Zadnjih dvadesetak godina nakon katastrofalnih tuča u većem dijelu hrvatskih vinorodnih regija sve se više širi apoplektično propadanje trsja (“eska”). Naročito je to na nekim vrlo osjetljivim vinskim sortama (npr. Sauvignon bijeli i Sauvignon cabernet). Apopleksiju uzrokuju najmanje tri gljivična uzročnika (Phaemoniella, Togninia, Fomitiporia). Pokusna parcela za biološko suzbijanje ove bolesti odabrana je u središnjem dijelu Međimurskog vinogorja, na osjetljivoj vinskoj sorti Sauvignon bijeli.

Na pokusnoj tabli se u jačoj mjeri nakon 2011.g. pojavljuju tipični simptomi uzročnika apopleksije. Već treću godinu zaredom provode se stručne aktivnosti na stjecanju iskustva pri biološkom suzbijanju apopleksije (“eske”) u vinogradima.

Praćenje bolesti

Aktivnosti u trećoj sezoni provođenja pokusa (2022.): u pokusnom radnom zadatku nakon zimske rezidbe provedena je aplikacija pripravka Vintec WG (Trichoderma atroviride SC1) u količini 0,2 kg/ha (01.03.2022.). Tijekom sezone je redovito praćeno zdravstveno stanje trsja na tretiranoj i netretiranoj parceli.

Tablica 1. Datumi zdravstvenih pregleda i ocjene zaraze uzročnicima apopoleksije na pokusnim parcelama (Vintec tretirano i Vintec netretirano) u 2022. godini

Prvi pregled (proljeće)Drugi pregled (ljeto)Treći pregled (jesen)
23.5. 2022.01.8. 2022.27.9. 2022.
Vintec VG

Na pokusnim parcelama dana 23.5.2022. brojana je nova sadnja trsja na mjestima gdje je protekle 2-3 godine izbačeno apopleksijom zaraženo bilje. Zatim trsje koje se povratnim rezom 30-ak cm iznad površine tla pokušava ozdraviti pomlađivanjem te prazna mjesta (mjesta gdje je zbog apopleksije trsje propalo). Ukupno je na tretiranoj parceli takvih mjesta krajem svibnja 2022. bilo 44,61 %, a na netretiranom dijelu 47,89 %.

                                    Izgled tipičnih simptoma apopleksije (eske) u pokusnom vinogradu na pokusnoj tabli sezonu prije postavljanja makro-pokusa (2019.g.) (Sauvignon bijeli). (Snimio M.Šubić).

Toplinski udari

Meteorološki uvjeti u 2022. sezoni:

-zbog hladnoće zabilježene u mjesecu ožujku početak vegetacije vinograda u 2022. godini započeo je značajno kasnije nego prethodne dvije sezone, tek početkom zadnje dekade travnja (“vunasti pup”). No, svibanj 2022. je bio +3,9 °C topliji nego 2021. (u svibnju je od 12.5.-25.5. zabilježeno 5 dana s najvišim temperaturama zraka >30°C). Stoga je cvatnja kod većine vinskih sorti započela skoro 20-ak dana ranije nego godinu dana ranije. Ukupno je od početka 2022. godine do kraja kolovoza umjesto očekivanih 505,5 mm zabilježeno 459,4 mm (-9,1 %) (tabl. 2). Više oborina od očekivanja zabilježena su tijekom travnja i lipnja, dok su u ostalim mjesecima oborine bile manje od prosjeka.

Tablica 2. Količina i raspored oborina (mm) od početka godine do kraja mjeseca kolovoza tijekom 2022. godine na mjernom mjestu Železna Gora (mjerni uređaj iMetos 3.3)

PeriodIIIIIIIVVVIVIIVIII
2022.23,622,824,2107,255,6118,036,072,0
prosjek30,643,354,853,573,7102,067,280,4
(± %)-22,8 %-47,3 %-55,8 %+100,3 %-24,5 %+11,5 %-46,4 %-10,4 %

Ljeto 2022. je obilježio veći broj vrućih dana s temperaturama u hladovini >30 °C. Dana 23.7. 2022. zabilježena je temperatura zraka u hladovini (41,4°C), mjereno u Međimurju agro-klimatskim stanicama u vinogradima od 1997. godine.

