Cijela zrna žitarica u hranidbi goveda i svinja nemaju dobru konverziju jer ulaze i izlaze iz probavnog trakta samo djelomično iskorištena. Nagnječeno zrno se djelomično otvori čime postaju dostupna sva hranjiva osobito bjelančevine, škrob i vitamini.
Gnječilice zrna se mogu ugrađivati direktno na kombajne ili su to izdvojeni strojevi koji se koriste prije spremanja vlažnog zrna u silos.
Brojne prednosti
Glavni dijelovi gnječilica su valjci koji rade u paru. Imaju brojne prednosti nad mlinovima čekićarima:
- Optimalni rad bez gubitaka zrna
- Izostanka prašine
- Univerzalna primjena za sve vrste zrna
Valjci se ne trebaju mijenjati ovisno o vrsti žitarica bez obzira radi li se o suhom ili vlažnom zrnu. Provjetravanjem u struji zraka i prolaskom kroz valjke smanjuje se zaraza toksinima. Postoji mogućnost opremanja stroja s dodatnom opremom za inkorporaciju inokulanata (konzervansa). Takva smjesa se puni u plastična crijeva dužine 60 m, širine 2 m. U taj prostor stane oko 180 m³ izgnječenog zrna. Cijevi se otvaraju nakon 3-4 tjedna kad se završi proces mliječno kiselog vrenja i masa bude spremna za hranidbu stoke.
Proces siliranja manje ovisi o:
- Vremenskim prilikama
- Nije potrebno dodatno sabijanje
- Postavljanje utega
Dodatna opcija je i elevator koji služi za gnječenje zrna u polju i transport u prikolicu ili posebna izvedba za izbacivanje mase u silose. Elevator je pogonjen hidromotorom i opremljen je hidrauličnim uređajem za prilagođavanje nagiba.
Gnječilice se proizvode u više modela sa rasponom radnog učinka od 5000 – 50 000 kg/h s time da se kroz dodatnu opremu može povećavati kapacitet usipnog koša. Broj valjaka je 2 ili 4. Potrebna snaga traktora je od 60 – 140 KS. Povećava se brzina rada i smanjuje ovisnost o kapacitetu sušionica, što je vrlo bitno za obavljanje pravovremene žetve i berbe žitarica. Mliječne krave hranjene nagnječenim zrnima su imale veći udio mliječne masti od onih koje su hranjene suhom hranom. Kod peradi se ovakvom hranidbom povećava dnevni prirast i koeficijent iskoristivosti hrane. Zabilježena je i veća iskoristivost fosfora iz zrna kod svinja i peradi.