Thunbergova žutika, (Berberis thunbergii DC) listopadni grm, gusto razgranat, visine 0,5-1 m, promjera do 1 m. Glavne grane su vrlo elastične i manje više vodoravno položene. Listovi su 1-3 cm dugi, eliptični, lopatičasti ili lancetasti, cijelog ruba, na vrlo kratkoj peteljci (2-10 mm), u jesen plamenocrveni, ostaju na granama do studenog. Cvjetovi su pojedinačni ili po 2 – 5, iznutra žuti, izvana crveni, pojavljuju se u travnju i svibnju. Plodovi su eliptični, sjajni, crveni, dugi oko 1 cm. Potječe iz Japana i Kine. Otporna je na mraz i sušu, a dim i prašinu dobro podnosi. Nije izbirljiva u pogledu tla. Koristi se za žive ograde ili pojedinačnu sadnju.
Vanhouttova suručica (Spiraea × vanhouttei (Briot) Zbl), listopadni grm nastao je križanjem vrsta S. cantoniensis i S. trilobata. Naraste do 2 m, grane su lučno povijene, listovi rombično jajoliki ili obrnuto jajoliki. Cvjetovi su čisto bijeli, u gustim gronjama, obilno pokrivaju izbojke po čitavoj dužini grane. Cvate u travnju i svibnju. Preporučuje se za pojedinačnu ili sadnju u grupama, na strminama.
Hortenzija (Hydrangea macrophylla (Thunb.) Ser), grm je visine do 2 m, grane su debele, gole i uspravne. Cvjetovi su plavi ili ružičasti, rijetko bijeli, rubni krupniji, cvatovi su okruglasti. Potječe iz Japana.
Zimski jasmin (Jasminum nudiflorum Lindl) je listopadni grm visine do 1,5 m. Izbojci su šiboliki, četverouglasti, zeleni i povijeni. Cvjetovi su žuti, bez mirisa i pojavljuju se vrlo rano, krajem siječnja, u veljači. Povijeni izbojci omogućuju primjenu vrste kao pokrivača tla, zidova, sadnju na strminama. Potječe iz Kine.
Forzicija (Forsythia × intermedia Zab. (F. suspensa × F. viridissima)) je listopadni grm, visine do 3 m, izbojci su maslinastožuti. Cvjetovi su po 2-3 zajedno, brojni, duž izbojka, tamnožuti, cvate krajem veljače i u ožujku. Vrsta se često uzgaja, a postoji i niz kultivara.
Oštrolisna mahonija (Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt) je vazdazelni grm, visine do 1 m. Listovi su neparno perasti, kožasti, sa 5-9 listića, jajoliki ili izduženo jajoliki, trnasto nazubljeni, na licu tamnozeleni, sjajni tijekom ljeta, a zimi imaju crvenkastobrončanu ili tamnosmeđu boju. Cvjetovi su žuti, pojavljuju se u grozdastim cvatovima na krajevima izbojaka. Cvate u travnju i svibnju. Plod je tamnoplava bobica sa voštanim nahukom. Potječe iz zapadnih dijelova Sjeverne Amerike. Uspijeva na različitim tlima, otporna je na dim i otrovne plinove u zraku. Upotrebljava se na travnjacima, za prekrivanje kamenitih mjesta i strmina. Česta po parkovima i uz prometnice.
Lovorvišnja (Prunus laurocerasus L.) je vazdazeleni grm visine 1-3, rijetko i do 11 m visine. Listovi su kožasti, izduženo eliptični, cijelog ruba ili sa rijetkim zubcima, na vrhu zašiljeni, pri bazi okrugli ili klinasti, na licu tamnozeleni, sjajni, na naličju blijeđi i pri bazi glavne žile sa 2-4 žlijezde. Cvjetna peteljka duga je 0,5-1 cm. Grozdasti cvatovi dugi su 2-13 cm, cjvetovi bijeli. Plodovi su okrugli, promjera oko 8 mm, mirisni. Vrsta brzog rasta, otporna na mraz. Traži vlažno tlo, dobro podnosi orezivanje pa je pogodna za oblikovanje formalnih živica. Porijeklom je sa Kavkaza, Zakvkazja, Irana, Male Azije, Bugarske i Srbije.
Dunjarica (Cotoneaster dammeri Schneid.), vazdazeleni, polegli grm koji čvrsto pokriva podlogu. Listovi su dvoredni, 2-3 (-5) cm dugi, na vrhu većinom s manjim trnićem. Cvjetovi su većinom pojedinačni ili po 2 na kratkim peteljkama. Cvate u svibnju. Plod je svijetlocrven, 7 mm velik, zadržava se na izbojcima do sljedećeg proljeća. Vrsta je otporna i dekorativna. Potječe iz srednje Kine.
