Živahnost ovna i njegov spolni interes za ovcu u vrijeme mrkanja ne mora biti pouzdan pokazatelj proizvodnje dostatnih količina sperme zadovoljavajuće kvalitete.

Dokazano je da i sterilan ovan ima izražen spolni nagon i može izlučivati spermu. Preporuka je uzgajivačima obvezno provjeriti prije konačne odluke o ostavljanju muškog janjeta za rasplod, provjeriti opipom mošnju kako bi se uvjerili da su testisi unutra. Ako nema testisa u mošnji nemože doći do spermatogeneze i takav ovan neće osjemeniti ovcu.

Jako izraženi skrotumi kod ovnova za pripust

Dobra kondicija i izdržljivost rasplodnjaka vrlo su važni čimbenici uspješne oplodnje ovaca pri pripustu. Testisi ovna imaju dvojaku ulogu. Prva je proizvodnja spermalne tekućine i spermatozoida, a druga je lučenje spolnih hormona (androgena) od kojih je najvažniji testosteron.

Jeste li znali?

Testosteron je nositelj sekundarnih spolnih oznaka rasplodnog ovna. Ovan, u usporedbi s ostalim vrstama domaćih životinja, osobito s obzirom na tjelesnu razvijenost i veličinu testisa ima relativno malu zapreminu ejakulata (proizvodi malo sperme), ali je velike koncentracije spermatozoida. U jednom ejakulatu ovan izluči 0,5 do 2 cm3 spermalne tekućine s prosječnom koncentracijom spermatozoida od oko 3 (2-5) milijarde spermatozoida.

Nužnost analize ejakulata

Prije svake pripusne sezone poželjno je izvršiti analizu sperme. Pomoću mikroskopa utvrđuje se gustoća sperme, oblik i pokretljivost spermatozoida. Brža metoda prosudbe kvalitete sperme je utvrđivanjem stupnja kiselosti (pH). Izrazito kisela reakcija sperme ukazuje na veliku fertilnost spermatozoida, a lužnata reakcija upućuje na sterilnost ovna. Na količinu i kvalitetu sperme, uz pasminu i individualne osobine, utječu i vanjski čimbenici, osobito hranidba i klimatski uvjeti.

Tablica. Utjecaj obroka na kvalitetu sperme i proizvodne osobine janjadi

  OsobinaRazina obroka
PotpunaNepotpuna
Količina sperme u ejakulatu, cm3 % oplođenih ovaca nakon 1. pripusta2,9 741,8 54
Broj dobivene janjadi od 100 ovaca126112
Porodna masa janjadi, kg4,23,8
Masa janjadi pri odbiću, kg27,726,5
Kvalitetna hranidba je jako važna kod ovnova za pripust

Znanstveno je dokazano da fertilne osobine ovna nisu jednako izražene tijekom cijele godine. Za razliku od hladnijeg vremena koje pogoduje kvaliteti sperme, previsoke vanjske temperature djeluju negativno te može doći i do spermalne degeneracije, što znači da ovan tijekom ljetnih vrućih i sparnih mjeseci, izrazito visokih temperatura može biti privremeno sterilan.

Previsoke temperature, vrućine i sparine, dovode do fiziološkog stresa, stvaranjem nepovoljnog endokrinog balansa te uslijed snižavanja metaboličke aktivnosti i smanjenog apetita mužjaka utječe na njegovu reprodukcijsku sposobnost. Stoga se u toplijim područjima preporučuje striža ovnova prije početka pripusne sezone. U parenju (pripustu), jedan ovan dnevno može osjemeniti 4 ovce, ali ne svaki dan uzastopno, jer se tako prebrzo iscrpljuje te ovce mogu ostati neoplođene.

Praktična preporuka je da jedan ovan dnevno zaskoči dvije ovce i to jednu ujutro, a drugu navečer te da razlika između skokova bude najmanje 8 sati. Na taj način ovan se neće „pretjerano trošiti“ i postiže se visok stupanj oplođenosti.

