Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je krajem svibnja u Hrvatskom saboru tematsku sjednicu na kojoj je provedena rasprava o nepoštenom postupanju osiguravajućih društava u Republici Hrvatskoj prema poljoprivrednim proizvođačima.
–Današnja rasprava nastavak je rasprava, koje provodi Odbor za poljoprivredu, o štetama koju divljač i prirodne nepogode uzrokuju na poljoprivrednim nasadima i usjevima. Predstavnici poljoprivrednih proizvođača upozorili su nas kako zbog nezainteresiranosti i složenih procedura osiguravajućih društava, osiguranje nekih vrsta šteta u poljoprivredi nije moguće, te se po tom, ali i pitanju osiguranja koje se financira iz europskih sredstava, poljoprivrednicima ne može jamčiti pravedno obeštećenje za stvarno nastale štete, uvodno je istaknula predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.
Prilagodba rokovima
Kako je Petir objasnila, to je bio razlog zbog kojega je Odbor za poljoprivredu, od svih dionika koji bi mogli pripomoći riješavanju ovog problema zatražio očitovanja i otvorio raspravu. Petir se posebno osvrnula na nespremnost osiguravajućih društava na prilagodbu rokova u kojima se može priznati nastala šteta i dodala kako je iste potrebno prilagoditi stvarnim vremenskim i klimatskim uvjetima.
Govoreći o aktivnostima Odbora za poljoprivredu, rekla je kako su iste potaknule određene promjene, pa je uvedena mjera za sufinanciranje pastira i ograda za poljoprivrednike, postignut je dogovor između nadležnih resora da se povećaju naknade za stoku koju usmrte zaštićene vrste životinja, pokrenute su izmjene Zakona o lovstvu, u više je navrata isplaćivana naknada šteta zbog elementarnih nepogoda i iz nacionalnih sredstava te iz sredstava mjera ruralnog razvoja, ali još uvijek nismo blizu rješenja.
–Poljoprivrednici s jedne strane muku muče s elementarnim nepogodama koje ih nemilice udaraju, od poplava, tuče, suše, potresa i mraza naizmjenično, te divljači koja ne samo da uništava njihovih ruku djelo, već se toliko udomaćila da ljudima ulazi u dvorišta. Dodatni je problem što se ne pronalazi zajednički jezik između poljoprivrednika i osiguravajućih društava. Ona se čak nisu željela javiti na natječaj Ministarstva poljoprivrede koji je raspisalo u nekoliko navrata za osiguranje usjeva i nasada od naleta divljači jer tu ne vide svoj interes, rekla je Petir.
Dodala je kako je uz utvrđivanje i održavanje brojnog stanja divljači, potrebno preispitati odredbe Zakona o osiguranju i Zakona o obveznim odnosima kako bi se stvorili pravičniji odnosi između osiguravatelja i poljoprivrednika.
Jasno kreiranje pravila sustava
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek izvijestio je o potporama Ministarstva poljoprivrede za štete koje uzrokuju prirodne nepogode i divljač, te istaknuo kako je zbog klimatskih promjena važno jasno kreiranje pravila sustava upravljanja rizicima u poljoprivredi.
–Osiguranje poljoprivredne proizvodnje osigurava brži protok kapitala prema poljoprivredi nakon nastanka šteta, a potencijalni rizici visokih šteta uzrokom su visokih premija u poljoprivrednom osiguranju, pa u Republici Hrvatskoj samo dvije osiguravajuće kuće osiguravaju poljoprivrednu proizvodnju, rekao je Krešimir Frančić iz Hrvatskog ureda za osiguranja.
Dodao je kako 10 % hrvatskih poljoprivrednika osigurava svoju proizvodnju, što pokriva 40 – 50 % poljoprivrednih površina. Za učinkoviti sustav osiguranja u poljoprivredi potrebni su novi modeli u koje bi se svojim kapacitetima uključila država, regionalna i lokalna zajednica, osiguravajuća i reosiguravajuća društva.
Vanjski član Odbora, Mijo Latin upozorio je na vrlo niske naknade koje poljoprivrednici dobivaju nakon napada zaštićenih životinja na njihovu stoku i rekao kako lovno-gospodarske osnove ne odražavaju stvarno stanje broja divljači, te da je prekobrojno stanje divljači u lovištima potrebno regulirati.
Predstavnik Hrvatske zajednice županija, Andrija Matić rekao je kako je poljoprivrednike potrebno educirati o mogućnostima osiguranja, ali i načinima sprječavanja šteta na poljoprivrednim usjevima, naglasivši kako bi Hrvatska poljoprivredna komora trebala zauzeti snažniju pregovaračku poziciju u razgovorima s osiguravajućim društvima.
–Ukupno brojno stanje visoke divljači nije se povećalo zadnjih četrdeset godina, no urbanizacijom i ograđivanjem poljoprivrednih zemljišta divljač ostaje bez svog staništa, pa je i to jedan od uzroka šteta koje nastaju. Istovremeno, u brdskim područjima je sve više zapuštenog zemljišta koje postaje stanište divljači. Zbog svega je potrebno naći učinkovit model upravljanja u kojemu bi participirala država, jedinice lokalne samouprave, zemljoposjednici i lovci, rekao je član Odbora Stipan Šašlin.
