Utjecaj suše na prinose ratarskih kultura

Posljednjih nekoliko vegetacijskih sezona zbog klimatskih promjena bilježimo sve češća sušna razdoblja i u većini godina povišene temperature, što u konačnici utječe na ostvarivanje visokog prinosa ratarskih kultura.

Visina dnevnih temperatura, količina oborina i njihov raspored značajno utječu na visinu ostvarenog prinosa i kod uzgajane vrste. Pri njenom je uzgoju provedena visoka agrotehnika (provedba mehaničkih operacija prilagođenih stanju tla, gnojidba prema stanju opskrbljenosti tla i planiranom prinosu, adekvatna i pravovremena zaštita itd.). Promjene od 1 do 2°C  u prosječnoj okolišnoj temperaturi neće utjecati u velikoj mjeri na proces fotosinteze. Međutim, izrazito visoke temperature usporavaju fotosintezu, pogotovo u situacijama kad biljkama nedostaje voda.

Stresni uvjeti uzrokovani visokim temperaturama i nedostatku vlage najviše pogađa kulture koje su tijekom ljetnih mjeseci na poljima, poput kukuruza, suncokreta i soje. Ozime i jare žitarice najviše su pogođene sušama tijekom vegetacije u ožujku. Tada se velika većina nalazi u vegetacijskoj fazi busanja, kao i forsiranom dozrijevanjem zbog suše u lipnju i srpnju. Međutim, i prema tome u kakvoj mjeri prave žitarice mogu podnijeti visoke temperature postoje značajne međusobne razlike.  

Najotporniji na visoke temperature je ječam, dok su biljke pšenice manje otporne. Najosjetljivije prave žitarice na visoke temperature su raž i zob. Svakako da je otpornost biljaka na visoke temperature i manjak vode te njihov utjecaj na ostvareni prinos ovisna u kojoj vegetacijskoj fazi nastupe stresni uvjeti. Veću ili manju osjetljivost na visoke temperature pravih žitarica možemo povezati s njihovim najpovoljnijim područjima za uzgoj.

Vremenski uvjeti tijekom ovogodišnje sezone uzgoja pravih žitarica i uljane repice nisu bili idealni. Niže temperature početkom godine uz izraziti manjak oborina uzrokovao je smanjeni porast usjeva na početku kalendarske godine. Na području Međimurske županije u razdoblju od 1.1. do 4.7.2022. godine na različitim lokalitetima zabilježeno je od 250-290 mm oborina.

Prekid busanja

Prave žitarice, poglavito pšenica, posijane na jesen izvan optimalnih rokova zbog nekoliko dana povišenih temperatura iznad 20°C tijekom ožujka prekinule su vegetacijsku fazu busanja što je uzrokovalo ostvarivanje manjih prinosa. Vrlo vrijedna kultura u ratarskom plodoredu je uljana repica. Zbog sve manje registriranih insekticida i pojave rezistentnosti repičinog sjajnika u uzgoju zauzima sve manje ukupno obradivih površina. Manjak oborina u proljetnim mjesecima odrazio se na ostvarene prinose ove kulture i u proizvodnji u kojoj je provedena visoka agrotehnika.

Uspoređujući ostvarene prinose uljane repice prošle godine s ovogodišnjim prinosom, bilježimo smanjenje prinosa do čak 30-ak %. U prošlogodišnjoj proizvodnji uljane repice u proizvodnom pokusu 20-ak hibrida uljane repice ostvareni prosječni prinos iznosio je 4.579 kg/ha. Ove godine je godine samo 3.267 kg/ha. Otkupna cijena uljane repice na bazi vlage od 9 % u 2021. kretala se na tržištu od 3,7 do 3,8 kn/kg. Ove godine iznosi 4,7-4,8 kn/kg (povećanje cijene od 27 %).

