Ljiljani su lukovičaste, otporne trajnice koje u prirodi samoniklo rastu u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Kako ne vole suhe položaje, najčešće ih nalazimo kako rastu u sjeni grmova i drveća.

Danas postoje brojne vrste i još brojnije sorte koje se međusobno razlikuju visinom rasta, veličinom, oblikom, bojom i brojem cvjetova na stapci. Također postoje vrste ugodnog mirisa kao i one bez mirisa. Postoje sorte jednostavnih i dvostrukih cvjetova. Cvjetovi dolaze u svim bojama, osim plave dolaze i u posve bijeloj, krem, pastelno ružičastoj i ljubičastoj, žutoj, narančastoj i crvenoj.

Iznimna ljepota

Zahvaljujući ljepoti cvijeta, ljuljani su nezaobilazan ukras svakog vrta, terasa ili balkona. Vrste visokog rasta i obilne cvatnje sadimo kao pojedinačne biljke ili u grupama na pozadini cvjetne gredice, u pozadini niskih biljaka. To je ono što ljiljani obožavaju; lukovicu u sjeni i cvijet na suncu. Niže vrste ljiljana sadimo na prednjem dijelu cvjetnih gredica, između ukrasnog drveće, u podnožju ukrasnog drveća, na travnjacima ili u cvjetnim posudama na balkonima ili terasama. Za sadnju u vrtu svakako izaberite mirisne vrste.

Njega ljiljana

Prilikom kupovine lukovica vodite računa da su pakirane u vlažnom supstratu u perforiranim vrećicama. Najbolje je posaditi ih odmah nakon kupnje. Ljiljane možemo saditi u proljeće i jesen, no preporučuje se jesenska sadnja. Lukovice sadimo u dobro dreniranu, rastresitu zemlju bogatu humusom ili kompostom. Kod pripreme tla za sadnju nikako nemojte koristiti svježe stajsko gnojivo. Koristite isključivo granulirano, suho organsko gnojivo.

Isto gnojivo dodaje se u svibnju i u vrijeme cvatnje. Mjesec dana prije cvatnje možemo ih pognojiti nekim kalijevim gnojivom što će rezultirati većim cvjetovima i intenzivnom bojom. Ako je zemlja na vašoj gredici teška ili pak pjeskovita, treba je poboljšati dodavanjem komposta, treseta i listinca. Neke vrste formiraju korijen samo na bazi lukovice, dok neke korijenje stvaraju i na izdanku stabljike, a nalazi se ispod zemlje. Dubina sadnje ovisi o vrsti, a kreće se od 5 do 25 cm. Lukovice vrsta krupnijeg rasta sade se na razmak od oko 30 cm, a niže sadimo na manji razmak. Na vjetrovitim položajima stabljike privežite uz potporanj.

U vrijeme rasta redovito ih zalijevajte, najbolje obilno jednom na tjedan. Da bi zemlja oko ljiljana što bolje zadržala vlagu, tlo malčirajte lišćem ili kompostom, a možete posaditi i niske biljke. Na jesen dodajte više malča što umanjuje utjecaj naglih promjene temperature na lukovice. Tijekom zime lukovice ostaju u zemlji. Međutim, ako je zemlja ilovasta, teška i ako se zadržava puno vlage u tlu, bolje ih je izvaditi i spremiti na prikladno mjesto pa ih ponovno posadite u proljeće.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakMediteransko začinsko bilje
Sljedeći članakOdržana međunarodna izložba bučinih ulja
Darko Kantoci, dipl. ing.
Darko Kantoci, dipl. ing. agr. 1990. godine diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski). Već je dugi niz godina vanjski suradnik Gospodarskog i Mljekarskog lista. Darko Kantoci, dipl. ing. agronomije (Zagreb, 1964.) nakon srednje škole diplomirao je 1990. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski (VVV). Autor se tijekom studija i poslije bavio projektiranjem i uređenjem privatih okućnica i zelenih površina. Već niz godina aktivan je vanjski suradnik Gospodarskog lista i Mljekarskog lista, u kojima se pojavljuje kao autor stručnih i popularnih članaka.