Više od 700 različitih vrhunski bijelih, crnih, rose i pjenušavih vina predstavilo je stotinjak vinarija iz svih hrvatskih vinskih regija i tridesetak iz inozemstva na 5. Zadar wine festu.
Na zadarskom vinskom festivalu, koji je održan posljednjeg vikenda u ožujku u pomoćnoj dvorani Sportskog centra Višnjik, bile su zastupljene sve značajnije hrvatske i introducirane svjetske sorte te rakije i likeri. Našlo se tu i delikatesa, specijaliteta namijenjenih profesionalnim ugostiteljima, začina, umaka i krema, raznih vrsta gljiva, tjestenina, proizvoda za topla i hladna predjela, deserata, ulja od konoplje, lješnjaka, badema, ribljih delicija, školjki, puževa, morskih šparoga i svega onoga što se može u gastronomskom smislu spariti s dobrom kapljicom.
Vinarima s kontinenta ovaj je festival zanimljiv zbog mogućnosti plasmana svojih proizvoda na turistički jakom zadarskom i šibenskom području. Kako bi se upoznali s ponudom i pripremili za nadolazeću sezonu pristigli su ugostitelji i trgovci iz cijele Dalmacije, a bilo je i onih s kontinenta. U dva dana štandove je u sajamskoj hali obišlo približno 1500 posjetitelja.
Sommelier i organizator Ivan Stiblik zadovoljan je brojem izlagača, kvalitetom ponuđenog vina i odazivom zadarske publike i gostiju.
–Zadrani su prepoznali i Festival i radionice koje organiziramo uoči samog festivala. Vole dolaziti ovdje i guštati. Drago mi je da se on polako pretvara i važan gospodarski i društveni događaj, izjavio je Stiblik.
Mihaela Kadija, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije ističe da je ovaj festival važan za promidžbu destinacije, a županijski pročelnik za poljoprivredu Daniel Segarić da manifestacija doprinosi turističkom razvoju i brendiranju županije kao eno gastro destinacije.
Najviše vinara bilo je iz Zadarske županije na čijem se području vinova loza uzgaja više od 3000 godina. Tradicionalno više se proizvode crna vina, gotovo 60 posto, a ostalo su bijela i ružičasta. Među crnima najzastupljenije su zinfandel, cabernet sauvignon, merlot, syrah i grenache, a od bijelih najbolje uspijevaju maraština i pošip. Specifičnost je mikroklima podvelebitskog područja koja vinogradima donosi hladna zračna strujanja, a vinu svježinu.
Vinarija Fiolić
Jedna od zadarskih vinarija je i Fiolić koja godišnje proizvodi 20.000 butelja. Od bijelih su to vrhunska vina Maraština i Malvazija te Cuvee Blanc, Rose od sorti Plavina i Grenache. Proizvodnja crnih vina bazira se na sortama Merlot kao i dvije kupaže od sorti Grenache i Syrah, te Merlot i Cabernet. Vinarija je eksperimentalno počela s radom 2006. a profesionalno 2016. godine. Publika je na festivalu premijerno imala priliku kušati Maraštinu i Rose te crna vina i likere od maraške i suhe smokve. Vinarija je prošle godine u središtu Zadra, nasuprot tržnice, otvorila bar na otvorenom – Wine Garden koji nudi vina većine zadarskih proizvođača te organizira vinske promocije i degustacije.
Vinarija Mimica
Iz Omiša je u Zadar stigao Nikša Mimica čija vinarija baštini vrlo bogatu obiteljsku tradiciju iz 1714. godine. Jedna su od prvih vinarija koja je krenula u revitalizaciju poznate sorte zinfandel, tim više što su u starim vinogradima našli devet trsova crljenka s kojim je i počela priča o hrvatskom podrijetlu te sorte. Godišnje proizvedu desetak tisuća boca Pribidraga i dvije tisuće boca Starog omiškog prošeka, dva brenda na koja su posebno ponosni te nešto plavca i rakija.
–Oduvijek smo bili agrarna obitelj bavili se sa vinogradarstvom, maslinarstvom i proizvodnjom soli. Imali smo svoju mlinicu i žitnicu što je za ono vrijeme bilo veliko gospodarstvo. Propalo je u Drugom svjetskom ratu i naklon pustih godina odlučio sam ga revitalizirati, obnoviti i usmjeriti djecu u tom pravcu tako da se više nitko nikada neće pojaviti tko će to prekinuti. Gotova nam je nova vinarija, uskoro ćemo useliti opremu s najmodernijom tehnologijom. Ove godine u Omišu otvaramo gastro&wine shop, a iduće kušaonicu, ističe Nikša Mimica.
Osim Festivala, skupina novinara iz Zagreba, Zaboka i Virovitice u okviru dvodnevnog vinskog seminara obišla je i tri vinarije Vrsaljko u Nadinu, Kraljevski vinogradi u Petričanima iznad naselja Punta Skala i Bora u Podgrani kraj Posedarja.
Vinarija Vrsaljko
Željko Vrsaljko jedan je od pionira vinarstva i eko proizvodnje u Zadarskoj županiji. Prvi je 2008. godine, otprilike u isto vrijeme kada i sumještan Šime Škaulj također ugledni vinar, napunio butelju s oznakom vrhunsko vino.
