Posebna juha

29

1 glavica luka
1 poriluk 
2 srednje velika krumpira 
250 g kuhanog bijelog graha
1/2 glavice cvjetače
sol i papar
mljevena crvena paprika
2 mahune kardamoma
oko 1 l povrtnog temeljca
1 dl mlijeka
maslinovo ulje
maslac
list peršina

Očistite cvjetaču od vanjskih listova i operite je. Narežite glavicu na ploške debljine 0,5 cm. Stavite cvjetaču u zdjelu i začinite s malo soli, paprom, crvenom mljevenom paprikom i smrvljenim sjemenkama kardamoma. Posudu obložite papirom za pečenje i malo je nauljite. Rasporedite cvjetaču i stavite odozgo listiće maslaca. Pecite cvjetaču u pećnici zagrijanoj na 180°C 20-tak minuta. U međuvremenu narežite luk i poriluk i pirjajte ih na par žlica maslinovog ulja na laganoj vatri. Dodajte na kockice narezan krumpir i ocijeđeni grah. Kratko propirjajte pa zalijte temeljcem. Posolite i kuhajte pokriveno na srednje jakoj vatri 20-30 minuta (dok krumpir nije kuhan). Kad je cvjetača pečena, odvojite jedan dio manjih cvjetića, a ostatak dodajte u juhu. Dodajte mlijeko i kuhajte sve zajedno 5 minuta. Izmiksajte juhu u kremu uz pomoć blendera ili štapnog miksera. Vratite u lonac i podesite gustoću prema ukusu, tj. ako vam je pregusta dodajte još temeljca i kratko prokuhajte, ako vam je prerijetka ostavite da kuha lagano dok se ne zgusne. Rasporedite juhu u tanjure, dodajte u svaki prethodno odvojene cvjetiće cvjetače i sitno nasjeckan peršin. Po želji juhu poslužite uz kockice preprženog kruha.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNaši napasni korovi
Sljedeći članakDomaći slanci
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.