Premda je na krumpiru početkom novog milenija bilo opisano 49 različitih uzročnika bolesti, primjenom fungicida suzbijamo samo dvije najvažnije bolesti cime krumpira: plamenjaču (Phytophthora) i koncentričnu pjegavost (Alternaria).

Nakon vrlo rane pojave plamenjače krumpira (Phytophthora infestans). Porastom temperatura u zadnjoj dekadi mjeseca svibnja pronašli smo i prve simptome koncentrične pjegavosti (Alternaria solani).

Koncentrična pjegavost koju uzrokuje gljivica Alternaria solani česta je u područjima intenzivnog uzgoja krumpira, ali u pravilu manjeg ekonomskog značaja u odnosu na plamenjaču (Phytophthora infestans). U prošlosti je veća štetnost zabilježena samo u toplijim područjima južne i mediteranske Europe. Učestale pojave vrlo vrućih i sparnih ljetnih mjeseci pridonose sve snažnijim pojavama koncentrične pjegavosti. Stoga njezina štetnost zadnjih godina raste. Zabilježeni su gubici uroda 70-80 %, ali najčešće su štete na nezaštićenim poljima 5-20 %.

Tablica 1. Glavni razlozi sve učestalije pojave koncentrične pjegavosti lišća na cimi krumpira (Alternaria solani) posljednjih 20-ak godina u Međimurju

Sadnja otpornih sorti na krumpirove cistolike nematode (Globodera): iste su sorte jače osjetljive na zarazu koncentričnom pjegavosti i paleža cime (Alternaria)
Povlačenje s tržišta površinskih/kontaktnih fungicida (npr. klortalonil, propineb, mankozeb) (npr. u pripravcima Daconil SC, Antracol Combi WP, Acrobat MZ, Profilux WG i drugi), koji su u ranijoj primjeni pokazivali učinkovitost na dvije osnovne bolesti cime krumpira (Phytophthora, Alternaria)
Globalne klimatske promjene: rast temperature zraka (°C) i sparine (%) tijekom ljetnog razdoblja (lipanj, srpanj, kolovoz), uz jutarnje rose/magle pogoduju jačem razvoju koncentrične pjegavosti/paleža cime krumpira

Optimalna temperatura razvoja koncentrične pjegavosti je 28°C. Uz određenu temperaturu, za zarazu je također neophodno vlaženje biljnih organa (kiša, navodnjavanje, rosa, magla). One pri temperaturi 10°C mora neprekidno trajati barem 12 sati, dok je pri 15°C zaraza moguća već nakon 8 sati vlaženja. Česta izmjena suhog i toplog razdoblja s vlaženjem pogoduje intenzivnom razvoju crne pjegavosti. Primarne zaraze potječu iz drugih domaćina bolesti ili iz zaraženih prošlogodišnjih biljnih ostataka u zemljištu.

Što je FAST model?

Praćenjem temperature zraka (°C), razdoblja s povišenom relativnom vlagom zraka većom od 90 %, trajanje vlaženja lišća (h) i količine oborina (mm) razvijen je FAST model prognoze prve pojave i određivanja rokova suzbijanja koncentrične pjegavosti prvenstveno na rajčici (“Forecasting Alternaria solani on Tomatoes”), koji je naknadno modificiran u kompjuterski model prognoze TOMCAST (TOMato disease ForeCASTing). Uz podatke o sortnoj osjetljivosti i navodnjavanju usjeva, ovaj model prognoze se počeo koristiti u predviđanju pojave koncentrične pjegavosti u krumpirištima na području Međimurja.

Tablica 2. Dnevne vrijednosti za prognozu koncentrične pjegavosti (prognozni model FAST)

*dnevne vrijednosti za razvoj bolesti u rasponu od 0-4 (0=nepovoljni uvjeti za formiranje konidija Alternaria solani; 4=vrlo povoljni uvjeti).

Prognozni model za predviđanje koncentrične pjegavosti krumpira “aktiviramo” od početka nicanja usjeva krumpira. Pritom se svakodnevno mjernim uređajima prate prosječne temperature zraka i sati neprekidnog vlaženja lišća. Prema podacima iz Tablice 2. za svaki se dan temeljem korelacije mjernih podataka određuje dnevna vrijednost mogućeg razvoja bolesti u rasponu od 0-4. Dnevne se vrijednosti zbrajaju.

