S obzirom na današnje klimatske uvjete, odnosno sve izraženija razdoblja suše, pojave bolesti, epidemije i dr., ratari trebaju sjeme koje će biti otporno na biotičke i abiotičke stresove. U stvaranju takvog sjemena uspio je osječki Poljoprivredni institut. On je provedbom trogodišnjeg projekta u suradnji s drugim hrvatskim znanstvenicima, stvorio tri nove linije ozime pšenice. Za njih se čeka odgovor Komisije za priznavanje biljnog materijala.
Završnom Konferencijom i radionicom održanom u Osijeku krajem prošle godine uspješno je okončan trogodišnji projekt osječkog Poljoprivrednog instituta pod nazivom “Odgovor ozime pšenice na biotičke i abiotičke stresove izazvane klimatskim promjenama”. Projekt vrijedan gotovo 6 milijuna kuna proveden je u suradnji s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Osijek, Odjelom za biologiju Sveučilišta J.J. Storssmayera Osijek te Institutom Ruđer Bošković iz Zagreba. Pokrenut je s ciljem stvaranja kvalitetnije i zdravstveno sigurnije sorte pšenice otporne na sušu, veliku količinu oborina, polijeganje i bolesti. Postignuti rezultati prezentirani su upravo na završnoj Konferenciji i radionici.
–Glavni cilj nam je bio stvoriti linije ozime pšenice otporne na biotičke i abiotičke stresove. To smo i ostvarili te smo prijavili dvije linije ozime pšenice Komisiji za priznavanje biljnog materijala, 2021. godine. Jednu liniju smo prijavili 2022. godine. Osim toga iz projekta je produciran cijeli niz rezultata. Aplicirali smo 8 znanstvenih radova, sudjelovali na 11 raznih kongresa, simpozija, konferencija. Sve vrijeme trajanja projekta, tri godine, sudjelovali smo u promidžbi i vidljivosti tako što smo promovirali aktivnosti. Sveukupno je 12 znanstvenika sudjelovalo kao suradnici na projektu. Osim njih, bio je uključen i čitav niz vanjskih suradnika, tehničara i radne snage, rekla je Valentina Španić, voditeljica projekta i oplemenjivač pšenice s Poljoprivrednog institute Osijek. Govoreći o provedbi programa, Španić je istaknula kako su prvenstveno postavljali pokuse u kontroliranim uvjetima, ali i u poljskim pokusima koji su dosta nepredvidivi.
–Ipak smo uspjeli izolirati jedan stres u kontroloriranim uvjetima, dok u poljskim uvjetima to nije moguće. Nakon toga je obavljen cijeli niz laboratorijskih analiza, od molekularnih, fizioloških, izmjereni su fotosintetski parametri, agronomska svojstva, kvaliteta i nadalje cijeli niz parametara koje zapravo pokušavamo povezati s otpornošću ili s osjetljivošću određene sorte na određeni stres koji smo izolirali, pojasnila je voditeljica projekta. Španić kaže kako će benefite provedenog projekta osjetiti u konačnici i poljoprivredni proizvođači.
–U svakom slučaju poljoprivrednici trebaju sorte. S obzirom na današnje klimatske uvjete, odnosno sve veću povećanu sušu, sve više abiotičkih stresova, odnosno pojavu bolesti, epidemije, ratari trebaju takvo sjeme koje će biti otporno na biotičke i abiotičke stresove. Velika je korist, zaključuje voditeljica projekta s osječkog Poljoprivrednog instituta.
Zbog suše prinos usjeva manji od 20 do čak 70 posto
Nepovoljne klimatske promjene sve više ugrožavaju sektor poljoprivrede, ključan za razvoj gospodarstva. Produktivnost proizvodnje usjeva relativno je niska, a urodi osnovnih poljoprivrednih kultura ispod su europskih razina.
