Posjetili smo Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost na Agronomskom fakultetu u Zagrebu uoči Dana očaranosti biljkama. Tradicionalno se održava 18. svibnja te smo saznali kakve sve aktivnosti Zavod poduzima povodom tog dana, ali i o stalnim praktičnim aktivnostima u opremljenom plasteniku i okolnom zemljištu na kojem se održava i dio nastave odnosno vježbi za studente.

Na Fakultetu smo zatekli osim uvijek aktivne i inovativne izv. prof. dr. sc Vesne Židovec i doktoranda Mihaela Kušena mag. ing. agr. Oni su svestrano uključeni u sve aktivnosti Zavoda. Svojim entuzijazmom te praktičnim pristupom i elanom doprinose da se spomenuti događaj održava kao i praksa za studente. To je za mlade studente izrazito dragocjeno. Zatekli smo ih u njezi biljaka, kako zalijevaju mlade presadnice. Automatskog navodnjavanja u plasteniku još nema, no razmatraju i u bližoj budućnosti takvu opciju kao i gradnju još jednog plastenika jer sve vrvi brojnim vrstama bilja i presadnicama.

 class=
Studentice 2 godine Agronomskog fakulteta puno više vole praktičnu praksu od teorijskog dijela

Veliki planovi

  • Koliko se dugo održava Dan očaranosti biljkama te kako su studenti uključeni?

Dan očaranosti biljkama se obilježava od 2012.g. S tim da je svake druge godine službeno, a može se svake godine obilježiti, ovisi od zemlje do zemlje. Mi smo svake godine sudjelovali, organizirali smo predavanja, radionice, izložbe, predstavljanje svojih proizvoda, svojih izvannastavnih grupa, Zavoda koji se bave biljkama, laboratorije, pokusna polja… organizirali smo radionice za djecu tako da će i ove godine biti slično.

Na ovogodišnjem Danu očaranosti biljaka imamo centralni događaj- Konferenciju o konoplji; osim toga imamo i niz predavanja, radionica, zatim vođene ture po našim pokusnim poljima i laboratorijima, izložbe za različite dobne skupine razvrstane kroz cijeli dan. Krećemo već od 9 ujutro.

Nadamo se lijepom vremenu koje nas je do sada uvijek dobro poslužilo; jedino će grupe koje prezentiraju proizvode biti u 6. paviljonu, a ostalo je na otvorenom.

Imat ćemo radionicu oslikavanja posuda za bilje s presadnicama začinskog bilja i povrća na Zavodu za povrćarstvo; zatim sadnju cvijeća za djecu vrtićke dobi te nižih razreda osnovnih škola u vrtu našeg Zavoda.

.Imat ćemo i ,,švedski stol biljakaʺ, gdje će posjetitelji moći odabrati i kupiti ukrasne biljke za balkone i terase. Pri odabiru će im pomoći naši studenti; posjetitelji će sami ili uz pomoć studenata moći željene biljke posaditi u sandučiće. Navečer imamo vrtnu zabavu s degustacijom i koncert, tako da mislim da će biti lijepo i zanimljivo.

Predavanja će biti o porijeklu vrsta i njihovom oplemenjivanju, o cijeni uzgoja biljaka. Zatim o detekciji biljaka daljinskim motrenjem, predstavljanje proizvodnje biodizela, iskorištavanje kore od banana, ljuske od jajeta za proizvodnju hraniva za biljke; također i vrlo zanimljive i korisne radionice, kazala je profesorica Židovec.

 class=
Plastenik raste i uspijeva voljom i radom profesorice Židovec i magistra Kušena
  • Tko će sve sudjelovati i tko se prijavio za sudjelovanje u Danu očaranosti biljkama?

Osim nas, na Dan očaranosti biljkama prijavile su se neke škole, osnovne i srednje koje će sudjelovati iz Slavonskog Broda; zatim škola u Rugvici, škola u Šenkovcu u kojoj će tvrtka ‘Aromara’ održati radionicu „Od biljke do zdravlja“; na njoj bi educirala učenike i zainteresirane o osnovama aromaterapije, ali i osvijestila o važnosti biljaka u očuvanju zdravlja, Centar za odgoj i obrazovanje iz Zagorske ulice u Zagrebu s prigodnom prodajom presadnica cvijeća koje su njihovi učenici u okviru svoje prakse uzgojili u našem plasteniku.

  • Kakvi su daljni planovi?

