Nova tehnologija otkriva kako životinje vide boje. Za razliku od ljudi, struktura oka životinja poput medonosnih pčela i kolibrića znači da mogu vidjeti ultraljubičasto svjetlo.

Jeste li ikada htjeli znati kako životinje vide svijet? To bi uskoro moglo biti moguće jer nova tehnologija pruža uvid u način na koji percipiraju boje.

Spektar boja koje životinje vide ne možemo ni zamisliti!

Različite životinje različito percipiraju svijet zbog toga kako im oči rade. Ljudi imaju tri vrste stanica koje osjete boju koje se nazivaju stožaste stanice u našim mrežnicama koje nam omogućuju da vidimo crvene, zelene i plave valne duljine svjetlosti. Mješavine ove tri boje čine duginu nijansu koju vidimo svaki dan. Za razliku od ljudi, struktura oka životinja poput medonosnih pčela i kolibrića znači da mogu vidjeti ultraljubičasto (UV) svjetlo.

Pomaže im u pronalaženju nektara i otvara širok spektar boja koje ne možemo ni zamisliti. Da bi razumjeli kako ta stvorenja komuniciraju i stupaju u interakciju sa svijetom oko sebe, znanstvenici mogu rekonstruirati njihov pogled na svijet. Ali tradicionalne metode za to često oduzimaju puno vremena, zahtijevaju posebno osvjetljenje ili ne mogu snimiti pokretne slike. Nova tehnologija omogućuje ekolozima da proizvode videozapise koji rekreiraju boje koje vide različite životinje s više od 90 posto točnosti.

Prethodni članakMotokultivatori – idealni za manje vrtove
Sljedeći članakUskršnji leptir – vjesnik proljeća
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.