Kad njihova suma dostigne vrijednosti 15-35, autori prognoznog modela smatraju da je nastupilo kritično razdoblje i potrebne su prve mjere zaštite (manji zbroj 15 vrijedi za osjetljivije sorte na koncentričnu pjegavost i kasnije rokove sadnje, a veći zbroj 35 za nešto otpornije sorte i ranije rokove sadnje). Nakon provedene zaštite, suma dnevnih vrijednosti se ponovno vraća na početak i postupak se ponavlja, a naknadna tretiranja se provode pri zbroju 10-20 (ovisno o izboru fungicida).

U prvim mjerama zaštite cime krumpira mjere zaštite moraju biti usmjerene i protiv plamenjače ili krumpirove plijesni (Phytophthora). To je najvažnija, najraširenija i najštetnija bolest koja napada cimu i gomolje krumpira. Osim u polju, širi se u skladištu s oboljelih gomolja na zdrave, pa štete mogu biti apsolutne.

Vrijedi nepisano pravilo: što su uvjeti za rast krumpira povoljniji, istovremeno je razvoj krumpirove plijesni brži i opasniji. U praksi je poznato da su pojedini položaji i pojedine oranice posebno izloženi jačoj zarazi krumpirovom plijesni, primjerice polja uz rub šume, parcele u udolinama ili u blizini jezera i rijeka, te one na položajima bez vjetra.

Stoga u prvim aplikacijama preporučujemo miješati jedan od pripravaka protiv plamenjače (Phytophthora) s jednim od specifičnih pripravaka za suzbijanje koncentrične pjegavosti (Alternaria) (vidi Tablicu 4.).

Tablica 3. Meteorološki uvjeti bitni za primarni i epidemiološki razvoj najčešćih gljivičnih bolesti krumpira

Uzročnik bolestiUvjeti razvoja
Koncentrična pjegavost (Alternaria solani)Toplije područje sa učestalom jutarnjom rosom, pri rasponu temperatura zraka 6-34°C (optimalno 24-29°C). Za primarne zaraze potrebna povremeno kiša, a za sekundarne dovoljne jutarnje rose (klijanje infektivnih konidija traje samo 45 minuta pri 28-30°C)
Plamenjača (Phytophthora infestans)Prohladno i vlažno (kišovito) razdoblje, s jutarnjom maglom, svježim noćima i toplijim danima. Infektivno širenje očekujemo kod relativne vlažnosti 91-100 % i temperaturama 3-26°C (optimalno 18-22°C). Temperature >30°C manje pogoduju plamenjači

Korelacijom meteoroloških podataka u svibnju i lipnju o.g. možemo zaključiti da je ovogodišnji svibanj u Međimurju bio nešto povoljniji za razvoj plamenjače (Phytophthora), a lipanj nešto više povoljan razvoju koncentrične pjegavosti (Alternaria) (vidi Tablicu 3.). Ne čudi nas da zbog takvih uvjeta na istom polju i istoj sorti (ili čak i istoj biljci) istovremeno pronalazimo simptome obje bolesti. Budući je srpanj naš najtopliji mjesec, prema višegodišnjim iskustvima očekujemo epidemijsko širenje koncentrične pjegavosti, koja u obliku paleža uništava cimu osjetljivih i nezaštićenih sorti krumpira.

Tablica 4. Neki fungicidi registrirani samo za suzbijanje koncentrične pjegavosti krumpira (Alternaria) u našoj zemlji (uz bolju učinkovitost na cimi)

Djelatna tvarPripravciPrimjenaKarenca
azoksistrtobinOrtiva, Tazer0,5 lit./ha (2x)K=7 dana
piraklostrobin & boskalidSignum DF0,25 kg/ha (2x)K=14 dana
difenkonazolArgo, Narita, Difcor0,4-0,5 lit./ha (4x)K=14 dana
fluksapiroksad & difenkonazolSercadis Plus SC0,75 lit./ha (4x)K=3 dana

Slike 1, 2 i 3: Zbog globalnih klimatskih promjena sve češće na istoj parceli i sorti krumpira (npr. na sortama arizona, bellarosa) pronalazimo istovremeno simptome koncentrične pjegavosti (Alternaria – slika 1) i plamenjače (Phytophthora – slika 2). Tipične promjene na liski krumpira od koncentrične pjegavosti (žućenje i tamne pjega na sorti bellarosa – slika 3). Od obje bolesti nezaštićena cima brzo propada potpunim sušenjem, a uzročnici ovih bolesti s cime mogu zaraziti gomolje. Snimio na dan 21.6.2023. M. Šubić

Prethodni članakKoje bolesti napadaju suncokret?
Sljedeći članakKoje bolesti i štetnici napadaju tikvenjače?
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.