici mogu ili ne moraju složiti, ali ih promijeniti neće.

Tako je ostao dojam da se ovaj prevažan i ključni dokument koji će zacrtati financiranje poljoprivrede do 2027. godine (a vjerojatno i duže), opet donosi iza zatvorenih vrata u uredima Ministarstva. Poljoprivrednici koji će dobivati (neki i smanjene) potpore opet nemaju dovoljno vremena niti mogućnosti utjecati na konačne odredbe i iznose. Svakako je bitno čuvati prirodu i bioraznolikost. No, bitan strateški cilj je i sačuvati ljude u ruralnom prostoru, u našim izumirućim selima i sve pustijim krajevima; od Slavonije do krškog juga.

Postavlja se pitanje, je li ovo Strateški plan za poljoprivredu ili za čuvanje leptira i ptica? Valjda je stoga i logično da se smanjuju potpore za ekstenzivno stočarstvo. Ionako zbog šteta od divljači i sve lošijih uvjeta za život, neće biti niti ljudi da čuvaju stoku. Vjerojatno bi najveću korist od Ministarstva poljoprivrede imali kad bi sve djelatnike iz klimatiziranih ureda poslali da se bave stočarstvom. Onda bi vjerojatno sami sebi (za stočarstvo) propisali veće potpore.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje