Njega grmlja obuhvaća: prihranjivanje, zalijevanje, malčiranje, plijevljenje, rez grmova i odstranjivanje divljih izboja, reverziju i mutaciju, odstranjivanje ocvalih cvjetova, prihranjivanje organskim i anorganskim hranivima dostupnim u širokoj paleti proizvoda oblicima brzog i sporog, dugoročnog djelovanja koje je najbolje primijeniti u rano proljeće.
Što se tiče zalijevanja, odrasle grmove treba zalijevati u razdobljima pojačane suše, dok se mladi grmovi zalijevaju redovito. Malčiranje se provodi jer pomaže očuvanju vlage tla, održavanju plodnosti tla, ublažava ekstremne temperature u zoni korijenja, usporava rast korova. Grmovi se orezuju prema potrebi i načinu rastu, a potrebno je i redovito odstranjivanje divljih izboja. Cijepljeni grmovi razvijaju divlje izboje iz stabljike ili korijena ispod mjesta cijepa. Kod slobodno rastućih grmova odstranjuju se suhi dijelovi.
S oblikovanjem žive ograde ne smije se čekati da živa ograda naraste visoka, već se reže od početka. Čim živica naraste 30 cm, prikraćuje se za 15-tak cm, a time se postiže bolje razgranjenje. Rezidba živice mora biti proporcionalna sa strana, a ne smije se dozvoliti da vrh bude širi od dna jer širi vrhovi zasjenjuju niže grane i čine živicu slabijom i providnijom. Vrh može biti ravan ili zaobljen (teže postići). Listopadni grmovi orezuju se dva puta u sezoni, a kod bržeg rasta potrebna je i dodatna rezidba.
U obzir treba uzeti vrijeme cvatnje i paziti da se ne orežu grane na kojima bi se sljedeće godine razvili cvjetovi. Već razvijene žive ograde režu se skoro do starog drva. Crnogorični grmovi režu se rjeđe od listopadnih grmova, a vrste sitnih listova poput vrsta roda Juniperus i Taxus u proljeće prije početka tjeranja izbojaka. Borovi i smreke orezuju se u proljeće nakon što počne rast. Uglavnom se zimzeleni grmovi orezuju tako da živica zadrži uredan izgled, uklanjaju se postrane grane i pupovi, a orezuje se u proljeće nakon početka rasta.
Pravilno orezivanje živice tijekom razvoja
Bjelogorične se listopadne vrste grmova dijele u pet skupina s različitim zahtjevima za rezom: vrste koje cvatu ljeti na vrhu dugih ovogodišnjih izbojaka, a obnavljaju se iz pupova pri dnu izbojka zahtijevaju svake godine u proljeće povratni rez tako da se pri dnu izbojka ostavi mali broj pupova. Radi se o vrstama i rodovima: Genista, Rubus, Spiraea bumalda, Buddleja davidii, Fuchsia, Hypericum.
Grmovi koji cvatu ljeti ili u kasno ljeto na vrhu ovogodišnjih izbojaka, obnavljaju se iz pupova na srednjem dijelu više ili manje povijenih izdanaka. Rezom se odstranjuju odumrli i pregusti dugi izbojci, a dvogodišnje grane se skrate na jedan ili dva jaka duga izbojka. Obuhvaćaju rodove: Cytisus, Hibiscus, Hydrangea, Kerria, Rhodotypos, Salix, Spiraea.
Vrste rodova Berberis, Buddleja alternifolia, Deutzia, Forsythia, Ligustrum, Lonicera, Philadelphus, Prunus triloba, Rosa (perivojne), Sambucus, Spiraea (proljetne cvatnje), Symphoricapos, Syringa vulgaris (kultivari), Viburnum i Weigela cvatu po čitavoj duljini ovogodišnjih i prošlogodišnjih izbojaka, a neke od njih na vrhu kratkih grančica smještenih na prošlogodišnjim dugim izbojcima. Redovito se prorjeđuju i djelomično pomlađuju.
Neke vrste grmova i drveća grmolikog rasta rodova Chaenomeles, Cotoneaster, Cornus, Malus, Syringa, Calycanthus, Caragana, Corylus, Crataegus, Euonymus, Genista, Jasminum, Morus, Paeonia, Prunus, Rhamnus, Robinia hispida, Salix i Tamirix razvijaju se iz vršnih pupova, a cvatu na vrhu kratkih grančica. Rezom se provodi umjereno prorjeđivanje i male korekture habitusa kojima se treba spriječiti ogoljelost donjeg dijela grma i prevelika gustoća u gornjem dijelu.
Kod grmova drvolika rasta (Acer, Aesculus, Aralia, Betula, Cercis, Cotinus, Eleagnus, Hamamelis, Laburnum, Magnolia, Prunus, Quercus, Rhododendron, Rhus, Sorbus) odnosno drveća grmolika rasta, te svih bjelogoričnih zimzelenih vrsta, provode se pojedinačne korekture oblika i povremeno odstranjivanje suvišnih dijelova.
Odstranjivanjem ocvalih cvjetova energije biljke usmjerava se u novi rast i stvaranje cvjetnog potencijala za sljedeću godinu.
