Programom državne potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj, isplatit će se više od 10 milijuna eura ratarima. Tko će dobiti potpore?
Zašto država daje ovu potporu?
S obzirom da je Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske kao nadležno tijelo državne uprave za područje poljoprivrede u razdoblju od 21. rujna do zaključno 5. listopada 2023. godine provelo javno savjetovanje u svezi Programa državne potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru ratarstva u Republici Hrvatskoj, navedeni Program je dostupan putem sljedeće poveznice:
https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=25174
Naime, invazija na Ukrajinu 2022. godine stvorila je znatne gospodarske nesigurnosti, poremetila trgovinske tokove i lance opskrbe te je dovela do iznimno velikih i neočekivanih povećanja cijena, posebno prirodnog plina i električne energije, te su inflatorni pritisci u vezi s energijom, sirovinama, gnojivima i transportom i dalje glavni izazovi poljoprivrednih tržišta Europske unije.
Za vrijeme pandemije COVID – 19 i rata u Ukrajini, sektor ratarstva je, kao i drugi poljoprivredni sektori, osjetio značajne poremećaje uzrokovane nedostatkom i posljedično visokim cijenama repromaterijala, značajnim porastom cijene goriva no dosada nije koristio dodatnu vrstu potpore. Uslijed prekomjernog uvoza iz Ukrajine, otežan je plasman hrvatskih proizvoda na europskom tržištu, što je rezultiralo značajnim padom prodajnih cijena ratarskih kultura u Hrvatskoj.
Proizvodnja ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj posljednjih godina značajan je izvor poljoprivrednog prihoda naših poljoprivrednika. Republika Hrvatska je u proizvodnji žitarica konkurentna, a pšenica je jedna od izvoznih kultura. Hrvatski poljoprivrednici proizvode kvalitetan proizvod po konkurentnim cijenama i ravnopravno se natječu na globalnom tržištu roba.
Prirodne nepogode obilježile su proljeće 2023. godine, pri čemu je na proizvodnju posebno utjecala poplava uzrokovana prekomjernim oborinama i izlijevanjem rijeka na većem dijelu teritorija Hrvatske što je dodatno doprinijelo smanjenju proizvodnje i uzrokovalo smanjenu kakvoću pojedinih žitarica.
Proizvođači u ratarskom sektoru trpe velike gubitke, a pritisak na primarnu proizvodnju i proizvođače ratarskih kultura, kao prvu fazu lanca opskrbe, jak je i intenzivan, te je ista uslijed utjecaja klimatskih promjena i geopolitičkih kretanja pod visokim rizikom te zbog svih tržnih problema mnogi proizvođači u sektoru ratarstva neće moći pokriti svoje troškove proizvodnje.
Navedena situacija na tržištu narušava stabilnost poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj te bi bez poduzimanja mjera pomoći navedenim proizvođačima moglo doći do značajnog smanjenja ili potpunog prestanka proizvodnje velikog broja gospodarstava što bi za posljedicu imalo narušavanje primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene sigurnosti Republike Hrvatske.
Zakonodavni okvir
Navedeni Program donosi se na temelju članka 64. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18., 42/20., 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21. i 152/22.) i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/1465 оd 14. srpnja 2023. o utvrđivanju hitne financijske potpore za poljoprivredne sektore pogođene posebnim problemima koji utječu na gospodarsku održivost poljoprivrednih proizvođača.
Cilj Programa
Cilj Programa je pružiti financijsku potporu proizvođačima koji se bave proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ii raži i/ili uljane repice kako bi se ublažili ekonomski gubitci koji utječu na održivost proizvodnje ratarskih kultura u Hrvatskoj.
Naime, ovom potporom nastoji se nadoknaditi dio porasta troškova proizvodnje, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava, čime se posljedično nastoji zadržati postojeća razina zaposlenosti i spriječiti poremećaji u opskrbi, kako prerađivačkog sektora, tako i krajnjih potrošača.
Prihvatljivi korisnici potpore
Prihvatljivi korisnici potpore su poljoprivredni proizvođači koji se bave proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ii raži i/ili uljane repice i koji su:
– upisani su u Upisnik poljoprivrednika
– imaju evidentirane poljoprivredne površine pod pšenicom i/ili ječmom i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pirom i/ii raži i/ili uljanom repicom u ARKOD sustavu na temelju kojih je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2023. godinu.