Na ostvarenim prinosima ječma, bez obzira radi li se o stočnom ili pivarskom ječmu, također je vidljiv utjecaj nedostatka vlage početkom kalendarske godine. Kod velike većine uroda zrna ječma zabilježene su niže hektolitarske mase i manji ostvareni prinos. Uspoređujući ostvarene prinose u proizvodnom pokusu lanjske godine kad je ostvareni prosjek prinosa 10-ak sorata stočnog ječma iznosio 10.431 kg/ha, ove godine je ostvaren prosječni prinos pokusa 8.676 kg/ha te smanjenje prosječnog prinosa iznosi oko 17 %. Otkupna cijena stočnog ječma na tržištu ove godine u usporedbi s prošlogodišnjom otkupnom cijenom porasla je za oko 66 %; lanjske godine ječam se otkupljivao po 1,2 kn/kg, dok je ovogodišnja otkupna cijena iznosila 2,0 kn/kg.

Tablica 1. Cijene zrna pšenice prema razredima kvalitete (klase) 2019.-2022. – podaci Čakovečki mlinovi

Poskupljenje repromaterijala

Na do sada ubranim usjevima ozime pšenice (do 6.7.2022.) također se bilježi smanjenje ostvarenog prinosa u odnosu na lanjsku godinu. Ipak, to smanjenje prinosa manje je nego kod ječma proizvedenog za stočnu hranu. Ostvareni prosjek prinosa pšenice u proizvodnom pokusu na području Međimurske županije u kojem je bilo 44 sorte, manji je za nekih 10 % u odnosu na prosjek prinosa sortnog pokusa u 2021. godini; kombajnirano 9.7.2022. g. – prosjek ostvarenog prinosa na bazi 13 % vlage zrna 9.678,7 kg/ha, a u 2021. godini prosjek prinosa iznosio je 10.528 kg/ha.

Prema kretanju cijena zrna pšenice, povećanje cijene bilježi se za sve kvalitativne razrede u proizvodnji ratarskih kultura. Stoga i kod proizvodnje ozimih ratarskih usjeva u strukturi troškova najveći dio otpada na ulaganja u mineralna gnojiva; do prošle godine gnojivo je predstavljalo nekih 32-39 % troškova u ukupnim troškovima proizvodnje. U posljednjih godinu dana bilježi se porast cijena svih inputa u ratarskoj proizvodnji. To su cijena plavog dizela, sjemena, sredstava za zaštitu bilja, gnojiva.

Ostvarena dobit poljoprivrednih proizvođača prilikom uzgoja ozimih žitarica i uljane repice uvelike je ovisna o vremenu nabave svog potrebnog repromaterijala, a pogotovo mineralnog gnojiva. Velike razlike cijena mineralnog gnojiva na tržištu bilježe se ako se usporede cijene najčešće korištenih mineralnih gnojiva u rujnu 2020. i 2021. godini.

Tablica 2. Cijene UREE i NPK 15:15:15 (BIG BAG, Petrokemija Kutina) kraj rujna 2020. i 2021. godine

Ovisno o proizvođaču mineralnog gnojiva, cijene mineralnog gnojiva u proljeće 2022. godine nastavile su s rastom. Stoga su cijene na tržištu bile vrlo različite. Cijena za 1 tonu UREE kretala se od nešto iznad 7000,00 kn, pa do iznad 11.000,00 kn. 1 tona NPK 15:15:15 postizala cijenu od 6.000,00 do iznad 8.000,00 kn. Povećanje cijena potrebnog repromaterijala u biljnoj proizvodnji uzrokuje smanjena ulaganja. Osobito u provedbu pravilne gnojidbe prema planiranom prinosu i stanju opskrbljenosti tla osnovnim makro hranivima. Uz smanjeno ulaganje u mineralnu gnojidbu valja uzeti u obzir i činjenicu da se koristi sve manje organskih gnojiva. Takvim pristupom poljoprivrednoj proizvodnji u skoroj budućnosti može očekivati dodatni pad prinosa uzgajane vrste uz istovremeno osiromašenje tla.

Prinosi pšenice-pokus:

Prinosi ječam-pokus

Prinosi uljana repica-pokusi