Tablica 3. Vrlo vruća razdoblja (toplinski udari) zabilježena tijekom mjeseca svibnja (V), lipnja (VI), srpnja (VII) i kolovoza (VIII) 2022. na lokalitetu Železna Gora (iMetos 3.3)

RazdobljaKritična razdobljaNajviše temperature (u hladovini)
Prvi toplinski udar12.5.-24.5.2022.5 dana s vrijednostima 30,1-32,3 °C
Drugi toplinski udar22.6.-06.7.2022.30,2-37,5 °C
Treći toplinski udar16.7.-29.7.2022.31,4-41,4 °C
Četvrti toplinski udar31.7.-06.8.2022.33,2-38,9 °C
Peti toplinski udar14.8.-18.8.2022.34,6-38,3 °C

Cvatnja je kod većine vinskih sorti započela krajem svibnja te je završila sredinom lipnja 2022.g. Dominantne gljivične bolesti grožđa tijekom 2022. sezone u Međimurskom vinogorju bila je plamenjača (Plasmopara). Prva pojava simptoma bila je 26.5.2022. i epidemijsko širenje do kraja druge dekade lipnja), te naknadno pepelnica (Erysiphe) (prva pojava simptoma 29.6. 2022., te naknadno širenje bolesti tijekom srpnja i prve polovice kolovoza). U rujnu 2022. je zabilježeno pucanje bobica kod nekih vinskih sorti (npr. Muškat žuti, Moslavac bijeli) uz naknadni razvoj sive plijesni (Rajnski rizling).

Histogram 1. Količina i raspored oborina na mjernom mjestu Železna Gora od početka svibnja (V) do kraja mjeseca rujna (IX) tijekom 2022. u Međimurskom vinogorju (“iMetos”)

U takvim uvjetima prva pojava apopleksije (“eske”) u Međimurskom vinogorju na vinskoj sorti Traminac mirisavi zabilježena je 13.6.2022. Prva pojava simptoma apopleksije na pokusnim parcelama (Sauvignon bijeli) zabilježena na dan 21.6.2022.

U pravilu na parcelama gdje se javlja apopleksija (“eska”) (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea) vinogradarima preporučujemo u programu zaštite od plamenjače koristiti od površinskih djelatnih tvari folpet i bakar, a od organskih fungicida Al-fosetil ili slične spojeve (npr. ciazofamid, kalijevi fosfonati).

Zaraženo trsje tijekom ljeta pokušavamo ozdraviti povratnim rezom i premazivanjem rana biljnom pastom Inhibo HBF“.

Metoda ocjene pokusa:

-nakon što je krajem svibnja 2022. procijenjeno da je 44,61 % do 47,89 % trsja na pokusnim parcelama već bilo zaraženo uzročnikom apopleksije (“eska”) (Phaemoniella, Togninia, Fomitiporia) u dva smo navrata: a) tijekom ljeta (01.8.2022.) i b) početkom rane jeseni (27.9.2022.) ponovno ocijenili novu zarazu trsja. Ovi rezultati pokazuju da je više zaraženog trsja sa simptomima apopleksije ili “eske” zabilježeno u ljetnom razdoblju (od 23.6. do 01.8.2022.). Manji broj oboljelog trsja naknadno još ocijenjeno u kolovozu i rujnu (od 02.8. do 27.9.2022.).

Tijekom ljetnog i jesenskog zdravstvenog pregleda očitan je veći broj zaraženog trsja apopleksijom na parceli gdje nije primijenjen biološki pripravak Vintec WG. Krajem mjeseca rujna (27.9.2022.) bilo je više trsja sa znakovima apopleksije (“eska”) (Phaemoniella, Togninia, Fomitiporia) na netretiranoj parceli (7,60 %), nego na pokusnoj sa primjenom pripravka Vintec WG (Trichoderma atroviride SC1) (5,92 %).

Tablica 4. Indeks (%) razlike u zarazi uzročnikom apopleksije (eske) (trsje sa simptomima u vegetaciji) između tretirane (Vintec WG) i netretirane parcele u prve tri godine provođenja makro-pokusa

GodineTretiranoNetretirano*Indeks (± %)
2020.5,15 %5,34 %+ 3,68 %
2021.3,76 %4,57 %+ 21,54 %
2022.5,92 %7,60 %+28,37 %
*rast zaraze uzročnikom apopleksije (“eske”) na netretiranoj parceli u odnosu na parcelu gdje su nakon zimske rezidbe tijekom protekle tri godine provedene biološke mjere zaštite pripravkom Vintec WG u količini 0,2 kg/ha (Trichoderma atroviride SC1).

Iz podataka u Tablici 4. vidljiv je rast razlike u stupnju zaraze (%) uzročnikom apopleksije (“eske”) tijekom trogodišnjeg razdoblje (2020.-2022.) na netretiranoj parceli u odnosu na biološki zaštićeni dio makro-pokusa (tretirano pripravkom Vintec WG).

Izgled postupka “pomlađivanja” trsja zaraženog apopleksijom na tretiranoj pokusnoj parceli (Sauvignon bijeli). Moguće je sredinom ljeta (krajem srpnja) povratno rezati trsje sa tipičnim znakovima apopleksije 30-ak cm iznad površine tla;uz premazivanje rana trsja biljnom pastom “Inhibo HBF”). Iz prizemnog dijela panja potjeraju nove mladice ( Slike 4 i 5 ) iz kojih se formira novi čokot s rodnim dijelovima (vidi Sliku 6).

Prethodni članakUtjecaj vremenskih prilika na stanje ozimih ratarskih usjeva
Sljedeći članakTrend proizvodnje mlijeka negativan, broj proizvođača pao ispod 3000
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.