Apiterapija je metoda upotrebe pčelinjih proizvoda u prevenciji i liječenju brojnih bolesti i stanja te očuvanju i jačanju zdravlja. Apiterapija kao zdravstvena djelatnost u Hrvatskoj postaje sve poznatija i traženija.
U Hrvatskoj edukaciju o apiterapiji, te promociju apiterapije obavlja Hrvatsko apiterapijsko društvo (HAD) bazirajući se, prije svega, na znanstveno dokazanim pozitivnim svojstvima pčelinjih proizvoda te jasnim standardima struke. Na internetskim stranicama društva ažurira se popis educiranih i registriranih pružatelja usluga apiterapije i apiturizma.
Kako doznajemo od predsjednice Hrvatskog apiterapijskog društva, dr. sc. Gordane Hegić, trenutno je u Hrvatskoj oko 300 osoba educirano za usluge apiterapije i apiturizma, a otvoreno je 5 obrta registriranih za djelatnost apiterapije. Jedan od njih, Apidora, nalazi se u Našicama. Anita Dragić i suprug Zoran završili su tečaj apiterapije koji organizira HAD na kojem su dobili sve pravovaljane informacije o proizvodnji kvalitetnih pčelinjih proizvoda kakvi se jedini i preporučuju za potrebe apiterapije i povoljan apiterapijski učinak te upute o pokretanju poslovanja i registracije djelatnosti apiterapije.
O apiterapiji smo razgovarali s Anitom Dragić, vlasnicom obrta Apidora.
- Kako ste krenuli s pčelarstvom? Otkud ljubav prema pčelama?
–Oba djeda su bili pčelari, pa su mi još kad sam bila dijete tadašnje košnice pletare bile interesantne. Živjela sam u Sloveniji do 6. godine i bile su mi lijepe oslikane košnice uz šumu i to me privuklo pčelarstvu od malih nogu. I obitelj mog supruga Zorana isto je imala pčelarsku tradiciju, pa smo oboje imali sklonosti prema pčelarstvu. Budući da suprug zbog svog posla puno izbiva od kuće, imala sam dovoljno vremena provoditi u pčelinjaku i uputiti djecu da nauče nešto korisno, lijepo i da i oni prihvate pčelarstvo. I godinu po godinu, evo bavim se pčelarstvom već 23 godine.
- Koliko imate pčelinjih zajednica, košnica? I je li vam naporno raditi u pčelinjaku?
–Imamo oko sto zajednica i ima dosta posla, još kad je suprug na terenu, a dođe paša bagrema, pa rojenje i drugi poslovi, pa uz obaveze oko djece, mogu reći da je fizički naporno i stresno, ali sve se nekako izdrži, prođe sezona i onda nakon malo mirovanja, opet jedva čekaš drugu.
- Uz proizvodnju meda i pčelinjih proizvoda imate i specifičnu djelatnost. Otvorili ste obrt za apiterapiju?
–Da, nakon dvadeset godina uzgoja pčelinjih zajednica i proizvodnje pčelinjih proizvoda odlučili smo otvoriti obrt za apiterapiju i apiinhalacije, koji smo registrirali 2020. g..Godinu prije smo oboje završili tečaj apiterapije pri Hrvatskom apiterapijskom društvu gdje smo dobili iznimno kvalitetnu i stručnu podršku dr.sc. Gordane Hegić.
–Ona nas je vodila kroz cijeli postupak u svim aspektima do otvorenja obrta, jer sam odlučila izaći iz organizacijskog oblika OPG-a, s obzirom da OPG ne može registrirati djelatnost apiterapije. Bilo koji oblik “terapije” fitoterapija, apiterapija, aromaterapia nikako ne može biti poljoprivredna djelatnost koja se obavlja u sklopu OPG-a, nego je treba posebno registrirati u sklopu obrta.
–Na edukaciji smo stekli znanje s kakvim se nikad prije toga nismo susretali, iako smo članovi Hrvatskog pčelarskog saveza i naše udruge pčelara u kojoj sam bila i tajnica. Na pčelarskim edukacijama se uglavnom vrte ista predavanja o dobroj pčelarskoj praksi ili američkoj gnjiloći. Bilo bi dobro da pčelari steknu znanja o proizvodnji pčelinjih proizvoda bez intenzivnih prihrana, da ti proizvodi budu što kvalitetniji i da potrošači imaju povjerenja u proizvođače, što je jako narušeno zadnjih godina.
Povjerenje kupaca
- Kako ste vi stekli povjerenje svojih kupaca?
–Uvijek nastojim imati izravni osobni kontakt s kupcima. Probali smo prodavati med i preko društvenih mreža, ali najbolja je usmena reklama preko preporuka. Naši kupci znaju da je naš med čist, nije ni bitno je li monosortni. Bitno je da nema rezidua štetnih tvari, antibiotika, aditiva i primjesa i da osobe koje koriste te proizvode nemaju nekih kontraefekata, alergijskih reakcija ili teškoća s probavom.
