Zašto je ekološka proizvodnja bitna za budućnost proizvodnje hrane, te koji su koraci prelaska s konvencionalne na ekološku proizvodnju, bile su samo neke od tema okruglog stola koji je početkom lipnja organizirala HGK Županijska komora Osijek u suradnji s Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede.
Kako je poljoprivredna proizvodnja vrlo razvijena u Osječko-baranjskoj županiji, tu se bilježe i vrlo dobri rezultati kad je u pitanju ekološka poljoprivredna proizvodnja, istaknuto je tom prilikom.
Prema podacima koje je iznio Romeo Jukić, pročelnik županijskog odjela za poljoprivredu, od 212 tisuća hektara obradivih površina Osječko-baranjske županije čak je 18 tisuća ha u eko proizvodnji. Usporede li se te površine s ukupno 122 tisuća hektara obradivih površina koje su u ekologiji u Hrvatskoj, to je udio od 14, 5 posto.
Privatne savjetodavne službe
–U samom vrhu smo kao županija. Po broju ekoloških proizvođača kojih je 6.400 u RH, a na ovom prostoru ih je 981, činimo 14,3 posto. Također se možemo pohvaliti i činjenicom da se 34 posto prerađivačke industrije za ekološku proizvodnju nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, jer od 380 registriranih prerađivačkih organizacija za ekološku proizvodnju u državi, čak ih je 125 u OBŽ, naglasio je Jukić koji smatra da je ekološka proizvodnja velika šansa za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju i ističe kako je proizvođačima potrebna edukacija na višoj razini kako bi im se pomoglo, te će se uz podršku resornog Ministarstva poljoprivrede u edukaciju uključiti i privatne savjetodavne službe.
–Uključili smo 20 županija s područja Hrvatske, imamo 220 ovlaštenih agronoma koji upravo u sljedećih 15 dana trebaju početi djelovati kao privatna savjetodavna služba. Znači kroz intervenciju 78.01 sljedećih pet godina proizvođači će imati besplatne savjete što se tiče predavanja u svezi rasta, eko sheme, osnovnih plaćanja, ekologije, mladih poljoprivrednika, te savjetovanja jedan na jedan. Sve će se plaćati iz Mjera ruralnog razvoja, sredstvima Europske unije. To je program koji smo prihvatili da pomognemo proizvođačima i podignemo tu proizvodnju na jednu višu razinu, rekao je Romeo Jukić koji obnaša i funkciju v.d. predsjednika Hrvatske agronomske komore.
Primjeri dobre prakse u ekološkoj proizvodnji
Na okruglom stolu predstavljeni su i primjeri dobre prakse u ekološkoj proizvodnji. Leonard Kovač iz tvrtke Europlantaža iz Brođanaca, rekao je da za kamilicu imaju osiguran plasman dugogodišnjim ugovorom s kupcima sa zapadnih tržišta, a ujedno su i distributer eko višnje.
–Proizvođač smo i distributer višanja i konvencionalne i ekološke proizvodnje. U prošloj smo godini izvozili na zapadna tržišta, od Italije, Njemačke, Austrije, Mađarske… tisuću tona višanja, od čega je značajan dio, čak 25 posto, ekološka višnja. Proizvodnja je zahtjevna, ali tek se u distribuciji i prodaji pokaže je li taj proizvod proizveden na pravi način te ne postoji nikakva mogućnost ‘podvaljivanja‘ robe koja nije proizvedena prema strogim ekološkim pravilima, jer osim certifikacija nadzornih tijela koja nas obilaze i prate proizvodnju, kupci na stranim tržištima još višestruko robu analiziraju, objasnio je Kovač.
Dodao je i kako je za ekološku proizvodnju, za razliku od konvencionalne, potrebno puno više radne snage, što s obzirom na visoke cijene ljudskog rada, značajno poskupljuje proizvod.
Stjepan Zorić iz Erduta ekološku ratarsku proizvodnju ima na površini od 250 hektara.
–Od početka smo zadovoljni i ostat ćemo u tome. Najveći motiv bile su nam cijene poljoprivrednih proizvoda na europskom tržištu koje su nam se ponudile. Svladali smo sve izazove u proizvodnji i imamo stalne partnere, primjerice za naš kukuruz, koji nema zahtjevnu agrotehniku i jako dobru cijenu postižemo za njega, rekao jeZorić.
No, nisu svi proizvođači iskazali zadovoljstvo ekološkom proizvodnjom. Marjan Lazar iz Našičkog Novog Sela, ekološki uzgaja zob na površini od 3 hektara. Prema njegovim riječima ekološka proizvodnja mu se nije do sada pokazala isplativom jer su ekološki proizvodi u konačnici skuplji za krajnjeg potrošača.
–Ne možemo naplatiti jer ljudi traže jeftinije proizvode. Nisu baš svijetle prognoze i nadam se da ćemo uspjeti pokriti svoje troškove, strahuje taj eko proizvođač.
Nataša Uranjek, ovlaštena za provođenje službenih kontrola u ekološkoj poljoprivredi, objasnila je kako kod prelaska s konvencionalne na ekološku proizvodnju postoji prijelazno razdoblje i da se moraju zadovoljiti uvjeti, a oni su različiti ovisno o tome radi li se o biljnoj ili stočarskoj proizvodnji, pritom dodavši kako su prozvođači vrlo zainteresirani za ovaj način proizvodnje s obzirom na poticaje, ali su nerijetko nesvjesni što sve trebaju zadovoljiti ulaskom u ekološku proizvodnju.
