S 1.100 ha ekoloških vinograda ili 6,9 posto udjela, Hrvatska se svrstala među 10 vodećih zemalja u svijetu.
–Broj ekoloških poljoprivrednika u Hrvatskoj se gotovo udvostručio u posljednjih šest godina. Tako danas imamo registrirano njih ukupno 6.402, što je povećanje sa 7,92 iz 2019.g. na 9,12 posto, kazao je dr. sc. Silvio Šimon, iz Uprave za stručnu podršku i razvoj poljoprivrede u Ministarstvu poljoprivrede, predstavljajući novi Akcijski plan za razvoj ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj na 8. HR Eko Forumu u Zagrebu.
Ovaj nacionalni ambasador ekološke poljoprivrede, ističe da isti Akcijski plan još nije donesen. Većina mjera, odnosno intervencija po novom stupa na snagu 2024.g. No, već sada se zna da će godišnje biti dva javna poziva za subvencioniranje eko proizvodnje. Novost je, napominje, da je omogućena dodatna potpora za troškove certificiranja od 60 eura po ha kod prijelaza na ekološki uzgoj za prvih 10 ha, odnosno za prvih pet ha kod održavanja ekološkog uzgoja.
Do 2030.g. 14 posto eko poljoprivrednika
Novost je da su korisnici koji prelaze na ekološki uzgoj, a planirano je da to bude 14 posto do 2030.g., iako EU planira njih 25 posto u istom razdoblju, obvezni koristiti dodatnih četiri do šest sati individualnog savjetovanja. Nadalje, između ostalog, to se odnosi i na obvezu držanja najmanje 0,5 eko uvjetnog grla po ha, iznimno na krškim pašnjacima najmanje 0,3 eko uvjetna grla po ha. Najavljeno je i obilježavanje Dana eko poljoprivrede, koji se u EU obilježava 23. rujna.
Najavio je i bolje povezivanje proizvođača i potrošača eko proizvoda, nego što je to bio slučaj na platformi e-trznica.hr, te mogućnost otkupa eko proizvoda po regijama, kao što je to slučaj u drugim zemljama. Uz to, ubuduće će biti jednak iznos potpore za eko uzgoj što se tiče prijelaznog razdoblja, kao i za postojeće eko proizvođače. Predviđene su i demo farme za ekološku poljioprivredu, koja je okosnica ambicioznog Zelenog plana EU-a, koji ima za cilj do 2050.g. učiniti Europu klimatski neutralnim kontinentom.
Prema njegovim riječima i proizvođačke organizacije, imaju mogućnost biti ekološke. Nada da će taj oblik udruživanja proizvođača hrane, posebno onih manjih, saživjeti jače na domaćem tržištu.
Jača pritisak na eko poljoprivredu
Najbolji eko poljoprivrednik u EU David Pejić, koji je bio jedan od četiri panelista na Eko forumu. Održao je predavanje pod nazivom Eko poljoprivreda – prilika , kazao je da se eko poljoprivreda s udjelom od samo 1,6 posto na globalnoj razini, nalazi tek na početku puta. On je dodao da je kontaminacija, kao što je voće puno pesticida, u porastu. Istraživanja u Kaliforniji pokazuju da 80 posto ispitanika, još uvijek koristi glifosat, globalno najrasprostranjeniji herbicid. On se u SAD prestao prodavati privatnim korisnicima, ali je i dalje široko prisutan u poljoprivredi. Njegova uporaba u EU upravo istječe. Hrvatska je glasovala protiv produženja roka uporabe za još jednu godinu, podsjetio je Pejić.
Govoreći o velikim ekološkim izazovima, Pejić je kazao da je broj ekoloških problema veći od broja njihovih rješenja. Naveo je primjer freona, plina koji uzrokuje raspadanje ozonskog omotača, a koji nas štiti od štetnog UV zračenja. Dakle, trebat će puno vremena i truda da se vrati ekološki kotač u ’70. godine prošlog stoljeća, jer je i izbacivanje olovnog benzina išlo presporo iz široke uporabe.
Direktorica Ekološkog instituta Ecologica Sonja Karoglan Todorović, kazala je da jača pritisak na eko poljoprivredu zbog razlike u cijeni proizvoda. Ona je istaknula ulogu gradova u zelenoj tranziciji jer više od 70 posto stanovništva EU živi već u gradovima. Ističe važnost zelene Javne nabave za zdravu prehranu stanovništva.
Zagreb tržište od 27 milijuna zdravih obroka
S druge strane, upozorila je na trome nacionalne politike, jer ni naš nacionalni plan za eko poljoprivredu još uvijek nije donesen. Ona drži da bi javni novac trebao ići za javno dobro. Svjetlo u tunelu, kaže, jest Grad Zagreb. On je golemo tržište od 27 milijuna zdravih obroka godišnje, što sa zagrebačkim Zelenim prstenom, odnosno županijom koja se već opredijelila za 100 posto ekološku poljoprivredu iznosi ukupno 35-36 milijuna obroka te najavila skori pilot-projekt u nekoliko škola i dvije gradske bolnice.
Karoglan Todorović je istaknula svijetle primjere gradova Beča i Kopenhagena, koji su pažljivim planiranjem, na duge staze, riješili pitanje zaštite okoliša i proizvodnje hrane na ekološki prihvatljiv način, kao i zbrinjavanje otpada od hrane.
Rekordna proizvodnja pesticida
Direktorica Biovege Jadranka Boban Pejić upozorila je da se pesticidi zabranjeni u EU u njoj i dalje proizvode te preko trećih zemalja, ilegalno uvoze na hrvatsko tržište, a vjetar i podzemne vode, nemaju granica. Uz to, ističe, da je ove godine proizvedeno čak 4 milijuna tona pesticida u svijetu. To je 30 posto više nego 2018.g., a EU ih želi smanjiti za 50 posto do 2030. godine.
Rast troškova proizvodnje hrane, napominje, nije zaobišao ni eko poljoprivredu, a drži da je njezina veća cijena, posljedica veće kvalitete. Boban Pejić drži da je do toga došlo zbog rasta cijena energenata te krize kad su se potrošači počeli okretati više konvencionalnim proizvodima. No, ako smanjimo golemo bacanje hrane, koje iznosi 35 posto, onda ćemo imati više novaca za zdraviju hranu. Ona nije pobornik stjecanja profita ”preko noći”, jer visoku cijenu takvog poslovnog modela, plaćamo zagađenim okolišem.
Priznanja HR Eko foruma ove su godine dobili pročelnik za poljoprivredu i ruralni razvoj Zagrebačke županije Josip Kraljičković, tvrtka Bovan za eko maslinovo ulje i 10.000 stabala maslina u Nadinu te start up brend Biteme.
