Od ukupnog broja gospodarstva koje se bave nekim oblikom poljoprivredne proizvodnje u RH, procjenjujemo da samo 20-ak % nastupa na tržištu. Dok gotovo 80-ak % obavlja poljoprivrednu djelatnost za vlastite potrebe kućanstva.

""

Bez obzira na obujam i oblik biljne proizvodnje, još prije 20-ak godina se procijenilo da gotovo trećinu svake sezone uništavaju različite kategorije štetočinja (uzročnici bolesti, štetnici korovi).

(Ne)provođenje zaštite

Pritom je broj uzgajivača povrća veći nego bilo koje druge skupine poljoprivrednog bilja. No gubitci koje nanose štetni organizmi u toj grani biljne proizvodnje iznose gotovo 50% od ostvarivog priroda. Na pojavu i razvoj uzročnika bolesti povrća najviše utječu način uzgoja (u zaštićenim prostorima, na otvorenim polju ili vrtovima), zabilježeni vremenski uvjeti. Također mjere suzbijanja koje (ne)provode proizvođači.

Štete ponekad mogu biti apsolutne (100 %). Naročito u iznadprosječno vlažnim (kišnim) sezonama pri uzgoju na otvorenim gredicama u vrtovima za vlastite potrebe gospodarstva. Gdje se izravne mjere suzbijanja primjenom sredstva za zaštitu bilja najčešće ne provode.

Usvajanjem i postupnim uvođenjem odredbi Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014.) zastupnici i distributeri koji stavljaju na hrvatsko tržište sredstva za zaštitu bilja ista mogu registrirati za profesionalnu i amatersku namjenu. Što ranijim Zakonom o sredstvima za zaštitu bilja (NN 70/2005.) nije bilo moguće. Ali, nakon 26. 11. 2015. g. sredstva za zaštitu bilja registrirana u našoj zemlji za profesionalnu primjenu mogu se kupiti samo uz predočenje iskaznice o izobrazbi korisnika. Ministarstvo poljoprivrede je ovlastilo institucije za provedbu izobrazbe o sigurnom rukovanju i primjeni pesticida, te polaganje pismenog ispita. Nakon čega se stječe pravo na dobivanje iskaznice (potvrde). Iskaznicu (potvrdu) o položenom ispitu korisnici uvijek moraju nositi sa sobom kada kupuju ili primjenjuju pesticide registrirane za profesionalnu primjenu.

""

Sredstva za amatersku primjenu

Sredinom 8.mj. 2016.g., a prema podacima fitosanitarno-informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede samo je 13 pesticida bilo registrirano za amatersku namjenu (Tablica1.). Također se isti mogu kupovati za vlastite potrebe gospodarstva bez predočenja spomenute iskaznice (potvrde). Da bi pripravak dobio dozvolu za amatersku primjenu mora udovoljiti određene (eko)toksikološke zahtjeve. Mora biti u formulaciji najmanje opasnoj za korisnika, te u malom pakiranju prikladnom za vlastite potrebe kućanstva. Iz Tablice1. vidljivo je da korisnici bez iskaznice mogu kupiti za vlastite potrebe gospodarstva svega 4 fungicida,. Također 2 pripravka za suzbijanje puževa. 3 insekticida za folijarno tretiranje biljaka i jedan u klopki. Također jedno gotovo škropivo na osnovi totalnog herbicida. To je 2,64 % od ukupno dopuštenih pesticida za primjenu u našoj zemlji.

Procjenjuje se da biljnu proizvodnju u našoj zemlji ukupno napada nešto više od 1.000 vrsta različitih štetočinja. Uzročnika bolesti, kukaca i drugih životinja, te korova. Broj pripravaka naveden u Tablici 1. nije dovoljan za suzbijanje ekonomski najčešće raširenih štetnih organizama u biljnoj proizvodnji. Stoga korisnici sredstva za zaštitu bilja dopuštena amaterskoj namjeni ista mogu dopuniti pripravcima namijenjenim ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji (vidi Tablicu 2.).