Opis potpore
Navedena potpora dodjeljuje se za poljoprivredne površine na kojima korisnik u 2023. godini uzgaja pšenicu i/ili ječam i/ili zob i/ili tritikale i/ili pir i/ii raž i/ili uljanu repicu, prema podacima s podnesenog Jedinstvenog zahtjeva za 2023. godinu, s tim da se osnova za izračun potpore temelji na prihvatljivim površinama.
Površine prihvatljive za potporu
Za potporu je prihvatljivo prvih 30 ha poljoprivrednih površina na kojima korisnik potpore uzgaja pšenicu i/ili ječam i/ili zob i/ili tritikale i/ili pir i/ii raž i/ili uljanu repicu u 2023. godini uz napomenu da intenzitet potpore iznosi najviše 135 €/ha za površine prihvatljive za potporu.
Financijska sredstva za provedbu programa
Ukupna vrijednost Programa iznosi 10.113.087 eura, a potrebna financijska sredstva za provedbu Programa u 2023. godini u iznosu od 10.113.087 eura osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske unutar Financijskog plana Ministarstva poljoprivrede.
Provedba programa
Ministarstvo poljoprivrede odgovorno je za izradu i upravljanje ovim Programom na cijelom području Republike Hrvatske koji se provodi Javnim pozivom koji objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Zahtjev za potporu iz Programa podnosi se Agenciji za plaćanja putem AGRONET zaštićene mrežne aplikacije Agencije za plaćanja izravno ili u podružnicama Agencije za plaćanja, na način i u rokovima propisanim Javnim pozivom, time da će se potpora isplatiti najkasnije do 31. siječnja 2023. godine.
Administrativnu kontrolu podnesenih Zahtjeva provodi Agencija za plaćanja temeljem uvjeta propisanih Programom, propisanih javnim pozivom, drugih podataka iz internih baza i evidencija te razmjenom podataka s drugim tijelima državne uprave i agencijama.
Agencija za plaćanja na temelju rezultata provedene administrativne kontrole donosi:
a) Odluku o odobrenju isplata korisnicima, koji su udovoljili uvjetima Programa i Javnog poziva ili
b) Odluku o neudovoljavanju uvjetima za ostvarivanje prava na potporu podnositeljima, koji ne udovoljavaju propisanim uvjetima.
Na odluke donesene na temelju rezultata provedene administrativne kontrole može se podnijeti žalba Ministarstvu poljoprivrede u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi putem Agencije za plaćanja pisanim putem neposredno ili preporučenom pošiljkom s povratnicom u jednom primjerku ili se može izjaviti na zapisnik.
Također, u slučaju neopravdanih plaćanja, korisnik potpore će vratiti iznos koji mu je Agencija za plaćanja odredila odlukom o povratu u skladu s člancima 144., 145. i 146. Zakona o poljoprivredi.
Na prijedlog ratara da im se pomogne s 300 eura po hektaru za prvih sto hektara, a s obzirom na izračun FAZOS-a prema kojemu – zbog loših prinosa i velikih proizvodnih troškova – po hektaru gube 600 eura, ministrica Vučković obrazložila je kako je vrlo teško očekivati da Vlada i resorno ministarstvo potporama po hektaru mogu nadomjestiti sva očekivanja proizvođača koji su, kako je istaknula ministrica, donosili samostalne poslovne odluke i planirali svoje prihode.
–Mi ćemo osigurati nešto više od 10 milijuna bespovratnih eura. Na 3,3 milijun eura računamo s obzirom na izborenu poziciju Hrvatske i svih ostalih zemalja u pogledu korištenja krizne rezerve. Naše je očekivanje da ćemo dobiti ta financijska sredstva, a s obzirom na prijedlog regulative možemo dodati još dvostruki iznos. Zato je naša potpora 10 milijuna eura. S potporom od 135 eura/ha planiramo podržati prvih 30 ha za pšenicu, ječam, uljanu repicu, industrijski krumpir i kamilicu, što je prosječni očekivani iznos osnovnog plaćanja. Mislimo da dodatak od 135 ha predstavlja pravednu i učinkovitu pomoć, jer ćemo s prvih 30 ha obuhvatiti 95 posto proizvođača, naglasila je ministrica Vučković.
Nakon javnog savjetovanja, ovaj program mora odobriti Europska Komisija, a isplate bespovratnih potpora bi mogle krenuti uskoro.
