Meteorološki su uvjeti u mjesecu travnju ove godine bili neobični i značajno odstupali od prosjeka. Prosječna je temperatura zraka u prve dvije i pol dekade na većini kontinentalnih područja bila do 1,4°C manja od očekivanog prosjeka.
Niske negativne temperature zabilježene su gotovo na svim mjernim mjestima krajem prvog tjedna i krajem prve dekade mjeseca travnja (5.4-11.4.), a naknadno su tijekom druge dekade (13.4.-18.4.) na većini mjernih mjesta zabilježene iznadprosječne količine oborina (čak do 90,4 mm u sjeverno-zapadnim mjestima). Lokalno je na nekim mjestima zabilježena i tuča. Cvatnja koštičavih voćaka je ove godine započela već sredinom te u zadnjoj dekadi mjeseca ožujka (marelice, breskve, nektarine), odnosno početkom travnja (šljive, trešnje, višnje). Neke su sorte jabučastog voća (jabuke, kruške) otvaranjem prvih cvjetova započele također zadnjih dana mjeseca ožujka (npr. idared, viljamovka).
Ipak, prohladno, vjetrovito i kišovito razdoblje u prve dvije dekade mjeseca travnja “usporile” su cvatnju. Moguće su i štete na cvjetnim organima od niskih travanjskih temperatura. Kad nakon prohladnog razdoblja, koje oštećuje cvjetne organe, nastupi dugotrajnije vlažno (kišovito) vrijeme raste opasnost od pojave i razvoja različitih “monilija” u cvatnji voćaka. Upravo smo takve uvjete zabilježili od 5.4. do 19.4. 2023. godine. Prve znakove “monilije” u cvatnji voćaka pronalazimo od 16.4. (trešnje, šljive, breskve, višnje), a već 21.4. 2023. na nekim netretiranim stablima zaraza bila je >45 %.
Tablica 1. Najvažniji uzročnici paleži cvjeta i rodnih grančica (Monilinia)Uzročnik bolesti Osjetljive voćne vrste Štete u cvatnji Monilinia laxa bajam, marelica, trešnja, nektarina, breskva, šljiva, jabuka, kruška +++ Monilinia fructigena jabuka, kruška, dunja – Monilinia vaccinii-corymbosi borovnice ++ Monilinia linhartiana dunja ++
Zašto su ove bolesti najštetnije?
Monilijske bolesti smatramo među najštetnijim u hrvatskom voćarstvu. Štete su moguće u cvatnji kao palež cvijeta i rodnih grančica, i kasnije kao trulež plodova. U cvatnji latice poprime svijetlo-smeđu boju. Dovoljno je da bude zaražen jedan cvijet, pa se naknadno osuše i bliži cvjetni organi. Za vlažna vremena na bolesnim organima nastaju sivkaste nakupine (infektivne konidije). Listovi uz cvijet također postaju vodenasti i imaju svijetlo-smeđu boju i mlohavo vise poput zastavica. Uzročnik bolesti se širi u žilno staničje, pa kao posljedica nastaje venuće i sušenje rodnih grančica. Na osušene mladice se nakon nekog vremena nasele paraziti slabosti (npr. Cytospora sp.) i propada veći dio rodnog volumena ili cijela voćka (npr. kod marelica). Cvjetna “monilija” može biti jedan od razloga prijevremena sušenja ili apopleksije marelica.
Uzročnici ovih bolesti najčešće prezimljuju kao mumificirani plodovi u krošnji ili na tlu. U nekih voćaka i vegetativno tijelo gljivice (micelij) na rak-ranama starog drva ili grančica može biti proljetni izvor zaraze.
Uz obilje proljetne vlage i temperature >10°C bilježimo optimalne uvjete za formiranje infektivnih konidija koje vjetar, kiša ali i neki kukci šire u vrijeme cvatnje. Kod nekih voćaka infekcija cvjetnih organa može nastupiti i prije početka cvatnje (npr. marelice).
Već nakon 3-6 dana od uvjeta zaraze pojavljuju se prvi simptomi bolesti. Visoka relativna vlažnost zraka (>85 %), dugotrajno zadržavanje vlage i temperature 15-25°C optimalne su širenju parazita unutar voćnog tkiva. Bolest se može razvijati i pri nižim temperaturama zraka, ali tada neprekidno vlaženje osjetljivih biljnih organa mora trajati značajno duže razdoblje (>48 sati).
