U okviru mjere 1.2.1. Programa ruralnog razvoja u organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, u posavskom selu Pivarama, na području Općine Stara Gradiška u Brodsko-posavskoj županiji, provedena je demonstracijska vježba, edukativna obuka pčelara o suzbijanju pčelinjih bolesti.
Dr. Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu pri Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, njegov suradnik iz iste Uprave Juraj Ostojić i dr. Ivana Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i voditeljica Nacionalnog dijagnostičkog laboratorija za bolesti pčela u Hrvaskoj, obišli su pčelinjake članove novogradiške Udruge pčelara Drage Marjanovića, Roberta Crljenkovića i Mije Kurića. Na njima su okupljenim pčelarima govorili o načinima kako mogu kontrolirati najopasnije bolesti varozu i američku gnjiloću, ali i druge koje prijete.
Zašto dolazi do povećanog uginuća pčela?
Dr. Tomljanović izrazio je zadovoljstvo što se na tom praktičnom tipu obuke okupio veći broj pčelara. Borbi protiv pčelinjih bolesti treba pridavati dužnu pozornost.
-Danas imamo povećana uginuća pčela, nejasne su kliničke slike bolesti. To nije svojstveno samo za ovaj kraj, nego i za Hrvatsku. Danas pčelar mora biti prvenstveno obrazovan da može što više sam sebi pomoći. Nije tu bitna samo dobra pčelarska praksa, već i dobra veterinarska pčelarska praksa. Bitno je kako prepoznati i kako prijaviti sumnju na određene bolesti. Zatim i kako kontaktirati kolege veterinare, na koji način provoditi naređene mjere i na koji način pripremiti pčelinje zajednice i diferencionalno dijagnostički razlikovati bolesti.
Važno je na vrijeme prepoznati bolest
Dr. Ivana Tlak Gajger posebno je naglasila potrebu dobre komunikacije i suradnje svih sudionika u tom pčelarskom lancu. Sve da bi se bolest na vrijeme prepoznala, na vrijeme dijagnosticirala i kontrolirala. Ako je riječ o opasnim bolestima na posljetku i kako bi se suzbila.
–Tu primarno govorimo o pčelaru koji je dužan prepoznati određene promjene u izgledu pčelinjeg legla i ponašanju samih pčelinjih zajednica. Također, dužan je prijaviti određene gubitke i propadanje pčelinjih zajednica. Pa sve do ovlaštenog veterinara koji bi bio dužan izaći na teren, pregledati pčelinje zajednice i u slučaju potvrde određene sumnje napraviti službeno uzorkovanje. Na to se nastavlja i naš dijagnostički laboratorij. On će u najboljoj namjeri suzbijanja bolesti odraditi što bržu i točniju dijagostiku. Nakon toga rezultate laboratorijske pretrage ide na adrese veterinaru i pčelaru.
–Ako se radi o opasnim bolestima poput američke gnjiloće, onda naravno i veterinarskom inspektoru. On propisuje rješenje o mjerama za sanaciju bolesti na tom pčelinjaku, sa svim mjerama koje je potrebno provesti ne samo na tom pčelinjaku nego i zaštićenom području koje sukladno nacionalnoj legislativi iznosi 3 kilometra oko tog pčelinjaka.
Potrebno je pregledati svaki pčelinjak
Budući da se u Pivarama, na malom prostoru nalazi velik broj pčelinjaka i pčelinjih zajednica dr. Tlak Gajger istaknula je da je upravo na takvim područjima potrebna dobra komunikacija i suradnja pčelara. Podsjetila je da postoji nekoliko prirodnih načina za širenje različitih uzročnika bolesti. Tako i onih opasnih. Zbog toga je jako bitan dogovor pčelara kako bi se mogle uspješno provesti sve potrebne mjere na spriječavanju i širenju bolesti. A da bi bili uspješni u tom kontroliranju bolesti, potrebno je imati pregledane sve pčelinjake.
Što se tiče problema sa pčelinjim bolestima u Hrvatskoj, oni su standardni. Već godinama se vodi borba kako kontrolirati varozu, s obzirom da je uzrokovana grinjom koja je kao parazit prisutna u svakoj košnici i u svakom pčelinjaku. Pčelarima jednog područja preporučuje se tretiranje svojih pčelinjih zajednica u približno isto vrijeme. Tako štite svoje pčelinje zajednice, ali isto tako i susjedne pčelinjake.
–Istodobno tretiranje pčelinjih zajednica na jednom produčju, rekla je dr. Tlak Gajger, ne podrazumijeva jedan dan ili jedan tjedan. To može biti razdoblje i od dvadesetak dana, kad bi svi pčelari na nekom području morali odraditi tretman u potpunosti.
–Što se tiče američke gnjiloće, ona je standardno prisutna u svim dijelovima Hrvatske. Ove godine imali smo nešto manje uzoraka, no to je posljedica samih naređenih mjera gdje proljetni pregled više nije obavezan. To ne znači da stvarna situacija na terenu nije drugačija. Nadam se da će pčelari primarno, a onda i veterinaske službe biti spremne na proljeće da svi u jednoj komunikaciji probamo odraditi sistemske preglede kompletnih pčelinjaka da probamo suzbiti tu opasnu pčelinju bolest, apelirala je dr. Tlak Gajger.
Naglasila je i važnost i dobre suradnje pčelara i poljoprivrednika.
-To se posebice odnosi na primjenu zaštitnih sredstava u obliku različitih vrsta pesticida koji se koriste na poljoprivrednim površinama, a vezano je ne samo za akutna otrovanja i propadanje pčelinjih zajednica, već i na njihovo slabljenje. Primjerice, zajednice koje su inficirane nozemozom, puno su podložnije utjecaju tih otrova koje slučajno skupe u prirodi. Zato treba voditi računa o dogovoru poljoprivrednika i pčelara kad će se provesti određeni tretmani.
U svakom slučaju od svih u tom lancu pčelarenja očekuje se društveno odgovorno ponašanje. Uspješno pčelarenje je moguće uz međusobno uvažavanje, dobru suradnju i komunikaciju svih sudionika.