–Uz med proizvodimo i matičnu mliječ, no u manjim količinama. Ona ima kraći vijek trajanja, pa ako nisam sigurna hoću li moći sve prodati, ne želim nepotrebno iscrpljivati pčelinje zajednice. Proizvodimo i pčelinji kruh – pergu, pelud, te propolis. Od meda imamo cvjetni, bagremov, repičin, mješavinu lipe i kupine, što tek treba potvrditi analizom i suncokretov med. A zanima nas i kestenova paša, ali to je u trogodišnjem planu.
- Kako osiguravate da pčele imaju čistu pašu?
–Imamo stacionarne pčelinjake i zadržavamo ih na lokaciji Štukino brdo. To je područje brdsko sa šumskim raslinjem i dosta udaljeno od prometa. I druga lokacija, Kelešinka isto je udaljenija od prometa i mogućeg izvora onečišćenja. Prakticiramo i liječenje pčela u razdoblju kad se med ne vadi iz košnice. Znači tretiramo od srpnja do rujna, tako da su naši proizvodi u skladu s apiterapijskim standardima. A da bi bili sigurni u to, proizvode dajemo na analizu u Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.
- Što je bitno na početku proizvodnje proizvoda za apiterapiju?
–Počinjemo smještajem naših zajednica i izolacijom od mogućeg zagađenja i da pčela ne donosi ništa što ne bi trebala. Osiguravamo pčelama sve potrebne uvjete, čistu vodu i kad taj proizvod izvadimo iz košnice da pravilnim rukovanjem ne napravimo nešto što nije dobro za daljnje korištenje u apiterapiji. O svemu tome smo educirani, i kako čuvati te proizvode i na kraju kako ih preporučiti ljudima za upotrebu.
- Apiterapija je sve poznatija kao djelatnost. Kako vaša okolina gleda na vaš obrt?
–Našički čelnici dosta su upoznati o apiterapiji. Smatraju da apiturizam i apiterapija mogu pridonijeti razvoju našeg kraja i dati vjetar u leđa, da i turisti imaju nešto zanimljivo za vidjeti i osjetiti i to je dobra osnova za razvoj turizma. A imamo dobru suradnju i s lokalnom školom u kojoj se radi razni programi o apikulturi. Sredstva za pokretanje poslovanja i samozapošljavanja dobila sam od HZZ-a, a dio sredstava dobila sam i od Grada Našica.
Apiinhalacijska kućica -apiterapija
- Apiterapiju obavljate u posebnom objektu?
–Tako je. Za potrebe pružanja usluge apiinhalacije odnosno udisanja aerosola iz pčelinjih zajednica (košnice) izgradili smo apikomoru. To je drvena kućica veličine oko 10 metara kvadratnih. Ispred komore postavili smo visoku ogradu da izbjegnemo kontakt s pčelama. Objekt je klimatiziran, a radi veće udobnosti klijenata koristimo relax stolice s mogućnošću lagane masaže. Ulaz u apikomoru prilagođen je i osobama s invaliditetom. Apiinhalacijska kućica označena je znakom HAD-a (zlatni žig). On posjetiteljima jamči da mogu očekivati odgovorno i educirano osoblje koje brine i oko najmanjih detalja koji su izuzetno važni zbog zaštite njihova zdravlja i sigurnosti.
- Kad je najbolje vrijeme za apiinhalacije i kod kojih tegoba pomažu?
–Apiinhalacije koje nudimo provode se udisanjem aerosola iz košnice, propolisa uz korištenje profesinalnih Propo steam inhalatora te inhalacije s medom koje provodimo ultrazvučnim inhalatorom. Inhalacije iz košnice se provode za vrijeme unosa nektara, peludi i dr. kad pčele u košnici intenzivno trepere krilima isušujući nektar koji su unijele u košnicu. Tako održavaju konstantnu temperaturu od 35 stupnjeva, a zrak u košnici se obogaćuje hlapivim tvarima iz meda, propolisa, peludi, pčelinjeg voska i matične mliječi uključujući esencijalna ulja, flavonoide, aromatske tvari, i druge aktivne sastojke koji poboljšavaju zdravstveno stanje.
–Ostale inhalacije se provode u jesen i zimi. Korisnici apiinhalacija samim ulaskom u prostor osjećaju se opušteno i “nekako drugačije”, a apiinhalacija je nešto vrlo pozitivno i energično. Većina korisnika već nakon drugog tretmana osjeća olakšanje kod samog protoka zraka kroz dišne puteve. Time se povećava i količina kisika što dovodi do jačanja cijelog organizma.
–Udisanje aromatskih tvari, kako navodi stručna literatura, pomaže kod astme, kroničnog bronhitisa, alergijskog rinitisa, migrene, nesanice, emocionalnih poremećaja, depresije, reumatizma, bolova u leđima i oporavka kod moždanog udara.
Anita i Zoran planiraju u budućnosti proizvesti što više pčelinjih proizvoda za korištenje u apiterapiji. Planiraju stvarati nove proizvode i razvijati suradnju s liječnicima. Možemo Dragićima na kraju samo poželjeti: medno!
