width= 600 g brašna
30 g svježeg kvasca
300 ml mlijeka
1 žlica šećera
1,5 žlica soli
100 ml ulja
50 ml vode
2 žlice brašna

U mlijeko dodajte kvasac i šećer. Ostavite stajati, a u posudu za miješanje dodajte više od polovice brašna, soli, i kvasca. Dobro izmiješajte, dodajte ostatak brašna i umijesite glatko tijesto. Ostavite da se tijesto udvostruči. Tijesto umijesite i podijelite na 15 loptica. Svaku lopticu malo nauljite i pustite da odstoje 5 minuta.Svaku lopticu razvucite malo u valjak, a zatim razvaljajte što tanje, širine 10 cm, a dužine 20 cm. Umotajte tijesto kao kiflicu. Složite slance u nauljenu posudu za pečenje. Premažite ih žutanjkom pa ih ostavite da malo odstoje. Pecite ih na 220º u prethodno zagrijanoj pećnici. Umutite vodu, brašno i sol u glatku smjesu pa kad slanci počnu rumenjeti, premažite ih preljevom i vratite u pećnicu da se ispeku do kraja, te ih posolite po želji.

Prethodni članakPosebna juha
Sljedeći članakTeletina na slovenski
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.