Ulaskom u jesen smanjuje se broj povrtnih vrsta koje uspješno rastu i razvijaju se tijekom ovog razdoblja. Stoga se uzgajaju biljne vrste koje podnose niže temperature i niži intenzitet svjetla. Berba ovih biljaka obavlja se u kasnu jesen i početkom zime (u mediteranskom području) ili tek u proljeće (uglavnom u kontinetalnom području). U broju 18. Gospodarskog lista od 1. listopada pisali smo o sjetvi i sadnji matovilca, češnjaka i luka. U ovom broju ćemo pisati o drugim povrtnim kulturama poput salate, endivije, radiča i špinata.
Salata, endivija, radič
Kombiniranjem odgovarajućih rokova uzgoja, odnosno proizvodnih područja i sortimenta, salatu je u Hrvatskoj moguće uzgajati tijekom cijele godine. Razlog tome su niski temperaturni zahtjevi i kratka vegetacija (40 do 60 dana) u optimalnim uvjetima. Rokovi sjetve i sadnje na otvorenome ovise o klimatskim prilikama područja uzgoja, dužini vegetacije do tehnološke zrelosti i potrebama tržišta. Kombinacijom uzgoja na otvorenome i uzgoja u zaštićenim prostorima moguće je osigurati kontinuiranu opskrbu tržišta tijekom cijele godine. U tablici su prikazani orijentacijski rokovi uzgoja tijekom jesensko-zimskog razdoblja na otvorenom i u zaštićenim prostorima.
Tablica 1. Rokovi uzgoja salate na otvorenome i u zaštićenom prostoruRok uzgoja Sjetva Sadnja Berba Na otvorenome Jesenski (bez agrotekstila) 20.7. – 25.8. 10.8. – 10.9. 15.10. – 15.11. Jesenski (s agrotekstilom) 15.8. – 30.8. 5.9. – 20.9. 15.11. – 15.12. Ozimi 1.9. – 15.9. 1.10. – 30.10. 20.2. – 30.3. U zaštićenim prostorima Jesenski 10.8. – 10.9. 1.9. – 30.9. 5.10. – 20.11. Zimski (bez grijanja) 10.9. – 25.9. 10.10. – 30.10. 15.11 – 10.12. Zimski (s grijanjem) 10.10. – 20.10. 15.11. – 1.12. 15.1. – 15.2. Ranoproljetni (bez grijanja) 5.11. – 20.11. 15.12. – 5.1. 1.2. – 15.3. Ranoproljetni (s grijanjem) 1.12. – 15.12. 15.12. – 5.1. 15.2. – 1.4.
Jesensko-zimska proizvodnja salate započinje sjetvom od sredine rujna do sredine listopada. Berba salate iz navedenog roka sjetve obavlja se od druge polovice prosinca do sredine siječnja. Ako se raspolaže grijanim zaštićenim prostorom, moguće je nastaviti sa sukcesivnom sjetvom svakih 7 do 10 dana sve do sredine ili kraja studenoga. To će rezultirati berbom tijekom veljače i u ožujku. Osiguranje zaštite bitno je zbog temperaturnih zahtjeva salate.
Za vegetativnu fazu, razvoj rozete ili glavice, optimalne su temperature od 12 do 20 °C. Minimalne su temperature klijanja od 2 do 5 °C. Optimalne su od 15 do 20 °C, kad salata niče za 3 do 5 dana. Mlada biljka salate može podnijeti temperature do -5 °C. Dobro ukorijenjene biljke s 5 do 7 listova ozimih kultivara mogu podnijeti kontinentalnu zimu. Međutim, što je salata bliže tehnološkoj zrelosti, osjetljivija je na niske temperature. Kad su temperature do početka glavičenja niže, formiraju se veće i čvršće glavice.
Presadnica u vrijeme sadnje treba imati 4 do 5 pravih listova. Treba biti visine do 10 cm i mase nadzemnog dijela 3 do 5 g. U zaštićenim prostorima se ovisno o kultivaru i vremenu sadnje sadi 16 do 20 biljaka/m2 (25 x 25 ili 22,5 x 22,5 cm). Kultivari iz grupe kristalki i lisnatih salata sade se 9 do 12 biljaka/m2 (25 x 30 ili 30 x 30-35 cm).
U kontinentalnim područjima najrašireniji je jesenski uzgoj endivije sa sjetvom od sredine srpnja do početka kolovoza. Sadnja se obavlja sredinom ili krajem kolovoza. Berba se ovisno o roku sadnje i kultivaru može očekivati od rujna do početka studenog. U mediteranskom endivija se uzgaja tijekom jesensko-zimskog razdoblja. Sije se od sredine kolovoza do sredine rujna, a presađuje od sredine rujna do sredine listopada. Moguće vrijeme berbe je od sredine prosinca pa sve do sredine travnja.
Dobra presadnica endivije mora imati 5 sasvim razvijenih listova. Sjetva se najčešće obavlja od sredine srpnja do početka kolovoza. Presadnice su spremne za sadnju nakon 4 do 5 tjedana. Sadnja se obavlja na razmak redova 30 do 50 cm i razmak u redu 25 do 30 cm.
Odabir roka uzgoja najviše ovisi o usklađenosti temperaturnih zahtjeva endivije i lokacije, odnosno mogućnosti uzgoja u zaštićenom prostoru, budući da su za rast optimalne srednje temperature između 15 i 18 °C, minimalna za rast je 7 °C, a maksimalna 24 °C. Kad je rozeta već blizu tehnološke zrelosti (berbe), minimalna temperatura od -3 °C može izazvati veća oštećenja lišća. Pri -6 do -7 °C biljka sasvim smrzne.
