Biskvit:

✦4 jaja

✦100 g šećera

✦40 g čokolade za kuhanje

✦100 g mljevenih oraha

✦1 žlica krušnih mrvica

Priprema: Od bjelanjaka umutiti čvrst snijeg. Žu­manjke sa šećerom pjenasto izmiksati, dodati oto­pljenu i malo ohlađenu čokoladu te mljevene orahe i krušne mrvice. Sve sjediniti i špatulom lagano umije­šati snijeg od bjelanjaka. Rasporediti u duguljasti ka­lup dimenzije 30 x 14 cm prethodno nauljen i pobraš­njen. Peći na 180 °C oko 20 minuta. Ohladiti i izrezati na veličinu kalupa za srneći hrbat. Kalup za srneći hr­bat obložiti prozirnom folijom ili papirom za pečenje.

Krema:

✦100 g margarina

✦2 žlice šećera u prahu

✦250 g kesten pirea

✦2 žlice ruma

Priprema: Dobro izraditi margarin sobne tempera­ture sa šećerom u prahu, dodati kesten pire i rum pa sve sjediniti. Rasporediti kremu po cijelom kalupu.

I još:

300 ml vrhnja za šlag

Priprema: Čvrsto izmiksati vrhnje za šlag pa ga ras­porediti na kremu do vrha kalupa. Pokriti biskvitom i utisnuti ga u šlag. Ohladiti par sati u hladnjaku, pre­okrenuti na tanjur za posluživanje i preliti glazurom.

Glazura:

✦150 g čokolade za kuhanje

✦50 g margarina

✦2 žlice mlijeka

✦2 žlice ulja

Priprema: Sastojke otopiti na najmanjoj vatri ili na pari, malo ohladiti i preliti po kolaču.

Recept iz knjige Kolači za sve prigode


Prethodni članakU Nedelišću je održana 47. Izložba malih životinja
Sljedeći članakNa 12. En primeuru u Zagrebu mlade malvazije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.