Početkom godine na veletržnicama i tržnicama bilježe se osjetno više cijene povrća nego inače. Cijene paprike, salate, cvjetače i blitve u tjednu do 14.1.2024.g. porasle su na veletržnicama u odnosu na prošlu godinu za 50% i više. I kod drugog povrća bilježimo osjetnije više cijene, jedino je prosječna cijena patlidžana bila niža.
U odnosu na 2022. g. trenutno su cijene još i više. Na tržnicama je evidentiran također porast, ali postotni rast cijena nije toliko visok kao na veletržnicama, no razina cijena je rekordno visoka gotovo kod svog povrća, jedino su rajčice na nižim razinama.
Visoke cijene luka
U prva dva tjedna na veletržnicama je evidentiran porast cijena luka. Trenutno su cijene luka na veletržnicama na najvišim cjenovnim razinama unatrag desetak godina. Prosječna cijena luka u tjednu do 14. siječnja ove godine iznosila je 1,18 €/kg i viša je za 31,1 %, a u odnosu na isti tjedan prije dvije godine (2022.)za 137,1%. Najniže cijene u navedenom tjednu evidentirane su na veletržnici u Zagrebu gdje je luk bio po cijeni od 0,7 do 1 €/kg, a najviše zabilježene su na veletržnici u Metkoviću od 1,50 do 1,70 €/kg. Na tržnicama je luk u prosjeku bio za gotovo 60 % skuplji nego na veletržnicama. Najviše cijene od 2 do 3 €/kg evidentirane su na tržnicama u Dubrovniku, Puli, Rijeci i Zadru.
Zelena salata sve skuplja
Prosječna cijena zelene salate kristalke u 2. tjednu ove godine na veletržnicama je iznosila 2,30 €/kg, što je u odnosu na cijene od prije godinu dana više za 71,5 %, a u odnosu na isti tjedan 2022. g. za 45,1 %. Najviše cijene od 3 do 3,50 €/kg bilježili smo na veletržnici u Osijeku i Rijeci, a najniže od 1,30 do 1,50 €/kg na veletržnici u Metkoviću. Cijena salate na tržnicama u prosjeku je iznosila 3,13 €/kg i viša je za 17,9 % u odnosu na prošlu godinu. Najviše cijene salate kristalke od 4 do 5,30 €/kg zabilježili smo na tržnicama u Rijeci, Sisku, Šibeniku, Zagrebu, Čakovcu te Karlovcu.
Potražnja za povrćem je velika
Hrvatska je u deset mjeseci 2023.g. uvezla gotovo 230 tisuća tona raznog povrća u vrijednosti od 235,4 milijuna eura, što predstavlja 4,8 % vrijednosti ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. U navedenom razdoblju ostvaren je deficit vanjskotrgovinskom razmjenom povrća u iznosu od 152 milijuna eura. U odnosu na pretprošlu godinu vrijednost uvoza povrća povećana je za 30,7 %, a količinski za 6,9 %, dok je vrijednost izvoza povrća povećana za 18 %, a količina za 10,3 %. Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je za 3,9 postotna boda i u 10 mjeseci protekle 2023. iznosila je 35,35 %.
U deset mjeseci 2023. od povrća najviše se uvozilo paprike. Uvezeno je 19.579 tona paprike u vrijednosti od gotovo 29 milijuna eura. U odnosu na godinu ranije količinski se uvezlo za 9,4 %, a vrijednosno za 31 % više. Neznatno manje (1,6 %) uvezlo se rajčice. Velik udio vrijednosti uvoza povrća čini i uvoz crvenog luka. U deset mjeseci uvezeno je 22 tisuće tona crvenog luka u vrijednosti od 16,5 milijuna eura. Četvrti po redu uvoznih proizvoda u grupi povrće je krumpir kojeg se uvezlo 36 tisuća tona u vrijednosti od 12,9 milijuna eura, a slijedi uvoz mladog krumpira kojeg se uvezlo 19,6 tisuće tona u vrijednosti od 9,6 milijuna eura. Tijekom 10 mjeseci 2023. g. uvezlo se 13 tisuća tona mrkve, 8 tisuća tona krastavaca, 7,4 tisuće tona kupusa, 4,9 tisuće tona običnog graha, 4,7 tisuće tona salate, 4,7 tisuće tona tikvica, 3,6 tisuće tona poriluka, 1,7 tisuće tona češnjaka.
Analizirajući mjesečne količine uvoza, uvoz paprike se prema kraju godine povećavao, rajčice se najviše uvozilo tijekom lipnja i srpnja, crvenog luka od ožujka do srpnja, starog krumpira u prvih pet mjeseci, a mladog se krumpira najviše uvozilo u travnju, svibnju i lipnju.
Prema ovim pokazateljima o uvozu povrća potražnja za povrćem je dobra, potencijal plasmana domaće proizvodnje postoji i za svježu potrošnju i za prerađeno povrće, ali potrebno je vremenski uskladiti proizvodnju s potražnjom, osigurati optimalno smještajne skladišne i distributivne prostore, a udruženi proizvođači trebali bi pojačati svoje aktivnosti prema prerađivačkoj industriji, trgovačkim lancima, ali i ostalim potrošačima. Značajan je uvoz i prerađevina povrća, pa je moguće povećanje primarne proizvodnje za prehrambenu industriju, što bi uvelike doprinijelo razvoju ruralnih prostora.