Tablica 2. Optimalni epidemiološki uvjeti za razvoj nekih cvjetnih “monilija”Uzročnik bolesti Optimalni epidemiološki uvjeti Monilinia laxa Primarne zaraza nastaju iz “mumificiranih” prošlogodišnjih plodova ili iz skrivenog micelija u rak-ranama: puno kiše neposredno prije ili tijekom cvatnje voćaka uz temperature >10°C pogoduju formiranju prvih izvora zaraze (optimalno za infekciju je 15 sati vlaženja pri 15°C). Uzročnik preko tučka cvijeta zarazi plodnicu, kasnije se širi na cijeli cvat, a ako se optimalni uvjeti nastave bolest napreduje u žilno staničje mladica. Monilinia vaccinii-corymbosi Kritično razdoblje primarnih zaraza: kad zeleni vegetativni pup dostigne 5 mm, odnosno od otvaranja cvjetnih pupova: česte oborine, visoka vlažnost zraka (≥95 %) i temperature 10-16°C krajem zime – početkom proljeća pozitivno utječu na formiranje infektivnih “plodišta”. Zaraze moguće pri vlaženju biljaka barem 4 sata pri 14°C (ili barem 10 sati pri 2°C).
Mjere zaštite
Higijenom u voćnjaku nastojimo umanjiti izvor zaraze. Tako krajem zime rezidbom uklanjamo suhe izboje i iznosimo iz voćnjaka “mumificirane” plodove skupljene na ili ispod stabla. Ovisno o učestalosti kiša, duljini cvatnje te osjetljivosti sorte ovisi i broj potrebnih mjera zaštite. Za zaštitu cvijeta voćaka od monilije registrirani su pripravci na osnovi djelatnih tvari ciprodinila, fenheksamida, fludioksonila & ciprodinila, boskalida & piraklostrobina, a zarazu umanjuju trifloksistrobin i fluopiram. Postoje modeli prognoze koji se koriste pri uzgoju voća u plantažnim nasadima, a projektom istraživanja osjetljivosti Monilinia vrsta na neke fungicide (2019.) dokazana je u našoj zemlji otpornost ili rezistentnost ovih patogena na neke djelatne tvari (https://rezistentnost-szb.hr).
Tablica 3. Neki organski fungicidi dopušteni za suzbijanje paleža cvata i rodnih grančica koštičavog voća (Monilinia spp.)
Zadnjih godina na našem se tržištu pojavljuju biološki pripravci kojima možemo preventivno suzbijati i “monilije” u cvatnji voćaka. Među njima ističemo antagonističke mikroorganizme Bacillus subtilis (npr. u pripravcima Ekstrasol, BioLifei slično) i Bacillus amyloliquefaciens(npr. u pripravcima Serenade ASO SC, Taegro WG). Bolji učinak daju prije pojave simptoma bolesti. Patogeni ne razvijaju otpornost ili rezistentnost na biološke pripravke, a također su djelotvorni protiv nekih bakterijske bolesti voćaka (Pseudomonas, Xanthomonas). Prikladni su u ekološkom uzgoju, jer ne ostavljaju mjerljive ostatke (rezidue) na voćnim plodovima.
“Monilije” su tijekom prohladnog kišovitog razdoblja česta pojava u cvatnji voćaka. Niske jutarnje temperature u prvoj dekadi i naknadno veći broj uzastopno kišnih dana u drugoj dekadi travnja o.g. pogodovale su razvoju “monilije“ već na cvjetnim organima (slika 1). Naknadno se bolest može proširiti u žilna staničja pa uzrokuje sušenje pojedinih mladica (slike 2 i 3) ili propadanje krošnje (npr. na stablima marelice – slika 4). Snimio: M. Šubić.
Cupro-Activ® je folijarno gnojivo koje u svom sastavu sadrži bakar (14%) koji je potpuno kelirani tako da je njegova apsorpcija brža i učinkovitija, a njegovo otpuštanje je sporiji i dugotrajnije. Koristi se za prevenciju i poboljšanje nedostataka bakra te ojačavanje biljke od napada gljivičnih bolesti. Može se primijeniti folijarno i putem navodnjavanja u bilo kojem vegetativnom stanju biljke i ima dozvolu u ekološkoj proizvodnji.