Na količinu ejakulata i njegove kvalitativne osobine značajno utječe broj dnevnih skokova, odnosno dnevnih uzimanja sperme. Vidljivo je da se povećanjem broja dnevnih skokova, odnosno dnevnih uzimanja sperme smanjuje količina sperme, koncentracija i pokretljivost spermatozoida, a da se povećava udio abnormalnih spermatozoida. Stoga je tijekom pripusta poželjno voditi računa o opterećenosti ovna, odnosno o broju dnevnih skokova, ili o ukupnom broju skokova u jedinici vremena.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakBiljna neurobiologija – put u novu budućnost
Sljedeći članakPlanski i svrsihodni lov divljači
prof. dr. sc. Boro Mioč
Sveučilišni je profesor na Agronomskom fakultetu u trajnom zvanju. Kao autor ili koautor objavio više od 220 indeksiranih radova, te sedamdesetak stručnih i popularnih članaka, nekoliko udžbenika, knjiga i dr. Voditelj nekoliko znanstvenih i stručnih projekata, član nekoliko stočarskih udruženja, te predsjednik Savjeta uzgojnog programa iz ovčarstva i kozarstva. Boro Mioč sveučilišni profesor u trajnom zvanju, rođen je 18. listopada 1961. godine u Šujici, općina Tomislavgrad, gdje je završio i osnovnu školu. Opću gimnaziju završio je u Kupresu, a od 1982. godine živi u Zagrebu gdje se iste godine upisuje na Poljoprivredni fakultet, stočarski odsjek na kojemu je diplomirao 1986. godine. Godine 1987. zapošljava se kao znanstveni novak na matičnom fakultetu na kojemu upisuje i poslijediplomski studij iz Ovčarstva i kozarstva. Magistarski rad pod naslovom "Utjecaj pasmine i veličine legla na mliječnost koza u prvoj laktaciji" obranio je 1989. godine. Godine 1991. izabran je za asistenta na predmet Svinjogojstvo. Doktorsku disertaciju naslova „Povezanost pasmine i intenziteta rasta s kemijskim sastavom jarećeg mesa“ obranio je 1997. godine, te stekao akademski stupanj doktor biotehničkih znanosti, područje agronomija. Za asistenta na predmetu Ovčarstvo i kozarstvo izabran je 1994., za višeg asistenta 1998., docenta 1999., izvanrednog profesora 2002., u zvanje redovitoga profesora 2006., a za redovitog profesora u trajnom zvanju 2011. godine. U proteklom razdoblju, u svojstvu asistenta, višeg asistenta, docenta, izvanrednog profesora i redovitog profesora, aktivno je sudjelovao u izvođenju nastave na prediplomskim, diplomskim i poslijediplomskom doktorskom studiju kao koordinator i suradnik na više modula. Bio je voditelj diplomskog studija Proizvodnja i prerada mesa, a trenutačno obnaša dužnost voditelja poslijediplomskog doktorskog studija Poljoprivredne znanosti. Od 2006. godine sudjeluje u izvođenju nastave na Visokom učilištu ''Marko Marulić'' u Kninu i međusveučilišnom studiju „Mediteranska poljoprivreda“ u Splitu. Kao autor ili koautor objavio je oko 220 indeksiranih znanstvenih radova te sedamdesetak stručnih i popularnih članaka. Bio je voditelj nekolicine znanstvenih i stručnih projekata od kojih treba istaknuti VIP-projekt: „Istarska ovca, janjetina i sir“, te znanstveni projekt: „Genetski profil i proizvodne osobine travničke pramenke“. Trenutačno je voditelj znanstvenog projekta: „Mesne odlike hrvatskih pasmina ovaca“ u sklopu znanstvenog programa: „Standardizacija hrvatskih pasmina ovaca i njihovih proizvoda“. Uz to je suradnik na više znanstvenih i stručnih projekata. U suautorstvu je napisao više sveučilišnih udžbenika, knjiga, poglavlja u knjizi, Program uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj, Program uzgoja koza u Republici Hrvatskoj i Program uzgoja istarske ovce u istarskoj županiji“. Aktivno je sudjelovao na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim savjetovanjima. Član je međunarodnog udruženja kozarskih stručnjaka (IGA: International Goat Asociation), Hrvatske mljekarske udruge i Hrvatskog agronomskog društva. Predsjednik je Savjeta uzgojnog programa iz ovčarstva i kozarstva te član povjerenstva za ocjenu ovaca i koza na različitim stočarskim izložbama. Član je vijeća biotehničkog područja i član Povjerenstva za sveučilišnu literaturu Sveučilišta u Zagrebu, te član uređivačkog odbora časopisa Stočarstvo. Od 1998. do 2012. bio je predstojnik Zavoda za specijalno stočarstvo, a od akademske 2012./13. godine je prodekan za znanost na Agronomskom fakultetu. Pročelnik je Sekcije za stočarstvo u Znanstvenom vijeću za poljoprivredu i šumarstvo u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.