Pčelinje zajednice razmnožavaju se rojenjem. Rojenje je dijeljenje zajednice na dva dijela. Tada matica s jednim dijelom pčela napušta košnicu i odlazi u potrazi za ovim domom dok mlada matica s drugim dijelom pčela ostaje u košnici. Samo rojenje za osobe koje ne znaju o čemu se radi može djelovati pomalo zastrašujuće. Puno pčela u zraku, velika crna kugla koja leti ili se spusti na neku granu, prometni znak, prozor… Tada se pčele stisnu u kompaktniju formu, jedna do druge (da svojim tijelom zaštite maticu jer o njoj ovisi opstanak čitave zajednice) i čekaju da se skupe sve jedinke. Tek kada su sve jedinke na broju polijeću dalje i traže svoj novi dom. On je obično u nekoj duplji drveta, u dimnjaku ili nekoj rupi.

Ako bilo gdje u gradu ili u prirodi vidite takav roj pčela, budite svjesni da se neće dugo zadržati na nekim mjestima koja su prometna i gdje bi mogle „smetati“ ljudima. Nema potrebe za panikom, samo pustite pčele na miru da se sve sakupe i krenu dalje u potrazi za svojim novim domom i smještajem. Pčele su potrebne i u gradovima jer „umivaju“ gradske parkove i sakupljaju slatki sok s drveća. Na taj način zapravo pomažu našim sugrađanima. Svi se sjećamo kako je kada zamede stabla lipa stvarajući slatki ljepljivi sok koji curi po automobilima, pločnicima, garažama.

Marljive pčele sišu te slatke sokove, umivaju gradsko zelenilo i na taj nam način pomažu. Pčele također, skupljajući slatke sokove s biljaka (mednu rosu) uklanjaju i izvrsnu podlogu za razvoj gljivica, bakterija i ostalih patogena koji štete ili uništavaju domaćina (biljku). U Hrvatskoj još uvijek postoje i divlje pčele u šumama koje sječom stabala ostaju bez svojega staništa. Trebalo bi pronaći načina kako premjestiti te pčele da se osigura njihov opstanak. To je važan genski materijal koji svakako treba očuvati. Taj posao nije nimalo lak, često podrazumijeva čitav niz aktivnosti. Od traktora koji izvlači takvo deblo s pčelama, do pčelara koji koordinira čitavu proceduru. Ipak, zanimljivo je promatrati kako takve pčele imaju otpornost i mogu preživjeti i bez ljudske intervencije. Primjer tako spašenih pčela u deblu iz šume je kod članova Hrvatskog apiterapijskog društva, obitelji Jakopinec u Donjem Stupniku.

I kada bi iskreno priznali, zbog visoke starosne dobi pčelara (takva je situacija gotovo u čitavom svijetu pa ni Hrvatska nije iznimka) nisu ugrožene samo pčele nego i pčelarstvo kao profesija. To je još jedan od razloga da podržimo edukacije vezane uz pčele od najranije životne dobi. Također i da u školama pokušamo osnovati pčelarske sekcije ili zadruge. Samo na taj način možemo pomoći i pčelama i pčelarstvu. Mladi bi se željeli baviti pčelarstvom, ali razumljiva je i potpuno prirodna tendencija da se zapošljavaju u onim djelatnostima koje mogu osigurati koliko toliko normalnu egzistenciju. I zato, dok god pčelarstvo budemo podržavali kao dopunsku djelatnost, a ne profesiju, do tada će biti opstanak pčela upitan.

Hrvatsko apiterapijsko društvo jedino je udruženje u Hrvatskoj koje povezuje pčelare kao primarne proizvođače pčelinjih proizvoda i liječnike, koji uz klasičnu medicinu i terapiju koriste i pčelinje proizvode (laboratorijski analizirane) kao dio komplementarne terapije, uz naglasak da svake godine održavaju sada već dva stručna skupa koje boduje Hrvatska liječnička komora s ciljem korektne i konkretne edukacije liječnika. Također, krovna je udruga u Hrvatskoj koja kontinuirano razvija apiturizam i edukaciju pčelara po pitanju pružanja takve vrste usluga. Članovi Hrvatskog apiterapijskog društva, pčelari koji su primarni proizvođači pčelinjih proizvoda surađuju s članovima koji su liječnici. Na taj način čine najbolju kombinaciju za pomoć korisnici

PROČITAJTE JOŠ:

Apiterapija i apiturizam

Što je to apiterapija?

Apiturizam u agroturističkoj ponudi

Kako krenuti s apiterapijom – koraci za pčelare!

Primjena i korist od apiinhalacije

Žlica meda – godina dana života

Praktični recepti za upotrebu pčelinjih proizvoda u svakodnevnoj prehrani

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje