Biti najbolji u svom mistu san je svakog maslinara. Za mene je ravno osvajanju zlatnog odličja u New Yorku, rekao je Tomislav Čudina, šampion 7. Manifestacije mladih maslinovih ulja s područja općine Pakoštane.

Podjelom nagrada i priznanja u baštinskom hotelu Maškovića han završena je 7. Manifestacija mladih maslinovih ulja s područja općine Pakoštane. Šampion je Tomislav Čudina Čelin (45), vlasnik OPG-a Čelin, a Čelin je obiteljski nadimak još iz pradjedovskih vremena. Tomislav je za svoje ulje od sorti oblica i leccino (berba 11.10. 2023.) osvojio 99,75 od mogućih 100 bodova. Uz titulu šampiona on je sa 99,40 bodova za višesortno ulje od  oblice, pendolina i leccina (berba 24.10. 2023., osvojio i treće mjesto na ovoj manifestaciji. Njegova ulja su prepoznatljiva i po nazivu „Olea Viola“.

Važnije od zlata u New Yorku

Ovaj uspjeh znači mi puno. Motivira me i gura naprid. Biti najbolji u svom mistu san je svakog maslinara. Za mene je ravno osvajanju zlatnog odličja u New Yorku, rekao je Tomislav, neposredno nakon što je preuzeo plaketu, zlatnu medalju i pehar.

Drugo mjesto pripalo je najpoznatijem pakoštanskom maslinaru Anti Vulinu. Njegovo ulje od sorti leccino i coratina (berba 07.10. 2023.) osvojilo je 99,60 bodova. Podsjetimo, Vulin je na prve dvije manifestacije osvajao šampionske titule, potom je šampion bio Slavo Stojanov, a onda tri puta za redom OPG Lalin, vlasništvo Vinka Lalina, koji se ove godine nije natjecao.

Dosta je tri puta za redom biti šampion, kaže Lalin.

O kako jakoj konkurenciji na pakoštanskoj manifestaciji se radi, može posvjedočiti i podatak da su Vulin, Lalin i Čudina za svoja ekstra djevičanska maslinova ulja osvojili zlatna odličja i na najvećem svjetskom ocjenjivanju kvalitete maslinovih ulja NYIOOC 2023 u New Yorku.

Ante Vulin i Tomislav Čudina

Što je utjecalo na količinu i kvalitetu ulja?

Ulja maslinara s područja općine Pakoštane su iz godine u godinu sve kvalitetnija, kaže Benito Pucar, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju i zaštitu okoliša Zavoda za javno zdravstvo.

Istina, ove godine je bilo manje uzoraka, zbog slabijeg lanjskog uroda, ali od 21. uzorka pristiglih na ocjenjivanje, čak 12 ili 57 posto ih je u kategoriji zlatna ekstra djevičanska maslinova ulja, 6 ili 28 posto srebrna i 3 odnosno 14 posto u kategoriji djevičanska maslinova ulje. O tome što je sve utjecalo na kvalitetu i količinu maslinovog ulja, govorio je Filip Erceg, voditelj Profesionalnog panela Zavoda za javno zdravstvo Zadar, koji je i ove godine odradio kemijsku i senzoriku analizu svih pristiglih ulja.

-Prvi razlog je odličan prinos u 2022. Čak i prerod u kombinaciji sa sušom dovelo je do toga da se maslina tijekom 2023. godine nije mogla pripremiti za novi prirast na kojem ona nosi rod. Drugi razlog su klimatski uvjeti, izmjena toplog i kišnog vremena tijekom ljeta što je pogodovalo razvoju nekoliko štetnika (svrdalaša i muhe), a posebno treća generacija maslinove muhe za one koji su čekali kasnije rokove berbe. Rana berba je jedini način da se dobije kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje što radi većina pakoštanskih maslinara. Beru plodove u fazi optimalne zriobe, isti dan ih prerađuju i ulje čuvaju u odgovarajućim posudama i prostorijama pri temperaturi od 16 do 18 Celzija, rekao je Erceg.

Zadovoljstvo postignutim pomacima nije krio ni Milivoj Kurtov, načelnik Općine Pakoštane koja je u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Zadar, Turističkom zajednicom Općine Pakoštane, Uljarom PZ Pakoška i Javnom ustanovom Agencija han Vrana, glavni organizator VII. Manifestacije mladih maslinovih ulja.

Glavni cilj je iz godine u godinu poboljšavati kvalitetu maslinovih ulja. Manifestaciju ćemo nastaviti i idućih godina, najavio je Kurtov, dodavši da na području općine (Pakoštane, Drage, Vrana i Vrgada) ima više od 150.000 stabala maslina.

Rijetko koja od ukupno 1.700 obitelji nema masline. U uzgoju je postignuta zadovoljavajuća razina, ali u preradi i kvaliteti ulja se još dosta toga može poboljšati. Iako manje nego prije, još uvijek ima maslinara koji prije prerade drže ulje u moru, što negativno utječe na samu kakvoću ulja, zaključio je Kurtov, najavljujući nove smotre maslinara i maslinovih ulja.

Okupljeni maslinari slušaju analizu Filipa Ercega o tome što je utjecalo na kvalitetu maslinovih ulja

Nakon dodjele priznanja i odličja najboljima u ugodnom ozračju maslinari su nastavili druženje i razmjenu iskustava. Uz domaću spizu, vrhunska ulja  i birana vina, najviše se razgovaralo o aktualnim radovima u maslinicima i kako na području općine Pakoštane za sljedeću osmu po redu manifestaciju proizvesti više vrhunskih ekstra djevičanskih maslinovih ulja.

Nagrade i brendiranje Olea Viole

Nagrade i priznanja puno znače, ne samo kao potvrda da dobro radiš nego i za brendiranje proizvoda, kaže šampion Čudina. Uz 320 stabala maslina on posjeduje i turistički kamp u domaćinstvu s malim restoranom u kojemu nudi domaću spizu i vlastito ulje. Kad gosti vide pehare i priznanja s natjecanja odmah žele kušati, a onda obično i kupe ulja kojega ponesu na povratku s ljetovanja, kaže Čudina. Robnu marku svog ekstra djevičanskog ulja on je nazvao Olea Viola. Zašto baš takav naziv? –Zato jer je Viola odnosno Ljubica ime moje bake, odgovara. Time želi dati do znanja da osim pamtljivog imena proizvodnja ulja u njegovoj obitelji ima dugu tradiciju. A tradicija je, kako reče jedan francuski enolog, „eksperiment koji traje i prenosi se na naraštaje koji ga usavršavaju”.

Foto: Arif Sitnica

Prethodni članakKako iskoristiti oznake i priznanja za kvalitetu za podizanje cijene nagrađenih proizvoda?
Sljedeći članakRezidbom se maslina ,,prisiljava” da rodi!
Nedjeljko Jusup
Nedjeljko Jusup, dugogodišnji je novinar i urednik. Rođen 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškoga smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani. S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… U ratnim uvjetima 1994. godine, kao autor projekta i prvi glavni urednik s nekolicinom zadarskih kolega pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. Izlazi stalno od 3. studenoga 1994. Jusup se bavi i publicistikom. Napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", “Libar okorjelog agronoma” "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije", “Stanislav Antić: Moje životno djelo”.. Dobitnik je više novinarskih nagrada i priznanja među kojima i godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva - Zlatno pero 1991/1992 godine za svoje ratne reportaže s prve crte bojišnice. Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 20 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Surađuje sa američkim portalom Olive Oil Times i Gospodarskim listom, objavljuje i u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i portalu Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018. Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskoga novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske od njegova osnivanja, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". Inicirao je i sudjelovao u pokretanju brojnih poljoprivrednih manifestacija među kojima VINCRO u Polači, Vinin u Ninu. Ravnokotarska fišijada u Benkovcu… Jusupov novinarski i urednički moto je: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.