Beze kora:

✦6 bjelanjka

✦prstohvat soli

✦250 g šećera

✦1 žlica škrobnog brašna (gustina)

✦1 žlica limunovog soka (ili octa)

Priprema: 

 class=

1. Bjelanjke s prstohvatom soli izmiksati u čvrsti snijeg, postupno dodavajući šećer. Miksati oko 5 minuta dok se sav šećer ne otopi, da se dobije čvrsti beze. Smanjiti mikser na najmanju brzinu, pa umiješati škrobno brašno  i ocat.

 class=

2. Na papiru za pečenje iscrtati krug promjera 28 cm a unutar njega još jedan manji, promjera oko 15 cm i okrenuti naopačke. Žlicom redati beze smjesu u obliku vijenca. Pomoću špatule dodatno oblikovati vijenac, a odozgo žlicom napraviti udubljenje za kremu. Peći 1 sat i 30 minuta u zagrijanoj pećnici na 120 °C. Zatim ugasiti pećnicu i ostaviti vijenac da se ohladi zajedno s pećnicom. Za vrijeme pečenja ne otvarati pećnicu.

Krema:

✦6 žumanjaka

✦100 g šećera u prahu

✦2 vanilin šećera

✦250 g mascarpone sira

✦200 ml vrhnja za šlag

Priprema:

 class=

3. Žumanjke i šećer u prahu pjenjačom izmiješati, pa kuhati na pari oko 8 minuta, dok se ne počne zgušnjavati.

Ohladiti pa umiksati mascarpone.

 class=

4. U drugoj posudi izmiksati vrhnje u šlag, pa ručno umiješati u kremu.

I još:

✦200 ml vrhnja za šlag

✦voće po želji

Priprema:

 class=

5. Na ohlađenu beze koru istisnuti pomoću slastičarske vrećice žutu kremu, a na nju izmiksano vrhnje u šlag. Ukrasiti sezonskim voćem.

Recept iz knjige Moji voćni kolači

Prethodni članakSchwarzwald u čaši
Sljedeći članakUčkarski samanj i ove godine na Poklonu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.