Za razliku od ratarske i stočarske proizvodnje, koja zahtjeva velike zemljišne resurse, povrće je moguće uspješno proizvoditi na puno manjim poljoprivrednim površinama. Tako je zanimljivo onima koji nemaju puno zemljišta, a zainteresirani su za radno intenzivnu proizvodnju.

Hrvatska je u proizvodnji povrća daleko od samodostatnosti i stoga u ovoj proizvodnji ima puno prostora za rast i razvoj. Ipak povrćari se, kao uostalom i svi ostali poljoprivrednici u „tvornici pod vedrim nebom“ susreću sa sve većim izazovima u obliku kasnih mrazova, suše, preobilnih oborina itd. Jedno od mogućih rješenja za ovaj problem je uzgoj u zaštićenim prostorima. Oni omogućavaju regulaciju mikroklime, ali i uzgoj u nepovoljnom dijelu godine – tijekom zime kad postoji manjak svježeg povrća na tržištu koji omogućava postizanje daleko viših prodajnih cijena.

Proizvodnja u zaštićenom prostoru u Republici Hrvatskoj, 2021. godina

 Površina (ha)Proizvodnja (t)Prinos (t/ha)
Salata3170122,6
Rajčica8811.902135,3
Krastavci437.554175,7
Paprika311.77857,4
Izvor: DZS
Kako je u zaštićenom prostoru moguća kontrola mikroklime i uzgoj tijekom cijele godine, očekivano se postižu daleko veći prinosi u odnosu na uzgoj na otvorenom. Ipak, potrebno je napomenuti da je takav visok prinos moguće ostvariti samo uz visoka ulaganja. U tome se uz samu investiciju u zaštićeni prostor ističe i trošak grijanja. Osnivanjem zaštićenog prostora proizvođači mogu ostvariti određenu razinu sigurnosti i kontinuitet proizvodnje, što u konačnici rezultira većom profitabilnošću.

Prema podatcima ARKODA u Hrvatskoj se proizvodnja u zaštićenim prostorima odvija na 660 ha površine, a prednjači Virovitičko-podravska županija sa 129 ha razdijeljenih u 1095 parcela. Najviše se u zaštićenom prostoru uzgajaju mješovite povrćarske kulture, a slijedi proizvodnja rajčice i paprike. Prema stručnoj javnosti za ekonomski održivu proizvodnju potrebno je najmanje 1000 m2 ukupne obradive površine zaštićenog prostora na kojoj će se intenzivno, tijekom cijele godine, proizvoditi.

Ovakvom proizvodnjom koja opskrbljuje kupce tijekom cijele godine, u kombinaciji s proizvodnjom na otvorenom, svakako se moguće probiti na tržištu. To je prepoznao OPG Vidaić iz okolice Zadra, koji svoje voće i povrće nudi maloprodajno na tržnici. Kupcima omogućuje i posjet svojem OPG-u uz mogućnost da sami obave berbu. Ovakav izravan kontakt s kupcima osnažuje međusobno povjerenje te ideju svakako treba preporučiti.

Jako dobar način izravne prodaje kupcima je i onaj OPG-a Blažić iz Zagreba. On proizvodi povrće na otvorenom i u zaštićenom prostoru, a svoje proizvode besplatno dostavlja direktno na adresu kupaca iz Zagreba putem web shopa. Ovakvi nam primjeri pokazuju da se u proizvodnji povrća može uspjeti te im čestitamo.
U plastenicima je moguće uzgajati razno povrće

Graf 1. Struktura troškova u proizvodnji paprike u zaštićenom prostoru

Problemi s radnom snagom

Kod uzgoja povrća u negrijanim plastenicima ističe se trošak berbe. Proizvođači moraju biti spremni na to da radna snaga poskupljuje i bilježi se kroničan manjak iste za potrebe u poljoprivredi. Najbolje je ako samo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može samostalno odraditi sve potrebno. Ako ne može, treba unaprijed razmišljati o dostupnosti potrebnih radnika. Uz berbu radna snaga je potrebna za sadnju, postavljanje folije, zaštitu i obradu tla. Bilo bi jako dobro da je educirana u poslovima koje obavlja.

Radna snaga je velik problem

Graf 2. Struktura troškova u proizvodnji rajčice u zaštićenom prostoru

U uzgoju u zaštićenom grijanom prostoru ističe se trošak grijanja. On će s trenutnim poskupljenjima energenata biti još veća stavka cijene koštanja. Prednost u uzgoju ima naše mediteransko područje koje zimi ima više vanjske temperature, pa je potrebno manje dogrijavanje. Zbog iznimno visokih financijskih zahtjeva koje sa sobom nose grijani zaštićeni prostori, dobar dio proizvođača se odlučuje za proizvodnju u negrijanim zaštićenim prostorima.

Tu se misli na visoke tunele ili negrijane plastenike koji su opremljeni sustavima za navodnjavanje. Kulture se u njih unose u jesen za berbu u rano proljeće. Tako se mogu uzgajati samo kulture koje nemaju velikih zahtjeva za toplinom i koje podnose i negativne temperature (salata, matovilac, mladi luk, špinat). One tada postaju pretkulture glavnim kulturama koje se sade u proljeće, čime se povećava iskorištenost zaštićenog prostora i njegova isplativost.

U odnosu na kontinentalno područje, zbog povoljnijih klimatskih uvjeta u mediteranskom se korištenje negrijanih zaštićenih prostora produžuje za 15 do 30 dana u jesen, odnosno, počinje isto toliko ranije u rano proljeće. Većina povrtnih kultura na temperaturama ispod 5°C zaustavlja svoj rast, pa je područje mediterana svakako u prednosti. Potrebno je napomenuti da se u zaštićenim prostorima obavezno potrebno pridržavati plodoreda. To znači da između ponovljenog uzgoja na istoj površini treba proći najmanje tri godine, uz izbjegavanje uzgoja povrtnih kultura iz iste porodice jedne za drugom. Nepridržavanje plodoreda dovodi do nakupljanja bolesti i štetnika te posljedično smanjenja količine i kvalitete prinosa.

Graf 3. Struktura troškova pretkulture – mladog luka, %

Tijekom hladnog razdoblja u negrijanim zaštićenim prostorima biljke miruju te nastavljaju s rastom čim temperature lagano porastu u rano proljeće. Da bi se ubrzao rast kulture i njezin izlazak na tržište u negrijanim prostorima moguće je provesti malčiranje tla polietilenskim filmom debljine od 15 do 50 mikrometara ili izravno prekrivanje usjeva. Ispod malča dolazi do povećanja temperature tla. To utječe na brži rast biljaka, ranije dozrijevanje, povećanje prinosa i kvalitete proizvoda te posljedično veću profitabilnost uzgoja. Svrha izravnog prekrivanja usjeva agrotekstilom je skraćivanje vegetacije za 7 do 20 dana zbog povećanja temperature.

Plastenička proizvodnja nije zastupljena u dovoljnoj mjeri, kao niti proizvodnja povrća u RH

Graf 4. Usporedba ostvarenih prinosa na otvorenom i u zaštićenom prostoru, 2021. godina

Izvor: DZS

Često se zaboravlja da je za ostvarenje visokih prinosa stabilne kvalitete potrebno stručno znanje. Zbog toga se proizvođači moraju stalno educirati i ulagati u svoje znanje da bi bili uspješni u proizvodnji.

Prodajne cijene više tijekom zime

Ulaganje u zaštićeni prostor omogućava raniju i dužu berbu te izlazak na tržište u doba godine kad je konkurencija manja.

Graf 5. Varijacija cijena odabranog povrća tijekom godine

Izvor: TISUP

Iz grafikona 5 se vidi da su u pravilu prodajne cijene više u hladnim mjesecima, kad je manja ponuda povrća s otvorenih površina. Stoga bi proizvođači trebali iskoristiti mogućnosti koje nudi zaštićeni prostor te nuditi svoje proizvode tijekom zimskih mjeseci ili ranih proljetnih. Sve veće poskupljenje inputa poljoprivredne proizvodnje poskupljuje proizvodnju i u otvorenom i u zaštićenom prostoru. To je moguće samo djelomično preliti na potrošače kojima inflacija smanjuje kupovnu moć.

Stoga je za očekivati smanjivanje grijanja u zaštićenom prostoru i orijentaciju prema kulturama koje nisu u tolikoj mjeri osjetljive na zimu. Uspješna povrćarska proizvodnja u zaštićenom prostoru i na otvorenom je moguća, što svjedoče brojni OPG-ovi koji se njome bave. Hrvatska ima veliki potencijal za ovu proizvodnju, pogotovo u svom mediteranskom dijelu. Svakako nam treba povećanje površina pod zaštićenim prostorima.
Prethodni članakProglašen Traktor godine 2023.
Sljedeći članakProizvodnja ulja na OPG-u
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.