Prilikom odabira vrsta za živicu treba u obzir uzeti uvjete u kojima se sadi, te intenzitet njege koja se može pružiti jer dobro njegovana živica traži dosta vremena. Cvatući grmovi zahtijevaju periodičko orezivanje (obično jednom godišnje) i pogodniji su za prirodne, slobodno-rastuće oblike živih ograda nego za formalne živice. Listopadne vrste osiguravaju zaštitu od pogleda samo dio godine, međutim neke vrste ako se često orezuju, razviju gusti splet grana koji će spriječiti neželjene poglede čak i u bez-lisnom stanju. Vazdazelene vrste, igličastih, kao i širokih listova, osiguravaju zaštitu od pogleda tijekom cijele godine.
Korijenov sustav mora biti opskrbljen vodom i to kod manjih biljaka do dubine 30 cm, a kod većih biljaka do dubine 40-50 cm. Zalijeva se u većim razmacima s dosta vode na lakšim tlima 1× tjedno, a na težim 1× u dva tjedna. Zimzelene vrste mogu trpiti od suše zimi jer suhi vjetar po sunčanom vremenu uvjetuje gubitak vode iz nadzemnih dijelova, a nemoguće ga je nadoknaditi iz smrznutog tla. Zato se ujesen ili tijekom zime po blagom vremenu moraju dobro zaliti. Rahljenje tla je mjera njege kojoj je cilj osigurati prozračnost i odstraniti korove.
Gnojidba i prihrana se obavlja organskim i anorganskim gnojivima. Postoji široka paleta proizvoda dostupna u oblicima brzog i u oblicima sporog, dugoročnog djelovanja. Najbolje ih primijeniti u rano proljeće. U slučaju da drveće ne pokazuje bujniji rast u 2. i 3. godini nakon sadnje prihranjuje se u proljeće kombiniranim gnojivima u količini od 50 g/m² u dva obroka (najkasnije do lipnja). Manje nerazvijena stabla prihranjuju se količinom od 30 g/m² gnojiva. Stariji nasadi ne zahtijevaju veću njegu tla.
Malčiranje pomaže očuvanju vlage tla, pomaže održavanju plodnosti tla, ublažava ekstremne temperature u zoni korijenja, inhibira rast korova, a provodi se nakon zalijevanja i unošenja organskog gnojiva u količini od 150-200 g/m².
Korovi se uklanjaju prije sadnje, a nakon sadnje potrebno ih je redovito uklanjati dok je drveće još malo i to okopavanjem, malčiranjem, prekopavanjem u jesen.
Nadzemni dijelovi biljaka kontinentalnih umjerenih zona relativno dobro podnose hladnoću u doba mirovanja. Stradati mogu nedovoljno zreli izbojci ili mjesta cjepljenja. Niske temperature mogu izazvati oštećenja krajem zime kad već sokovi počnu kolati. Mjere zaštite koje se provode su: pokrivanje niskih vrsta s ciljem ublažavanja kolebanja temperatura, hladnog vjetra i direktnog sunca.
Korijenje osjetljivije na hladnoću, potrebno je zaštititi dodavanjem gnoja s dosta slame, lišća, treseta i sl., a tlo je preporučljivo dobro zaliti.
Orezivanje se provodi u različitim fazama razvoja biljaka: tijekom školovanja sadnog materijala provodi se uzgojni rez kojim se formira habitus radi postizanja standarda za prodaju; prilikom pripreme sadnica za sadnju bez bale orezuje se nadzemni dio i dio korijenja radi uspostave ravnoteže; moguća oštećenja odstranjuju se rezom. Također, u slučajevima pojačanog rasta dolazi do slabijeg osvjetljenja unutar krošnje i odumiranja grana, grančica i izbojaka pa ih je potrebno ukloniti rezom.
Negativne pojave u rastu drvenastog bilja uzrokovane lošim uvjetima na nepovoljnim staništima korigiraju se opreznim zahvatima reza; nadalje, odstranjuju se izbojci koji tjeraju iz debla, režu ocvali cvjetovi, cvatovi, suhi plodovi i suhe grančice; rezom divljih izdanaka uspostavlja se ravnoteža između vegetativnog i generativnog rasta. Rezidbom se bavi posebna grana ‘kirurgija drveća’ za koju je potrebno dobro poznavati temeljna načela razvoja drveća i njihovu reakciju na zahvate rezom.
Mjerila kojih se treba držati prilikom rezidbe su: zadržavanje prirodnog oblika rasta; uzeti u obzir stanište i uvjete na njemu te posebnu namjenu.
Najpovoljnije je rezidbu provoditi tijekom vegetacije radi bržeg zacjeljivanja rana, a praktičnije u doba mirovanja radi bolje preglednosti kod bjelogoričnih listopadnih vrsta. U kasno ljeto provodi se odstranjivanje suvišnih grana i izbojaka, rez mekog drva. Dozrelo drveće otporno na mraz reže se od kraja studenog, do trenutka bubrenja pupova u proljeće. Vrste koje tjeraju rano u proljeće moraju se porezati do kraja veljače. Vrste osjetljive na mraz kao i zimzelene vrste režu se od sredine do kraja ožujka.
Tijekom rasta i razvoja drvenastih kultura potrebna je kontrola bolesti i štetnika, a drveće u gradovima je naročito osjetljivo jer raste u izrazito nepovoljnim uvjetima. Osim toga, zbog korisnika prostora, otežane su mogućnost provedbe mjera zaštite.
Pročitajte ostale članke iz priloga:
Neke vrste grmova prikladne za oblikovanje živih ograda
