Pčelinji proizvodi djeluju na ljudski organizam na način da podižu otpornost i jačaju prirodnu obrambenu moć organizma. Djeluju kao biokatalizatori, imaju doista čitav niz blagotvornih učinaka na zdravlje. Apiterapija je kultura poznavanja specifičnog načina proizvodnje i korištenja različitih pčelinjih proizvoda (meda, perge ili po potrebi svježeg peluda, zabrusa, propolisa, matične mliječi, meda u saću) s ciljem očuvanja zdravlja (važna je prevencija) i podizanja kvalitete života ili kao pomoćnih sredstava koji blagotvorno djeluju na organizam kod nekih bolesti i zdravstvenih tegoba.

Klimatske promjene, kao i bolesti i nametnici na pčelama sve su veći izazov u proizvodnji meda i pčelinjih proizvoda. Proširivanje palete proizvoda i usluga kroz apiterapiju i apiturizam na pčelarskim gospodarstvima mnogim pčelarima osiguralo bi dodatni izvor prihoda.

Važnost razvoja apikulture

Apikultura je pojam koji podrazumijeva poznavanje pčela kao insekata koji proizvode hranu za ljude, znanje o nastanku pčelinjih proizvoda, osnovno poznavanje medonosnog bilja, također podrazumijeva i kulturu svakodnevne konzumacije pčelinjih proizvoda uz svijest o njihovom utjecaju na zdravlje.Globalnim zatopljenjem, klimatskim promjenama te pojavom novih bolesti i neprijatelja i pčele su postale prilično ugrožene. Velika je važnost pčela kao oprašivača te njihova uloga u očuvanju biološke raznolikosti. Pčele su prijatelji našega okoliša te ne treba biti iracionalnog straha ako ugledamo roj pčela u svojoj okolini. Također, u vrijeme sušnih razdoblja treba se pobrinuti da redovnim zalijevanjem ili navodnjavanjem pojedinih biljnih vrsta osiguramo pčelama izvor nektara koji je važan za njihov opstanak.

Poznata je vrijednost pčelinjih proizvoda za naše zdravlje i pčela čitav svoj životni vijek (koji je u sezoni intenzivne cvatnje biljaka) tih 30 ili 40 dana provede radeći da bi ih proizvela, te za njihovu proizvodnju ne troši samo svoje vrijeme i energiju nego čak u njih ugrađuje i enzime koje proizvodi njezino malo krhko tijelo te ih posprema u stanice saća. Svakim zagrijavanjem iznad 40 ⁰C uništavamo svu blagodat tih proizvoda. Primjerice, zagrijavanjem peludnih zrnaca iznad navedene temperature čak stvaraju i toksične bjelančevine) kao i dužim izlaganjem direktnoj sunčevoj svjetlosti.

Kad sve to znamo, ne bi ni u kojem trenutku pomislili da je pravi zdravstveno ispravan, kvalitetan domaći med skup nego bi na te proizvode gledali s velikim poštovanjem. Pokušajte pogledati kako se to malo biće u vrijeme paše vraća u košnicu, nosi veliki teret, toliki da ostavlja dojam da je nespretna u letu i da pomalo leluja na sve strane.

Apikultura podrazumijeva i osnovno poznavanje medonosnog bilja. Naime, ne proizvode sve pčele med (med proizvodi samo medonosna pčela) tako niti svo „cvijeće“ nema nektar  (slatki sok biljke koji luče nektarne žlijezde) od kojega bi pčele mogle proizvesti med. Primjerice, ne postoji med od šipka, ruže ili mimoze jer te biljke ne proizvode nektar za pčele.

S ciljem zaštite potrošača, a i iz čitavoga niza drugih razloga ovakve informacije svakako bi trebale biti dostupne javnosti upravo kroz razne edukacije i promociju apikulture.

Rad s djecom u širenju apikulture i ljubavi prema pčelama posebno je razvijen u susjednoj nam Sloveniji. Apiterapija najmlađih počinje se prakticirati već od najranijih vrtićkih dana. Djeca se kroz igru i zabavu upoznaju s medonosnim i ljekovitim biljem, prirodom, ekologijom i pčelama. Od malih nogu uče o važnosti konzumacije pčelinjih proizvoda. Kroz razne radionice dobivaju praktična saznanja o primjeni pčelinjih proizvoda u životu. Nije rijetkost da djeca posjećuju pčelinjake u sklopu apiturističkih ruta i uživaju u prirodi i druženju.

