Porođaj je fiziološki završetak gravidnosti kad razvijeni, zreli plod kroz porođajni kanal napušta organizam majke kako bi u vanjskom svijetu nastavio živjeti i razvijati se. Priprema ovce za porođaj odigrava se pod kontrolom hormona.
Najizrazitije promjene nastaju na spolnim organima i mliječnoj žlijezdi. Potkraj gravidnosti znatno poraste razina ženskog spolnog hormona estrogena u krvi, a istovremeno naglo opada razina progesterona. Povisuje se i razina hormona relaksina koji utječe na širenje zdjeličnih ligamenata i ostalih dijelova porođajnog kanala. Glavni uzrok početka porođaja i završetka gravidnosti je povišena proizvodnja hormona kore nadbubrežne žlijezde (kortikosteroida) ploda ili plodova. Povećanje mliječne žlijezde je vidljivo u zadnjoj trećini gravidnosti, osobito u šilježica. Rjeđe, vime nabrekne tek prilikom ili nakon porođaja.
Neposredno pred porođaj, ovce postaju nemirne, kopaju nogama, okreću se oko sebe, češto mokre i balegaju, naizmjence liježu i ustaju, zagledavaju u trbuh i bleje. Najčešće se izdvoje iz stada te traže mirno i skrovito mjesto. Prema prisutnosti promjena koje se događaju u organizmu majke i na vanjskim spolnim organima te njihovoj okolini, području zdjelice i na mliječnoj žlijezdi može se otprilike predvidjeti vrijeme kad će uslijediti porođaj.
Stidne usne su otečene i debele, a stidnica povećana i produžena. Nekoliko dana prije porođaja počinje se otapati tzv. sluzni čep. Jedan od prepoznatljivih znakova da će porođaj uskoro nastupiti je upadanje širokih zdjeličnih ligamenata, a izražene udubine se mogu napipati ispod korijena repa. Samo janjenje može trajati od jednog do 10 sati. U šilježica, u mesnih pasmina ovaca i višeplotkinja, janjenje u pravilu traje dulje.
Tijek janjenja se može podijeliti u tri stadija: stadij otvaranja, stadij istiskivanja plodova i stadij istiskivanja posteljica. Stadij otvaranja zajednički je za sve plodove, a stadija istiskivanja ima onoliko koliko ima plodova. Posteljice najčešće bivaju izbačene na kraju, nakon rađanja svih plodova.
Stadij otvaranja
U stadiju otvaranja stijenka porođajnog kanala i okolna tkiva omekšaju, postaju gibljiva i rastezljiva kako bi porođajnim kanalom mogao proći plod. Stadij otvaranja počinje prvim trudom, a završava pojavom plodnog mjehura izvan stidnice. Trudovi otvaranja ili pripremni trudovi (dolores praeparantes) su kontrakcije mišića maternice koje sadržaj maternice pokreću prema unutarnjem otvoru grljka (cervix) maternice.
Taj je dio ljevkastog oblika u koji se utiskuje plodni mjehur u obliku stošca, pun nestlačive plodne vode pa polagano širi otvor cervikalnog kanala. Plodni mjehur s plodnom vodom ulazi sve dublje u grljak maternice i otvara ga. Na kraju ovog stadija dolazi do pucanja plodnog mjehura vodenjaka (alantois) koji je plavičaste boje, a tekućina iz njega je vodenasta, žućkasta. Nakon toga puca i nožnjak (amnion)-drugi plodni mjehur koji je sivkasto bijele boje, a njegova tekućina je mutna, sivkasta ili smeđa, gusta i jako sluzava. U amnionu se vide vrhovi papaka, pa se zato naziva mjehur nožnjak. Ovaj stadij traje 1 do 10 sati, u prosjeku 2 do 3 sata, a u šilježica može trajati i dulje.
Stadij istiskivanja plod(ov)a
Ovaj stadij počinje kad plod ulazi u porođajni kanal, a trudovi postaju sve jači, bolniji i učestaliji. Stezanju mišića maternice pridružuje se sada tzv. trbušna preša ili kontrakcije trbušnih mišića, a zajedno se nazivaju trudovi (dolores ad partum). U jednom trudu se trbušni mišići kontrahiraju 4 do 14 ili u prosjeku 8 puta.
Potiskivanjem ploda kroz grljak maternice i rodnicu stimuliraju se osjetilni receptori u porođajnom kanalu i na svodu rodnice što izaziva oslobađanje hormona oksitocina (tzv. Fergusonov refleks) koji potiče daljnje stezanje mišića maternice. Kad širi dijelovi ploda (grudni i zdjelični pojas) prolaze kroz zdjelicu rodilje i mekane dijelove porođajnog kanala, trudovi su naročito jaki. U završnoj fazi istiskivanja ploda trbušna preša praktički sama istiskuje plod.
U stadiju istiskivanja ploda ovce najčešće leže i ostaju u toj poziciji sve dok potpuno ne istisnu janje van. Tada su i trudovi najjači, a položaj je maternice leži gotovo u istoj ravnini sa zdjeličnim ulazom. Ako ovca stoji, istiskivanje ploda ide prema gore, što znatno otežava porođaj. U ležećem položaju bolje se širi i zdjelični prostor rodilje, a križna kost je pokretljivija. Jaki trudovi umaraju rodilju te počinje ubrzano disati ležeći na boku te ispružati jezik i obrtati očne jabučice.
Poslije istiskivanja svakog ploda trudovi nakratko prestaju te poslije pauze počinju iznova. Trajanje ovog stadija ovisi od broja plodova te prosječno traje 3 (1-10) sata. Pauza između rađanja plodova može trajati od nekoliko minuta do 3 sata. Tijekom ovog stadija tjelesna se temperatura ovce može povećati na čak 40,5 °C, ali nije konstantna, već ovisi o naprezanju i tiskanju rodilje. Bilo se obično poveća na preko 100 otkucaja u minuti.
Stadij istiskivanja posteljice
Nakon završetka drugog stadija i istiskivanja plod(ov)a, trbušna preša prestaje, a smanjuje se i učestalost kontrakcija maternice. To stezanje mišića maternice (dolores post partum) je značajno za odvajanje i izbacivanje posteljice (ili posteljica). Posteljica iz maternice najčešće bude istisnuta tijekom 1 do 4 sata poslije janjenja. Većina ovaca se janji bez pomoći čovjeka. Većina teških porođaja nastane zbog veličine ploda ili nepravilog položaj ploda prilikom janjenja. Ovce s više janjadi lakše se ojanje jer su plodovi manje porođajne mase.
