Europska komisija je početkom veljače donijela uredbu kojom će se smanjiti dopuštene maksimalne razine ostataka dvaju pesticida u hrani. Procjene Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA)  pokazale su da dvije kemikalije koje pripadaju skupini neonikotinoidnih pesticida, klotianidin i tiametoksam, predstavljaju visok rizik za pčele i doprinose smanjenju broja oprašivača. Zbog toga je njihova uporaba na otvorenom u EU-u već bila zabranjena 2018.

Za uvezenu hranu i hranu za životinje novim će se pravilima postojeći MRO-ovi smanjiti na najnižu razinu. Ona se može izmjeriti najnovijim tehnologijama. Neće se primjenjivati samo u EU-u, nego i na uvezene prehrambene proizvode.

Zelena strategija

Povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides izjavila je:

Već smo pokazali put naprijed kada je u EU zabranjena uporaba na otvorenom tih dvaju neonikotinoida. Danas poduzimamo dodatan korak jer se donesenom Uredbom prvi put utvrđuju MRO-i zbog utjecaja kemikalija na okoliš. To je jasan znak da smo i dalje predani strategiji „Od polja do stola” u pogledu prelaska na održive prehrambene sustave na globalnoj razini.  Uvezeni proizvodi također će morati biti u skladu s novim maksimalnim razinama ostataka.

Uredbom se provode ciljevi Komisije najavljeni u zelenom planu i strategiji „Od polja do stola” da se pri procjeni zahtjeva za uvoznu toleranciju za pesticide koji više nisu odobreni u EU-u uzmu u obzir okolišni aspekti, uz poštovanje standarda i obveza WTO-a. Mjere će se primjenjivati na uvezene proizvode od 2026. Time će se državama članicama i trećim zemljama dati vremena za usklađivanje s novim pravilima.

Neonikotinoidi su sistemski pesticidi. Za razliku od kontaktnih pesticida, koji ostaju na površini tretiranih dijelova biljaka (npr. lišće), sustavne pesticide uzima biljka i transportira po cijeloj biljci (lišće, cvijeće, korijenje i stabljike, kao i pelud i nektar). Utječu na središnji živčani sustav insekata, što dovodi do eventualne paralize i smrti.

Izvor: Europska komisija

Prethodni članakEducirajte se o apiturizmu
Sljedeći članakPraznička bolest konja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.