Tajana Radić je predstavljajući stav Hrvatske poljoprivredne komore rekla kako bi država trebala preuzeti naknadu štete, procjenu bi trebali obavljati ovlašteni procjenitelji, a sustav obrane od tuče trebalo bi što prije staviti u funkciju.
Prof. Marijan Grubešić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije predložio je da šteta od divljači postane sastavni dio police osiguranja od automobilske odgovornosti i upozorio na problem zapuštenosti šuma privatnih šumoposjednika, a koje čine 25 % ukupne površine pod šumama u Republici Hrvatskoj.
–Za rješavanje šteta u poljoprivredi potrebno je sustavno rješenje i dogovor svih uključenih, istaknuo je Damir Mesarić, potpredsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, te dodao kako najveće štete u poljoprivredi uzrokuju divlje svinje.
Rokove i procedure, ali i uvjete osiguranja za ostvarenje prava naknade štete potrebno je prilagoditi stanju na terenu i to posebno kod voćarske proizvodnje, rekao je Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva. Dodao je da poslove procjene štete trebaju raditi procjenitelji koji su za ove poslove osposobljeni i upozorio kako važeći Pravilnik za mjeru 17.1 nije obuhvatio sve vrste poljoprivredne proizvodnje, pa ga je žurno potrebno prilagoditi.
Na velike štete od tuče podsjetila je Martina Vlašić Iljkić zatraživši obrazloženje o primjeni Zakona o sustavu obrane od tuče, a uzimajući u obzir najavu o ukidanju istoga. U tom smislu bi Ministarstvo poljoprivrede jedinicama lokalne samouprave trebalo dati jasniju uputu o mogućnostima ne/korištenja ovog sustava.
Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje, istaknuo je kako osiguravajuća društva rade sukladno ugovoru o osiguranju i regulatornim uvjetima osiguranja. Društva moraju upravljati rizicima i kapitalom, te preuzimati obveze koje mogu ispuniti, osiguravajući pri tome buduće i neizvjesne događaje. U tom smislu osiguranje može pomoći upravljanju rizicima, no nije jedino rješenje za sprječavanje štete.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice istaknuo je kako su uvjeti osiguranja poljoprivredne proizvodnje neprihvatljivi poljoprivrednim proizvođačima, a vrijednost osiguranja nekih vrsta šteta ispod je granice isplativosti.
Usvojene preporuke
Nakon rasprave Odbor za poljoprivredu usvojio je sljedeće Preporuke:
- Noveliranjem Zakona o lovstvu potrebno je jasno definirati obveze i odgovornosti lovoovlaštenika i poljoprivrednih proizvođača, kao i odgovornosti i obveze lovoovlaštenika po pitanju točnog utvrđivanja i održavanja brojnog stanja divljači u lovištu
- Noveliranjem Zakona o osiguranju i Zakona o obveznim odnosima potrebno je jasno definirati obveze i odgovornost osiguravajućih društava prilikom osiguravanja poljoprivrednih usjeva i nasada, te propisati modalitete i ubrzati procedure utvrđivanja šteta i isplate naknade poljoprivrednicima kad se šteta dogodi. Novim modelom obračuna i prilagodbom rokova u kojima se priznaje šteta na poljoprivrednim usjevima i nasadima, potrebno je stvoriti pravičnije uvjete pri sklapanju police osiguranja i isplati štete
- S ciljem jačanja pravne sigurnosti i konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača, vrednujući pri tome doprinos kojim se kroz sufinanciranje police osiguranja za poljoprivredne proizvođače nastoji što veći broj poljoprivrednika usmjeriti prema osiguranju njihovih usjeva i nasada, ali i zajamčiti pozitivan utjecaj provođenja ove mjere na konkurentnost proizvodnje, Odbor za poljoprivredu poziva na kreiranje modela osiguranja poljoprivredne proizvodnje koji bi bio dostupan svim poljoprivrednim proizvođačima i svim vrstama poljoprivredne proizvodnje, a kojim bi se početak pokrića za štetu i postotak naknade štete uskladio s klimatskim promjenama koje su nastupile
- S ciljem stručnije procjene stvarno nastale štete na poljoprivrednim usjevima i nasadima, djelatnike osiguravajućih društava potrebno je educirati o štetama u poljoprivredi i propisati obvezu posjedovanja odgovarajućih znanja procjenitelja te uključiti ovlaštene procjenitelje u procjenu nastale štete na poljoprivrednim usjevima i nasadima
- S ciljem smanjenja šteta od tuče koja predstavlja opasnost za poljoprivrednu proizvodnju, gospodarstvo i imovinu, pozivaju se nadležna državna tijela da u suradnji s jedinicama regionalne uprave kreiranju učinkoviti model obrane od tuče u Republici Hrvatskoj
- Ove preporuke dostavljaju se na daljnje postupanje Ministarstvu poljoprivrede, Ministarstvu financija, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatskom lovačkom savezu, Hrvatskom uredu za osiguranje i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga
