2 kg teletine
1 kg luka
100 g dimljene šunke
100 g špeka ili pancete
sol, papar, vegeta, senf

Ako se koriste teleća prsa, najprije odstranite rebra i hrskavicu, zatim komad mesa dobro nasolite, popaprite i premažite uljem i senfom i pustite da malo odstoji. Za to vrijeme luk narežite na deblje trakice, dimljeno meso i špek na kockice. Na masnoći propržite špek i šunku, dodajte luk, začinite solju i mješavinom začina po ukusu i pustite da se malo dinsta. Ispod mesa postavite dvije kuhinjske špage u križ, a na meso posložite luk u sloju debelom oko 1,5 cm, te polako podignite rubove mesa i preklopite ih. špagom povežite i kopčicama pričvrstite rubove na krakovima da ne izlazi nadjev. Tako napravljeni zamotuljak stavite peči u keramičku ili neku drugu posudu s poklopcem oko 2 sata na 220 ºC. Kad se malo ohladi, izrežite komade mesa i poslužite uz neki prilog.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDomaći slanci
Sljedeći članakPita s pekan orasima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.