Hrvatsko agronomsko društvo (HAD) organizira 16. međunarodni kongres: Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo koji će se održati u Zadru, od 7. do 10. studenog.
Uoči kongresa razgovarali smo predsjednikom HAD-a, doc. dr.sc. Josipom Haramijom, koji je i predsjednik Organizacijskog odbora kongresa.
- Možete li nam na početku reći o čemu će biti govora na kongresu?
-Na kongresu će se raspravljati o brojnim temama. Kao i na svakom kongresu donosimo novosti u zakonskoj regulativi iz sjemenarstva i rasadničarstva, a predstavit će se put od istraživanja do inovacija u oplemenjivanju bilja, sjemenarstvu i rasadničarstvu, te od zaštite oplemenjivačkog prava do održive proizvodnje sjemena i sadnog materijala. Naravno, bit će zastupljene i teme o ekonomiji proizvodnje sjemena i sadnog materijala. Na skupu će predstavnici Ministarstva poljoprivrede prikazati donijete nove propise, a i planirane nove propise u sjemenarstvu i rasadničarstvu. Obilježit će se i 25 godina kako je Vlada formirala nacionalno ovlašteno tijelo za provođenje svih poslova iz područja sjemenarstva sa sjedištem u Osijeku – Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo – sada HAPIH Centar za sjemenarstvo sjemenarstvo i rasadničarstvo.
–Sudionici će biti upoznati sa mjerama Ministarstva poljoprivrede tako da dionici uključeni u proizvodnju certificiranog sjemena dodatno mogu biti motivirani intervencijom „proizvodno vezana potpora za sjeme“, Mjerom 4.1.1. ulaganja u sjemensku i rasadničarsku proizvodnju, Programom potpore sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost GMO za 2022. – 2024. i drugim mjerama. Na kongresu će biti predstavljana knjiga „Očuvanje biljnih genetskih izvora“.
- Kongres je prilika da se doznaju i nove spoznaje u oplemenjivanju bilja?
-Da, na skupu će se prikazati znanstveni napredak oplemenjivanja bilja u stvaranju novih kultivara, te stručno opravdano promovirati certificirano sjeme kao konačni proizvod koji je temelj poljoprivredne proizvodnje. Bit će dodijeljena priznanja „Zlatno sjeme“ za najzastupljenije sorte i hibride u Republici Hrvatskoj u pojedinim kategorijama. Naši najznačajniji znanstvenici prikazat će najnovija istraživanja s novim sortama i hibridima poljoprivrednih kultura. Bit će prezentirano više od 30 radova kroz plenarna izlaganja, te kroz sekcije: oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.
–Prikazat će se proizvodnja sjemenskih usjeva i sadnog materijala u 2023. godini, te ukupne certificirane količine sjemena u Republici Hrvatskoj. Oplemenjivači i proizvođači sjemena nastoje kroz uvođenje inovativnih sustava jačati otpornost na klimatske promjene i povećavati produktivnost. Naši ratari moći će doznati koje su najproduktivnije i najkvalitetnije sorte i hibridi u proizvodnji. Prezentirana će biti primjena robota u rasadničkoj proizvodnji koja može značajno povećati učinkovitost, preciznost i proizvodnost procesa uz smanjenje ljudske radne snage i troškova.
- Kakvo je trenutno stanje u proizvodnji sjemena i sadnog materijala u Hrvatskoj ?
-Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju pa do 2017. godine proizvodnja je bila u padu te je 2017. godine zabilježena povijesno minimalna sjemenska proizvodnju na 15.643,90 ha. Od 2017. do danas dolazi do oporavka sjemenarstva te je danas sjemenska proizvodnja u Republici Hrvatskoj zasnovana na 22.282,00 ha, što je povećanje od 40,80 %. Hrvatska ima velikog potencijala za sjemensku proizvodnju.
-Po površinama zasijanima sjemenskom sojom treći smo u EU. Samodostatni smo za sjeme strnih žitarica, soje i lucerne, a kod kukuruza zadovoljavamo potrebe za sjemenom do 50 %. Kod biljnih vrsta gdje nemamo selekciju i organiziranu proizvodnju uvozimo sjeme (povrće, krmno bilje…). Uvođenjem ekosheme „Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina“ povećana je potražnja za sjemenom mahunarki. No, iskustva iz 2023. godine ukazuju da u Republici Hrvatskoj postoji potreba za povećanjem proizvodnje sjemena osim soje i ostalih vrsta mahunarki.
-Proizvodnju voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala u 2022. godini za stručni nadzor HAPIH-u Centru za sjemenarstvo i rasadaničarstvo ukupno je prijavljeno 3.933.527 komada voćnih sadnica i 1.758.549 komada loznih cijepova. Kroz sekciju rasadničarstvo bit će detaljno predstavljena proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala u Republici Hrvatskoj. Bit će prezentirana i vanjskotrgovinska razmjena sjemena i sadnog materijala Republike Hrvatske. Posebno ove godine kad je merkantilna pšenica radi klimatskih neprilika bila slabije kvalitete, vrlo je riskantno koristiti vlastito šturo sjeme za sjetvu na gospodarstvu, te se svakako preporuča upotreba certificiranog sjemena.
- Na kongresu se uvijek posebno prati rasprava na okruglim stolovima. O čemu će se raspravljati ove godine?
–Na kongresu biti okrugli stol: Nove Uredbe Europske Unije o sjemenarstvu. U uvodnim izlaganjima predstavnici Ministarstva poljoprivrede prezentirat će predloženu Uredbu Europske unije o biljnom reprodukcijskom materijalu te Uredbu Europske unije o novim genomskim tehnikama. Nove genomske tehnike mogu donijeti brojne i raznolike koristi u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, ali i nove nedoumice i izazove.
- Gdje se može vidjeti cjelokupni program i prijaviti za sudjelovanje na kongresu?
–Više detaljnijih informacija o programu kongresa, prijavi za kongres i rezervaciju smještaja može se vidjeti i preuzeti na mrežnoj stranici Hrvatskog agronomskog društva www.agronomsko.hr Pozivamo proizvođače, stručnjake i znanstvenike na sudjelovanje na Kongresu kako bi novim saznanjima obogatili svoj doprinos snažnijoj hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji.
 organizira 16. međunarodni kongres: Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo koji će se održati u Zadru, od 7. do 10. studenog.){kind=link}