Bergamot (Citrus bergamia) je zimzeleno stablo koje pripada porodici Rutaceae (citrusi). Pretpostavlja se da je ime dobio po talijanskom gradu Bergamu, gdje je po prvi put uzgajan u komercijalne svrhe. Danas se uzgaja na područjima južne Italije, Obale Bjelokosti i Azije. Genetskim istraživanjem utvrđeno je da je bergamot hibrid nastao spajanjem limete (Citrus limetta) i gorke naranče (Citrus aurantium).

Bergamot raste uspravno i može doseći do 12 m visine, no u uzgoju stabla se orezuju na visinu od  4 do 5 m, s promjerom krošnje od oko 5 m. Listovi su ovalni i naizmjenično raspoređeni, cvjetovi rastu u skupinama i bijele su boje. Drvo cvjeta u proljeće, a potkraj jeseni ili početkom zime plod dozrijeva. Plod nalikuje kruškolikoj naranči, zelene je boje koja se sazrijevanjem mijenja u žutu boju.   

    

Bergamot najbolje raste u područjima s izrazitim promjenama u sezoni, odnosno na temperaturama između 12,8 i 37,8°C tijekom vegetacije i 1.7 do 10°C tijekom mirovanja. Potrebno ga je zaštititi od mraza i hladnih uvjeta kako bi se spriječila oštećenja, iako starija stabla mogu preživjeti kratka razdoblja smrzavanja.

Stablo bergamota najbolje uspjeva u dobro dreniranoj pjeskovitoj ilovači s pH između 6,0 i 7,5. Tlo mora biti dovoljno duboko da omogući adekvatan razvoj korijena, zahtijeva puno sunca i mora biti zaštićeno od vjetra koji može uzrokovati štetu na stablima. U povoljnim uvjetima drvo će ostati produktivno i do 60 godina.

Plod bergamota koristi se u prehrambenoj industriji kao citrusna komponenta bezalkoholnih pića, te je karakterističan dodatak Earl Grey čaja i duhanskih aroma.

Bergamot se najviše koristi u kozmetičkoj industriji kao eterična ulja koja se dobivaju iz kore ploda i lista bergamota, a služe kao jedna od glavnih komponenti toaletnih voda i parfema. Eterična ulja također se koriste i u proizvodima za njegu kože, sapunima, losionima i kremama.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakDozrijevanje voća
Sljedeći članakGrmovi s dekorativnim plodovima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.