Hrvatski voćari kao i proizvođači diljem EU započinju berbu jabuka nakon još jedne vrlo teške proizvodne godine, obilježene vrlo nepovoljnim klimatskim i tržišnim uvjetima. Vremenske prilike su bile vrlo zahtjevne i za postizanje prosječnih prinosa bilo je potrebno provođenje vrlo opsežnih i skupih agrotehničkih postupaka. Cijene ulaznih troškova proizvodnje značajno su rasle.
Godinama je ukupna hrvatska voćarska proizvodnja u padu. Od 2018 do 2022 godine je proizvodnja voća pala od 180 000 tona na 120 000 tona. Prisutan je naročito pad u proizvodnji jabuka gdje smo u najboljim proizvodnim godinama imali proizvodnju i iznad 100 000 tona ( uglavnom oko 90 000 tona) da bi zadnjih godina proizvodnja pala ispod 50 000 tona. Tako da nam je samodostatnost u proizvodnji jabuka za konzumnu potrošnju oko 70%.
Prema prognozi HVZ, ove godine se očekuje oko 60.000 tona uroda jabuka od čega oko 30 posto mogu zadovoljiti uvjete kvalitete za preradu, a samo oko 45.000 tona za konzumnu potrošnju . To je količina koja se pojavljuje na tržištu unazad nekoliko godina i s njom ne zadovoljavamo potrebe potrošnje u Hrvatskoj. Padaju i površine pod nasadima jabuka. Prije ulaska u EU imali smo više od 6000 ha nasada jabuka, a sad smo na oko 3500 ha dok u intenzivnoj proizvodnji koja ima navodnjavanje i zaštitu od tuče ima svega oko 2000 hektara . U strukturi površina prevladavaju vrlo mali voćnjaci, gotovo 1/3 manji od 1ha.
Zadnjih godina dolazi do primjetnog odustajanja proizvođača jabuka od proizvodnje i krčenja nasada. Proizvodnja voća naročito jabuka postaje sve zahtjevnija, rizici, osobito klimatski uvjeti se ubrzano mijenjaju, a i uvjeti na tržištu nisu nimalo jednostavni. Sve to pokazuje da stanje u domaćoj proizvodnji jabuka nije dobro. Nažalost, pritisak otkupljivača, kao i uvijek, da otkupna cijena bude što niža, prisutan je i ove godine, a tržišna snaga proizvođača jabuka je takva da su vrlo često prisiljeni prodati svoj jabuku po cijeni ispod cijene troška proizvodnje, ako je nemaju gdje uskladištiti. S evidentnim porastom troškova proizvodnje, proizvođači više neće moći opstati ako cijena neće biti na razini da im osigura bar pokriće troškova proizvodnje,ili zaradu da im se isplati ostati u proizvodnji .
Dolaze dosta zabrinjavajući glasovi da već na početku berbe otkupljivači nude neprimjereno niske otkupne cijene kako bi trgovci nudili potrošačima jabuku po akcijskim cijenama. Voćari smatraju da bi za proizvođače to bila katastrofalna odluka, a s tržišnog aspekta uopće ne vide smisao takve odluke. Ulazak u novu berbu će, što se tiče zaliha, biti jako dobar jer skladišta su nikad praznija, a i pritisak uvoza iz južne hemisfere je oslabio, tako da tržište s nestrpljenjem čeka prvu domaću jabuku i spremno ju je korektno platiti.
Hrvatska voćarska zajednica smatra da bi se otkupne cijene konzumne jabuka u ovoj sezoni trebale kretati između 0,60 i 0,70 eura po kg jabuke ,ovisno o sortimentu jer ta cijena donekle omogućava voćaru opstanak proizvodnje i da bi se tom cijenom pokrili troškovi proizvodnje za lanjsku proizvodnu godinu .
Ovakve otkupne cijene znače da će se na policama trgovačkih lanaca cijene ovosezonske jabuke kretati od 1,2 do 1.8 eura za jedan kg, što je još uvijek niže od cijena koje su u zapadnoeuropskim zemljama .
Jasno je da će veću cijenu moći ostvariti samo proizvodi dobre kvalitete jer je primjećen pad u potrošnji jabuka koji će trebati zaustaviti većim sortimentom, boljom kvalitetom, ali i aktivnostima u promociji jabuke kao izuzetno zdrave namirnice.
Nažalost, dok na tržištu ne bude razumijevanja i odgovornosti onih koji kreiraju tržišne cijene u otkupu, (otkupljivači prvenstveno) proizvođači voća bit će u nezavidnoj situaciji. Voćari se nadaju da bi negativni trendovi u proizvodnji mogli potaknuti otkupljivače i trgovce koji bi morali znati cijeniti sav trud koji voćari ulažu u proizvodnji kako bi se ova vrlo značajna, ali i teška proizvodnja mogla nastaviti narednih godina , a ne da voćari izmoreni nepredvidivim vremenskim neprilikama i na kraju ucjenama niskim otkupnim cijenama na kraju odustaju od proizvodnje, na što ukazuju i trendovi proteklih godina.
Izvor: Hrvatska voćarska zajednica (HVZ)