""

Najviše su „pogođeni“ vinogradari hobisti

Najviše su ograničenjem kupovine pesticida dopuštenim za profesionalnu namjenu bez iskaznice o sigurnom rukovanju i njihovoj primjeni “pogođeni” vinogradari s uzgojem manjeg broja trsja osjetljivih sorata plemenite europske loze. One se jednako intenzivno kao u plantažnim nasadima mora zaštititi protiv bolesti, štetnika i grinja. Zadnjih se godina sve više koriste ekstrakti pojedinih biljaka sadržani u biljnim “ojačivačima” radi podizanja imuniteta biljaka! U tu namjenu se primjerice koriste: poljska preslica (protiv bolesti, kukaca i grinja), kopriva (protiv uši i grinja), vratić (protiv kukaca). Također gavez (protiv grinja, kukaca i bolesti), hren (protiv bolesti), rabarbara (protiv kukaca i bolesti).Nadalje kadulja (protiv kukaca) i crna bazga (protiv bolesti i kao repelent od voluharica).

Biljni pripravci se mogu pripremati vlastitim radom na gospodarstvu, sakupljanjem biljaka i izradom čaja, juhe, ekstrakta hladne vode i kaše. Mogu se kupovati na hrvatskom tržištu i kao gotovi biljni pripravci (vidi Tablicu 2.). Oni su potpuno neopasni za ljude, životinje i okoliš. Kupuju se također bez iskaznice ili potvrde o sigurnom rukovanju i primjeni pesticida. Ako se primjene na vrijeme (preventivno), u skladu s uputama imaju u “prosječnim” sezonama isti učinak kao kemijska sredstva za zaštitu bilja. Mikrobiološki pripravci (npr. Trichoderma spp., Cydia pomonella granulovirus i dr.) su posebno formulirani i selekcionirani živi organizmi kojima suzbijamo druge organizme. Npr. uzročnike biljnih bolesti, štetne kukce, grinje, korove i dr..

Ta sredstva djeluju samo na jednu vrstu ili manji broj štetnih organizama u poljoprivredi. Na njih se ne razvija rezistentnost (otpornost), a ne smetaju prirodnim neprijateljima. Učinkovitost im značajno ovisi o vanjskim čimbenicima (npr. temperatura), te daju manje dugotrajnu zaštitu u odnosu s kemijskim spojevima. Npr. mikrobiološki pripravci za folijarno tretiranje i zaštitu nadzemnih biljnih organa se u kritičnom razdoblju ponovno apliciraju svakih 7-8 dana.

""

Nekemijske preventivne mjere

Osim izravnih mjera suzbijanja štetnih organizama aplikacijom različitih pripravaka na manjim je gospodarstvima za vlastite potrebe kućanstva naročito važno provoditi nekemijske preventivne mjere. To su agrotehničke mjere (izbor prozračnih položaja za biljnu proizvodnju, pravilan plodored, uravnotežena gnojidba), odabir i uzgoj otpornijih biljaka, mehaničke mjere. Okopavanje, ručno sakupljanje štetnika, pokrivanje usjeva mrežama, postavljanjem lovnih posuda, redoviti pregledi i uklanjanje zaraženih biljaka, uništavanje biljnih ostataka nakon berbe ili žetve. Također fizikalne mjere – termička sterilizacija tla, vješanje raznobojnih ljepljivih ploča i biotehničke mjere (metoda zbunjivanja ili konfuzija).

Dakle, proizvođači hortikulturnog bilja (povrća, voća, grožđa) za vlastite potrebe gospodarstva, a koji nisu završili tečaj za sigurno rukovanje i primjenu pesticida, te položili pismeni ispit i ostvarili pravo na iskaznicu, mogu nadalje kupovati sredstva za zaštitu bilja koja su registrirana za amatersku primjenu. Ili započeti primjenom sredstva biljnog podrijetla, (mikro) bioloških pripravaka i ostalih tvari dopuštenih u ekološkoj poljoprivredi.

Prethodni članakSkupljanje i čuvanje sjemena rajčice
Sljedeći članak800 tisuća kuna iz Programa ruralnog razvoja za preradu maslina
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.