U praksi imamo zadnjih mjesec dana da studenti prvo dođu u vrt i plastenik i sve obiđu; zatim da sve biljke dožive uživo, a zatim se dalje bave predavanjem i gradivom. Želja nam je organizirati izložbeni dio vrta s različitim asortimanom trajnica, zbirkama vrsta različitih kultivara, izložbene gredice s grmljem; također i nizove različitih vrsta grmlja posađenog kao živice, vodeni element, vrt trava, jestivu ukrasnu gredicu i naravno zbirku zelenila i cvjetnih vrsta za rez. Trebamo imati dovoljnu količinu sobnog bilja za potrebe našeg prostora Fakulteta u okviru grupe za izvannastavne aktivnosti “Ozelenjavanje zajedničkih interijera Agronomskog fakulteta”.

Ove godine planiramo sudjelovati na Floraartu s izložbenim prostorom. Rekviziti su nam počeli pristizati za taj događaj koji počinje 19. svibnja.

Imamo za sada jedan grijani plastenik, jedan mali negrijani plastenik i proizvodni dio na otvorenome; htjeli bismo se još proširiti na dendro proizvodnju, pa da imamo neki izbor ukrasnog grmlja. Osnovna namjena vrta osim nastave je i znanstvena. Tako dogovaramo istraživanja vezana za krovne vrtove za vrste koje su otporne na primjenu na krovnim vrtovima, istraživanja samoniklih vrsta s potencijalom primjene u ukrasnog hortikulturi kao i istraživanja različitog intenziteta prihrane i navodnjavanja. Prelazimo već u dalekosežne planove jer nas je malo, ali radimo s mnogo entuzijazma.

Studenti su glavni pomagači u okviru prakse i izvannastavne grupe; studenti preddoplomskog studija hortikulture, ali i drugi studenti diplomskog studija koji su zainteresirani za područje ukrasnog bilja koji su to odabrali kao užu specijalnost. Na razini fakulteta postoji projekt u smislu poboljšanja stručne prakse i u okviru toga moramo i mi imati širok asortiman vrsta i prostora za uzgoj bilja kako bi studenti na praksi pratili cijeli ciklus koji se kod ukrasnog bilja odvija kroz cijelu godinu.

 class=
Osim profesionalne proizvodnje, studenti trebaju znati kako hobisti mogu uzgojiti biljku pa i uz korištenje recikliranih materijala

Veliki potencijal u vrtu Fakulteta

  • Upitali smo i doktoranda Mihaela Kušena o njegovoj ulozi u fakultetskom vrtu te u praksi studenata.

Prvenstveno kad sam došao na Fakultet vidio sam veliki potencijal u ovom vrtu. Bacio sam se na sređivanje vrta i na unošenje većeg broja biljaka, velikog broja trajnica da taj naš vrt zaživi i da postane u budućnosti svojevrsni mali botanički vrt. To je bila nekakva ideja. Kako imam veliku ljubav prema bilju i proizvodnji ukrasnog bilja počeli smo s razmožavanjem, novitetima i s biljkama koje su manje poznate kod nas, a trebale bi imati svoje zasluženo mjesto, no ljudi ih slabo poznaju pa ih slabo unose. Na primjer Scaevola koja je predivna jednogodišnja ljetnica za balkone i terase, a može i u vrtu dobro uspijevati, ima ljubičasto plave cvjetove što nije česta boja među biljkama.

 class=
Kukurijek
 class=
Uzgoj bilja u teglama na otvorenom
  • U čemu ljudi najčešće griješe prilikom uzgoja ukrasnog bilja, pitali smo magistra Kušena?

Ljudi najčešće griješe s veličinom posuda u kojima uzgajaju ukrasne biljke. One budu prevelike ili premalene pa imaju problema sa zalijevanjem i održavanjem što je uglavnom zbog premale tegle i lošeg supstrata  koji se brzo isušuje. Nema sigurnog recepta, treba se znati koju biljku imamo u samom početku i odakle ona dolazi; obično imamo trajnice koje nisu previše zahtjevne, sobne biljke jesu zahtjevne; treba uvijek uzimati supstrat za sobne biljke tj. onaj koji nije npr. za povrtnjak. Ako su u pitanju cvatuće biljne vrste važno je da ih osim zalijevanja i redovito prihranjujemo; to obično nije dovoljno jednom u mjesecu, rekao je Kušen.

Prethodni članakBiostimulatori – odgovor na stres i promjenu klime
Sljedeći članakPrskano ili neprskano – stare ili nove sorte ?
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.