Aflatoksikoza je probavna bolest koja pogađa sve vrste peradi. Uzroci su konzumiranje vlažnih žitarica koje sadrže aflatoksin proizveden od strane Aspergillus flavus, A. parasiticus, Penicillium puberulum.
Učinci su pospanost, depresija, bljedilo, smanjena proizvodnja jaja, loša plodnost i valivost. Mogu se pojaviti smanjeni prirast, konverzija hrane i povećano ozljeđivanje. Mikotoksini su metabolički nusproizvodi rasta gljivica na zrnju. Visoki sadržj vlage može voditi rastu gljivica i proizvodnji toksina. Gljivice mogu proizvesti toksin prije ili nakon berbe žitarica. Š
teta od suše ili insekata povećava prijemljivost žitarica na rast gljivica. Sve vrste i dobi peradi mogu biti pogođene. Tijek bolesti može biti akutan do kroničan ovisno o dozi, trajanju izloženosti i dobi peradi. Akutna bolest se može uočiti u mladih životinja s unijetim visokim količinama (1,000 ppb aflatoksina B1). Kronična bolest javlja se u peradi starije od 5 tjedana, koje su nekoliko tjedana unosile male doze (ppb). Konzumiranje zrnja žitarica (obično kukuruza) koje sadrži toksine uzrokuje bolest.
Aflatoksini su skupina srodnih otrova proizvedenih od nekoliko gljivica: Aspergillus flavus, A. Parasiticus i Penicillium puberulum. Najučestaliji i najtoksičniji je aflatoksin B1, slijede ga B2, G1 i G2. Aflatoksikol i ciklopiazonična kiselina su drugi toksični metaboliti proizvedeni od ovih gljivica na vlažnom kukuruzu. Što je zrnje duže pohranjeno, posebice pod toplim, vlažnim uvjetima, to više gljivica raste i može proizvesti toksin. To je problem pohrane hrane. Aflatoksini su imunodepresivni i kancerogeni, a udio od 1,0 ppm ili više aflatoksina B1 može uzrokovati pomor i pobol, a 200-500 ppb imunu depresiju. Postmortalni znakovi uključuju mjestimična krvarenja u mišićima, koži i intestinalnom traktu, pojavu tekućine oko srca, povećane blijede bubrege i povećane bijede masne jetre s krvarenjima i anemijom.
Ultra ljubičasto svjetlo može se koristiti za testiranje kukuruza na prisutnost kiseline (zelenoplava fluorescencija) koju proizvode gljivice.
Liječenje i kontrola
Analiza hrane korištenjem kolonske kromatografije je jedina metoda za točnu dijagnozu. Testni kitovi su dostupni za aflatoksin B1 korištenjem ELISA-e ili minikolona. Diferencijalno dijagnostički treba isključiti zaraznu bolest burze i sindrom masne jetre. Hrana se može spriječiti na rast plijesni dodatkom inhibitora plijesni. Aluminosilikati u hrani kao što su zeoliti vezat će inaktivni aflatoksin. Kontrola kvalitete hrane je važan čimbenik prevencije ove bolesti, pri čemu treba kontrolirati zrnje na više od 16 posto vlage.
Tretiranje hrane toplinom uništava gljivice. Perad općenito treba hraniti s kukuruzum koji ima nizak sadržaj vlage (ispod 14 posto). Vlažan kukuruz ne treba dodavati u konačnu hranu. Povećani sadržaj bjelančevina hrane za 1 posto te sadržaj vitamina i minerala u hrani ima prevenirajući učinak na bolesti inducirane aflatoksinom.
Izvor: Gospodarski kalendar