Primjer kolega iz Slovenije pokušalo je Hrvatsko apiterapijsko društvo implementirati i u Hrvatskoj. Tako je HAD izdao prvu slikovnicu o pčelicama i njihovim proizvodima u stihovima. 95 % svih primjeraka slikovnice koja je podijeljena djeci u Hrvatskoj financirali su vlastitim sredstvima. Također, zahvaljujući vrlo ambicioznoj i aktivnoj članici Društva, Aniti Dragić iz Našica, slikovnica je prevedena na 5 svjetskih jezika. Podijeljena je djeci u drugim zemljama u sklopu jednoga zanimljivog projekta urbanog pčelarstva u kojemu je Hrvatsku predstavljao Osijek. Aktivnim nastupima izvan granica Hrvatske interes za slikovnicu je postao sve veći. Tako je trenutno slikovnica prevedena na 12 jezika. Zadnji jezik na koji je prevedena je albanski.

Svake godine slikovnica se tiska u nekoliko tisuća primjeraka, ovisno o financijskim mogućnostima. Dijeli se djeci po čitavoj Hrvatskoj najčešće povodom Svjetskog dana pčela. Interes i potražnja posljednjih nekoliko godina višestruko premašuju mogućnosti. Rad po pitanju apiterapije u Hrvatskoj s djecom predstavljen je i na online simpoziju Apiterapija za djecu 2021. godine. Organizirali su ga kolege iz Slovenije. Predsjednica Društva kao članica znanstvenog odbora predstavljala je Hrvatsku. Hrvatska se nakon Slovenije predstavila s najvećim brojem radova.

Ne treba posebno naglašavati da je u gotovo svim aktivnostima u većoj ili manjoj mjeri podršku pružilo Hrvatsko apiterapijsko društvo. Nažalost, naš rad s najmlađima nije prepoznat niti od strane Ministarstva poljoprivrede, niti od Hrvatskog pčelarskog saveza na način da se dobije bilo kakva financijska podrška. Tako sve aktivnosti koje provode s djecom u više od 98 % financiraju sami, vlastitim sredstvima koja su nedostatna za neki konkretniji rad s najmlađima. Prvi puta je Grad Zagreb dao sredstva za projekt Zagreb nektar bar. Sredstva su dobivena u sklopu projekta u kojem je dio sredstava namijenjen je upravo radu s djecom. Naime, za aktivnosti Društva pročulo se u Zagrebu te ih kontaktiraju učiteljice ili odgajateljice sa željom da posjete njihove učenike ili vrtićke grupe i naprave predavanje ili radionice. Iz toga razloga ove godine predsjednica Društva pohađala je edukaciju apipedagogija koju su organizirali naši slovenski kolege.

Odlična suradnja ostvarena je i s Knjižnicama Grada Zagreba, konkretnije knjižnicom Savica. Tamo je održano već nekoliko radionica i edukacija o pčelama i pčelinjim proizvodima. Moguć je i nastavak suradnje ako Grad Zagreb odobri projekt Apikultura – mala škola pčelarstva. Knjižnica se pokazala kao idealno mjesto za održavanje predavanja i radionica. Ljubazne djelatnice značajna su podrška u realizaciji raznih aktivnosti. Kao što je prezentirano uvijek kad se radi s djecom surađuje se sa strukom, psiholozima, pedagozima, socijalnim radnicima ili odgajateljima. Na taj se način pokazuje odgovornost i profesionalnost u radu s najmlađima.

Nije dobra praksa da djecu educira osoba koja se možda i bavi pčelarstvom, ali ponekad nema znanja i vještine koje su potrebne za rad s najmlađima jer se na taj način može dobiti i suprotan učinak. Zanimljiva je i činjenica da jednokratna predavanja ili radionice nikako nisu dostatne. Nakon prve edukacije najčešće se javljanju odgajatelji ili profesori s molbom za nastavak suradnje i proširenje aktivnosti.

Dječje radionice o pčelarstvu i apikulturi

S obzirom na potrebe zajednice, Hrvatsko apiterapijsko društvo pokušat će kontaktirati nadležne institucije da podrže naš rad. Svakako bi se prijavili i za dobivanje sredstava EU s ciljem ozbiljnije i kvalitetnije edukacije djece vrtićke i školske dobi prateći trendove u okruženju te činjenicu da je Hrvatsko apiterapijsko društvo postalo vodeće udruženje za razvoj apiterapije, apikulture i apiturizma u Hrvatskoj u završnoj su fazi s izradom prijedloga Ministarstvu znanosti i obrazovanja za edukaciju najmlađih po pitanju pčelarstva apiterapije, apikulture i apiturizma.

PROČITAJTE JOŠ:

Višestruka korist od pčela

Što je to apiterapija?

Apiturizam u agroturističkoj ponudi

Kako krenuti s apiterapijom – koraci za pčelare!

Primjena i korist od apiinhalacije

Žlica meda – godina dana života

Praktični recepti za upotrebu pčelinjih proizvoda u svakodnevnoj prehrani