Sve češće suše, koje u prosjeku dolaze svakih tri do pet godina, rezultiraju značajnim štetama u proizvodnji pšenice. To ovisno o njihovom intenzitetu i trajanju, može smanjiti urod usjeva za 20 do 70 posto.
Upravo iz tog razloga, teških klimatskih uvjeta, ali i nepovoljnih svojstava tala, u nekim dijelovima Hrvatske su poljoprivredni proizvođači smanjili svoju poljoprivrednu djelatnost ili je čak u cijelosti napustili. Još jedan od razloga smanjenih prinosa i kvalitete pšenice leži i u stvaranju bolesti. One se mogu proširiti i uzrokovati epidemije na usjevima pšenice. A kad dođe do zaraze, teško ju je nadalje kontrolirati. Bolesti poput fuzarijske paleži klasa mogu smanjiti urode i do 80 posto, smatraju stručnjaci.
Stoga su od izuzetnog značaja znanstvena istraživanja kojima se proučavaju reakcije biljaka u stresnim uvjetima da bi se na kraju kao krajnji cilj stvorile nove, zdravstveno sigurnije sorte pšenice otpornije. One su otpornije na biotičke i abiotičke stresove primjenom visokokvalitetnih IRI aktivnosti, te prenijele spoznaje poljoprivredno-proizvodnom sektoru u Republici Hrvatskoj.
Nove spoznaje “putokaz” poljoprivrednicima koje sorte i na kojim područjima uzgajati
–Svaka informacija koja je vezana za tolerantnije sorte pšenice, za način na koji se sorte bore protiv klimatskih promjena, kako mogu opstati u tako nepovoljnim okolišnim uvjetima je dobra informacija i za poljoprivrednike. Ovaj projekt će svakako polučiti sugestije, mjere koje poljoprivrednicima mogu biti od koristi, koje sorte uzgajati, na kojim područjima. Mislim da je to vrijedan rezultat i u tom aplikativnom smislu. I to ne samo za nas znanstvenike, istaknula je Branka Salopek Sondi s Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba.
–Utjecaj abiotičkog stresa na te različite mehanizme biokemijske i molekularne pratili smo na tri stadija pšenice. Pratili smo u fazi nicanja, zatim u fazi vlatanja i na kraju klasanja pšenice. Ova istraživanja su jako važna. Na taj način identificiramo razne mehanizme koji su jako bitni za otpornost ozime pšenice na sušu. Inače je ta otpornost na sušu vrlo kompleksna. Stoga je važno poznavati ove mehanizme što također može doprinijeti razvoju novih sorti, još tolerantnijih na sušu. Isto tako identifikacija različitih gena i proteina u tim mehanizmima, može poslužiti za dobivanje novih sorata čak i tehnologijom rekombinantne DNA, smatra Rosemary Vuković s Odjela za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.
Klimatske promjene povećavaju prijetnju ljudskom zdravlju i globalnoj ekonomiji
Kakvi nas problemi čekaju s novim mikrotoksinima, otkrio je Tihomir Kovač s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u svom predavanju “Plijesni prisutne u hrani i klimatske promjene”.
–To je jedan začarani krug iz kojeg ne možemo izaći. Zato cijelo vrijeme istražujemo plijesni i pokušavamo ih suzbiti, odnosno utjecati na sigurnost hrane i smanjiti određene ekonomske gubitke. Utjecaj klimatskih promjena na sigurnost hrane je velika budući da one modificiraju područja koja su pogodna za proizvodnju hrane, odnosno utječu na povećanje različitih štetnika i oblikuju zajednicu plijesni u okolišu. Time pojačavaju kontaminaciju hrane i hrane za životinje s mikrotoksinima. Problem je višeslojan, međusobno je sve povezano i kompleksno, i zapravo je prijetnja ljudskom zdravlju i globalnoj ekonomiji. To je zapravo otisak klimatskih promjena, istaknuo je između ostalogKovač.