–To je za nas tada bio san snova, jer kad smo krenuli u vinarstvo nitko ovdje nije vjerovao da možemo napraviti vrhunsko vino, a mnogi su nam se podsmjehivali. Isto je bilo i s ekološkom proizvodnjom u koju sam krenuo 2006. godine dok je malo tko znao što je to i dok Hrvatska još nije imala Zakon o ekološkoj proizvodnji, prisjeća se Vrsaljko.
Čak i kad je s gotovim proizvodom obilazio svoje kolege ugostitelje (po zvanju je kuhar i gotovo sve ih zna), nisu mu vjerovali pa je na stolove zadarskih restorana došao preko Zagreba gdje su odmah prepoznali kvalitetu. U međuvremenu pristizale su i nagrade s izložbi i festivala. Danas vinovu lozu uzgaja na pet hektara vlastitih vinograda i proizvodi 30.000 litara vina. Plasira ih pod etiketama Maraština, Syrah i Nadinska rana (cuvee merlota i syraha). Nikada nije težio količinama nego kvaliteti pa vina u podrumu ne čuva dulje od pet godina. Smatra da je za vinara to neuspjeh.
Uz to bavi se maslinarstvom i zajedno sa suprugom Natali, ugostiteljstvom. Bio je dugogodišnji predsjednik Udruge vinogradara i vinara Nadin i organizator Nadinskog festivala mladih vina i maslinovog ulja koji svake godine oko blagdana Sv. Nikole okuplja više od tisuću ljudi.
Kraljevski vinogradi
S položaja Kraljevskih vinograda pruža se predivan pogled na obalu i otoke što je ovoj destinaciji odmah dodana egida – kraljevski pogled. Vinogradi se, na dvije lokacije, spuštaju sve do mora, pa su trsovi s veličanstvenom plavom pozadinom omiljeni motiv za fotografije brojnim turistima i gostima koji ovdje, u konobu na domaću hranu, prezentacije i kulturne priredbe, dolaze od početka svibnja do kraja listopada. Povijest ovih položaja počinje 1066. godine, kad je opatica Chicca od kralja Petra Krešimira IV za Božić dobila na dar cijeli vinograd.
Punih devet stoljeća o njima su brinule benediktinke iz samostana Sv. Marije nedaleko Zadra, a stoljetnu tradiciju prekinula je sredinom 20. stoljeća agrarna reforma. Sadašnji vlasnici dobili su je u zakup i 2008. zasadili autohtone sorte: plavac mali, crljenak i pošip, u manjoj mjeri introducirane međunarodne sorte cabernet sauvignon, syrah, merlot, chardonnay i muškat žuti, a nedavno plavinu i žilavku. Od ukupno 47 hektara površine pod vinogradima, 23 se nalazi na ovoj povijesnoj lokaciji.
–Očistili smo površinu od makije i šume, samljeli kamenu podlogu i posadili lozu koja, da bi došla do vode i hranjivih tvari, mora pustiti korijenje duboko u tlo. To znatno smanjuje prinose, ali uvelike poboljšava kvalitetu grožđa iz kojeg dobivamo vrhunska vina. Velik utjecaj na kvalitetu ima jugozapadni položaj, strme padine, 250 sunčanih dana godišnje i vjetar koji naizmjenično puše sa Velebita i sa mora sprečavajući tako mnoge bolesti, objašnjava direktor Zoran Pantalon.
Vinarija je dobitnik brojnih međunarodnih priznanja među kojima zlato na Decanteru (95 bodova za pošip Prestige iz 2021.). Osim na domaćem tržištu, značajne količine izvoze u Njemačku, Austriju, Island i Japan. Prvi su u Hrvatskoj primijenili sustav zatvaranja butelja s inovativnim vinlok staklenim čepovima koji sprječavaju propuštanje zraka u butelju.
Vinarija Bora
I na kraju vinarija Bora zagrebačke obitelji Žuža. Dočekali su nas Zdravko i njegova supruga Nada, a u poslu oko vinograda i vina, maslinika, voćnjaka i povrtnjaka te u prodaju i marketingu uključeni su i njihovi sinovi Antonio i Domagoj. Zdravko Žuža je inženjer strojarstva. Cijeli je život radio u industriji i vlastitim firmama, a za vinski biznis kao financijski neovisan poduzetnik odlučio se iz hedonističkih pobuda s ciljem manje proizvodnje vrhunskih vina.
–Vinarstvo je skup hobi koji puno traži i ne daje nikakvu garanciju uspjeha, kaže Zdravko.
Najdraža mu je sorta sauvignon blanc koji se uglavnom uzgaja u kontinentalnoj Hrvatskoj, ali mu tlo Ravnih kotara, plodna pjeskovita crvenica, daje dozu mineralnosti i puniji okus. Obrađuju 7,5 hektara vinograda na maloj padini gdje s jedne strane pušu topli vjetrovi s novigradskog mora koji nose sol, a s druge velebitska bura, po kojoj je vinarija dobila ime.
U proizvodnju vina angažirali su enologinju Nikolinu Paleku, godišnje proizvodu od 35 do 40 tisuća litara vina. U njihovom portfelju su pošip (onaj iz 2019. je dobio zlato na Decanteru 2021.), sauvignon blanc, maraština, rose (grenach i plavina), syrah, svrdlovina, cuvee (merlot,CS i syrah) i neobičan pjenušac od pošipa proizveden tradicionalnom metodom uz dvije godine odležavanja u boci.