Tablica 2. Jesensko-zimski rokovi uzgoja endivijeSjetva Sadnja Mjesto uzgoja Početak berbe Kolovoz Rujan Pokrivanje agrotekstilom Studeni Rujan Listopad Negrijani zaštićeni prostor Prosinac-siječanj Listopad Prosinac Grijani zaštićeni prostor Veljača Studeni Početak siječnja Ožujak Prosinac Početak veljače Početak travnja
Za vegetativni rast radiča optimalna je temperatura 15 do 18 °C, a minimalna je 6 do 8 °C. Može podnijeti niske temperature od -3 do -5 °C, ovisno o tipu i kultivaru. Lisnati radič se sadi na razmak redova 25 do 30 cm i unutar reda 15 do 25 cm. Za glavati radič su razmaci nešto veći, 30 do 50 cm između redova i 30 do 40 cm unutar reda. Sjetva lisnatog radiča za jesenski uzgoj obavlja se u lipnju ili srpnju. Rozete su spremne za berbu od rujna do studenoga.
U mediteranskom dijelu kasni kultivari se mogu brati od studenog do ožujka. Glavati radič za jesenski uzgoj sije se u prvoj polovici srpnja, a presađuje u prvoj polovici kolovoza. Glavica se razvije tijekom jeseni, kad su već niže temperature. Bere se u drugoj polovici listopada i u studenom, a u mediteranskom području i kasnije. Za kasnu berbu dobro ga je zaštititi agrotekstilom.
Tablica 3. Potrebna količina čistih hraniva (kg/ha) u gnojidbi salate, endivije i radičaHranivo Salata na otvorenom Salata u zašt. prostoru Endivija Endivija u zašt. prost. Radič Dušik (N) 90 80 130 140 120 Fosfor (P2O5) 20 30 20 50 20 Kalij (K2O) 70 140 90 180 90 Magnezij (MgO) 10 20 10 30 10
Kultivari salate endivije i radiča razlikuju se ovisno o u obliku, strukturi i boji listova te načinu rasta, odnosno, formiraju li listovi rozetu ili glavicu. Kad se govori o sortimentu salate nezahvalno je preporučiti bilo koju sortu budući da samo jedna sjemenska kuća ima u ponudi 80-ak sorti salate. Najpoznatija sorta endivije je ‘Eskariol žuta’. Kod glavatog radiča najpoznatije su sorte koje razvijaju izdužene glavice zelenog lišća u tipu ‘Pan di Zucchero’, odnosno crvene okrugle glavice u tipu ‘Verona’.
Špinat
Za jesensku proizvodnju u kontinentalnom području obično se sije od početka do kraja kolovoza. U mediteranskom se sije od početka rujna do sredine listopada. U mediteranu se sjetvom do sredine studenog na zaklonjenim položajima (uz prekrivanje) može se postići berba tijekom zime. Za ozimu proizvodnju u kontinentalnom području, sjetvom sredinom listopada kultivara koji mogu podnijeti niske temperature, postiže se berba u proljeće tijekom ožujka i travnja. U jesenskoj proizvodnji u kontinentalnom području, pri sjetvi u kolovozu duljina vegetacije do početka berbe iznosi 50 do 60 dana. Vegetacija ozimog špinata može biti između 150 i 180 dana.
Špinat se ne sije nakon gnojidbe organskim gnojivima zbog mogućnosti prevelikog nakupljanja nitrata, pa čak i promijenjenog mirisa lišća. Zbog kratke vegetacije dobro se uklapa u plodosmjenu s ostalim povrtnim kulturama u intenzivnoj proizvodnji s 2 do 3 usjeva godišnje. Prinos špinata od 25 t/ha iznosi iz tla 150 kg N, 45 kg P2O5, 200 kg K2O i 35 kg MgO. Na tlu dobro opskrbljenom hranivima, prinos špinata najviše ovisi o gnojidbi dušikom. Međutim, zbog mogućnosti prevelikog nakupljanja nitrata u lišću upravo gnojidbu dušikom treba provesti oprezno ovisno o namjeni špinata, pretkulturi, sezoni uzgoja, načinu uzgoja i kultivaru. Gnojidba kalijem u obliku kalijevog klorida ima prednost, jer klor smanjuje nakupljanje nitrata u lišću.
Špinat se izravno sije na stalno mjesto uz razmak redova 15 do 30 cm i razmak u redu 3 do 5 cm na dubinu od 3 do 4 cm. Korisno je sijati u četverorede ili peterorede trake s razmakom među trakama 50 do 60 cm. To omogućuje prohod traktora ili ljudi. Za ozimu proizvodnju dobro je sijati na uzdignute gredice. Površina gredice tijekom jeseni i zime manje je izložena stagniranju vode u slučaju jačih oborina. Za proizvodnju za tržište, kad se beru cijele rozete, planira se sklop od oko 100 biljaka/m2. Za preradu, kad se špinat kosi sije se 150 do 250 biljaka/m2. Norma sjetve određuje se na osnovi apsolutne težine i klijavosti sjemena, a orijentacijski za 1 ha potrebno je 25 do 40 kg sjemena, odnosno za 100 m2 potrebno je 250 do 400 grama sjemena.
U zadnje vrijeme prevladavaju F1 hibridi bolje ujednačenosti i većeg potencijala rodnosti, selekcionirani prema namjeni, ali i poboljšane selekcije starih kultivara. Kultivari za svježu potrošnju su više ili manje naboranog, odnosno mjehurastog, tamnozelenog lišća, kratkih peteljki. Trenutno vodeći hibridi na domaćem tržištu su Rembrandt, Monza, Chevelle, Dolphin, Clipper i dr.