Vatreni grm (Pyracantha coccinea Roem.), vazdazeleni grm visine do 2, rijetko i do 6 m. Grane su sa trnovima dužine 1-1,5 cm. Listovi su usko eliptični, dugi 2-4 cm. Cvjetovi su bijeli, sitni (do 0,8 cm promjera), u gronjama. Plodovi su sitni (0,6 cm), narančastocrveni i ostaju na granama tijekom cijele zime. Vrsta je samonikla u južnoj europi, Krimu, Kavkazu i Maloj Aziji. Pogodan je za sadnju na kamenitim terenima, strminama. Može se koristiti za bordure, žive ograde, a i kao soliter.
Božikovina (Ilex aquifolium L.), vazdazeleni grm visine do 10 (20) m. Listovi su jednostavni, na kratkoj peteljci, eliptični do izduženi, po rubu grubo valoviti i trnovito nazubljeni, goli, na licu sjajno tamnozeleni, na naličju svjetlije zeleni, 5-8 cm dugi i 3-4,5 cm široki. Plodovi su crvene koštunice, veličine graška, dozrijevaju u studenom i prosincu te ostaju na granama tijekom cijele zime. Rasprostranjena je u atlantskom dijelu Europe, a kao ukrasna vrlo raširena. Najbolje uspijeva na svježem tlu, slabo podnosi sušu.
Kalina (Ligustrum vulgare L.), grm visine 1-3 m. Izbojci su goli, sivi ili svijetlosmeđi, sa svijetlim lenticelama. Listovi su nasuprotni, jednostavni, ponekad po 3 u pršljenu, zašiljeni, dugi 5-7 cm, a široki 1-2 cm, kožasti, često prezime. Cvjetovi su bijeli, u cvatovima (podsjećaju na jorgovan, ali su sitniji). Cvate u svibnju i lipnju. Plodovi su koštunice, crne, sjajne, ostaju na grmu tijekom cijele zime. Rasprostranjena je u južnoj Europi, do srednje Njemačke, sjeverne Afrike i u zapadnoj Aziji, česta u hrastovim šumama. Otporna je na prašinu, dim i otrovne plinove, dobro podnosi rez pa je pogodna za formalne žive ograde (Zagreb – tramvajska živica!).
Fotinija (Photinia x fraseri), glogić, je vazdazeleni grm iz porodice ruža (Rosaceae). Koristi se kao akcent u prostoru, ali najčešće kao živa ograda jer dobro podnosi rez. Odlikuje se brzim rastom. Oblikuje gust grm ovalnog oblika, visine 1.5 do 5 m, a može biti 1.5 do 2.5 m promjera. Listovi su joj kožasti, ovalnog oblika, nazubljenih rubova. Tijekom vegetacijske sezone mladi su listovi sjajno crvene boje, kasnije uglavnom zeleni, a u jesen poprimaju crveno ljubičastu boju. U proljeće, u svibnju i lipnju, cvate malim, bijelo ružičastim cvjetovima blagog mirisa.
Kineska hudika (Viburnum rhythidophyllum Hemsl.), vazdazeleni grm visine do 3 m sa uspravnim, gusto dlakavim izbojcima. Cvjetni pupoljci formiraju se u jesen, a otvaraju sljedećeg proljeća u travnju i svibnju. Cvjetovi su žućkasto sivi, u vršnim štitastim cvatovima, promjera cvata 10-20 cm. Plodovi su koštunice, jajoliko, oko 0,8 cm duge, u početku crvene, kasnije sjajno crne, dozrijevaju u rujnu i listopadu. Potječe iz centralne i zapadne Kine. Vrsta nije izbirljiva prema tlu, ali se bolje razvija u dubljim i svježim tlima. Otporna je na mraz i često se uzgaja u parkovima i uz prometnice.
Sjajna kozokrvina (Lonicera nitida Oliv.), vazdazeleni grm visine do 3 m s uspravnim, gusto dlakavim izbojcima. Cvjetni pupoljci formiraju se u jesen, a otvaraju sljedećeg proljeća u travnju i svibnju. Cvjetovi su žućkasto sivi, u vršnim štitastim cvatovima, promjera cvata 10-20 cm. Plodovi su koštunice, jajoliko, oko 0,8 cm duge, u početku crvene, kasnije sjajno crne, dozrijevaju u rujnu i listopadu. Potječe iz centralne i zapadne Kine. Vrsta nije izbirljiva prema tlu, ali se bolje razvija u dubljim i svježim tlima. Otporan je na mraz i često se uzgaja u parkovima i uz prometnice.
Ružmarin (Rosmarinus officinalis L.), raste u obliku vazdazelenog grmića, visine 1 (-3) m. Rasprostranjen je na čitavom priobalnom području Mediterana, od Portugala do Male Azije i Crnom moru. Staništa su mu sunčani i kameniti tereni obalnog područja i otoka. Često se uzgaja po vrtovima i ukrasnim posudama, ali je vrlo osjetljiv na mraz, pa ga u kontinentalnim krajevima treba štititi od hladnoće. Miris cvjetova i cvjetnih vrhova grančica je jak i nalik na kamfor, dok je okus ljut, pomalo gorak i aromatičan. Cvjeta od ožujka do svibnja, a katkada u rujnu cvate i po drugi puta.
Pročitajte ostale članke iz priloga:
