U HGK Županijskoj komori Osijek održana je konferencija za novinare o sjetvenom planu i očekivanjima od ovogodišnje poljoprivredne proizvodnje, dostupnosti certificiranog sjemena i mineralnih gnojiva, kao i trendovima na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Lanjsku je proizvodnu godinu obilježio pad otkupnih cijena pšenice te smanjenje izvoza dvije strateške ratarske kulture, pšenice i kukuruza.
Na konferenciji su govorili državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, ravnatelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Goran Jukić, direktor prodaje Petrokemije Damir Piršić, te član uprave Hrvatske industrije šećera d.o.o. Dino Bičvić. Na samom početku konferencije upriličene uoči proljetne sjetve, državni tajnik Tugomir Majdak osvrnuo se na prošlogodišnju jesensku sjetvu rekavši kako je bila na razini one iz 2020.g., odnosno na nešto nižoj razini sjetvenih površina pod žitaricama u odnosu na protekle dvije godine.
Lani su otkupne cijene demotivirale poljoprivrednike
–Niže otkupne cijene su demotivirale naše poljoprivrednike pa je pšenica prošle jeseni zasijana na oko 140 tisuća hektara, ječam na 60 tisuća hektara, dok su za oko 2 tisuće hektara povećane površine pod uljanom repicom. Tijekom zimskih mjeseci nastavila se sjetva već u veljači, pa je u tom vremenskom razdoblju zabilježen nedostatak sjemenskog materijala jer su distributeri ostali zatečeni takvim ranijim tijekom sjetve ponajprije jarog ječma, zobi i tritikala. Aktualna je situacija da sjemena ima dovoljno za sve jarine koje će se sijati u narednom razdoblju od početka travnja do sredine svibnja.
–Sjetva kukuruza planira se na oko 280 tisuća hektara, a šećerna se repa sije na oko 11 tisuća hektara, što je za gotovo 3 tisuće više nego lani. Rast će i površine pod sojom te će se ona sijati na 85 tisuća hektara, a što je 15 tisuća više nego lani. Suncokret također bilježi stabilan rast i kontinuitet u odnosu na protekle dvije godine, što svjedoči da uljarice teže ka povećanju samodostatnosti, a koja je, kad su one u pitanju, oko 200 posto, rekao je Majdak.
10 milijuna eura pomoći iz kriznih rezervi EU i 15 milijuna za povećanje omotnice
Vezano za proteklo razdoblje, državni tajnik je zaključiokako je proizvodnu godinu obilježio pad otkupnih cijena pšenice te smanjenje izvoza pšenice i kukuruza, dvije strateške, ratarske kulture u čijoj je proizvodnji Hrvatska i više nego samodostatna.
Zbog prošlogodišnjeg stanja uzrokovanog povećanjem troškova, a smanjenjem prihoda i dohotka ratara, Ministarstvo je poduprlo ratare interventnom mjerom putem krizne rezerve koju je omogućila Europska unija i to u iznosu od 10 milijuna eura, jediničnog iznosa 135 eura po hektaru, a što je već isplaćeno poljoprivrednicima. Majdak je dodao i kako je nedavno notificiran dodatni iznos od 15 milijuna eura za ratarski sektor, za povećanje omotnice, kako bi se osnažio dohodak poljoprivrednika.
–Dodatno vezano za mjere financijske potpore komuniciramo s HBOR-om kako bi nastavili njihov plasman financiranja obrtnih sredstava, a putem HAMAG-a i obrtnih i investicijskih programa. U tom djelu HBOR je predugovorio iznos od gotovo 3 milijuna eura krajem prošle godine, iz kojeg se predviđa potpora od 200 tisuća eura po korisniku, a nedavno je hrvatska Vlada odobrila i 6,5 milijuna eura za obrtna sredstva kako bi se ova proljetna sjetva što efikasnije realizirala. Tu se radi o iznosu od 1.000 do 25. 000 eura po korisniku, a isključivo se radi o obrtnim sredstvima. S druge strane otvorili smo mogućnost ujedinjavanja i obrtnih i sredstava za investicije u omjeru 30 posto za obrtna sredstva i 70 posto za investicije, najviše po korisniku do 75.000 eura.
–To su financijski instrumenti s vrlo povoljnim kamatama od 1 do 5 posto. Ta sredstva usmjeravamo uoči proljetne sjetve kako bi ratari što bezbolnije prebrodili sve one probleme koji su nastali prošle godine, smanjenjem cijena na tržištu i nemogućnosti plasmana po tim cijenama na tržišta gdje idu naši viškovi, u države poput Italije. Što se tiče repromaterijala, mineralnih gnojiva bit će dovoljno i cijena im je trenutačno prihvatljiva za poljoprivrednike, kao i cijene sjemena i zaštitnih sredstava koje su na razini prošle godine, zaključio je Majdak.
Sjemena za proljetnu sjetvu ima dovoljno!
Ravnatelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu Goran Jukić potvrdio je kako sjemena za proljetnu sjetvu ima dovoljno.
–U Hrvatskoj imamo stabilnu i kontinuiranu sjemensku proizvodnju koja raste već dugi niz godina. U ovom trenutku imamo više od 22 tisuće hektara pod sjemenskom proizvodnjom, što je povećanje od 7,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno oko 3 tisuće hektara, ako se gleda kroz duže razdoblje.
–Što se tiče glavnih ratarskih kultura, sjemena jarog ječma bilo je dovoljno, na razini prošle godine. Cijene su bile niže nego lanjske, dok je sjeme šećerne repe skuplje u odnosu na prošlu godinu, no osigurane su dovoljne količine. Bit će i dovoljno sjemena suncokreta po cijeni nižoj od lanjske, kao i sjemena kukuruza iz domaće proizvodnje, također po nižim cijenama. Sjeme kukuruza iz uvoza skuplje je nego lani. Također su osigurane i velike količine sojinog sjemena po cijenama i 20 posto nižim nego lani.
–Soju smo prošle godine imali na 7.000 hektara, to su povijesne površine, nikad Hrvatska toliko nije imala. Prosječni prosjek više od tri tone, tako da imamo na raspolaganju količinu sjemena koja je dvostruko veća od hrvatskih potreba. Očekujemo da će biti certificirano oko 8.000 tona. Ponavljam kako je cijena sjemena, onoga iz domaće proizvodnje, znatno povoljnija od uvoznog, pa nikako ne stoje neke priče da je sjeme poskupjelo, naglasio je Jukić.
Cijene mineralnog gnojiva stabilne, ali potrošnja stagnira
–Znakovit je pad potrošnje mineralnih gnojiva te struka treba savjetovati da se potrošnja poveća, jer će u protivnom biti ugroženi napori oplemenjivača kod selekcije sjemena, upozorio je direktor prodaje u Petrokemiji Damir Piršić. Naime, domaćiproizvođačmineralnog gnojiva nakon 17 mjeseci zastoja ponovno je iz Kutine počeo opskrbljivati hrvatsko tržište, a nakon što je u vlasništvo te tvrtke 1. svibnja prošle godine s 54 posto ušla turska kompanija Yildirim koja ima tvornice i u Belgji, Nizozemskoj i Turskoj.
–Proizvodnja je u Petrokemiji pokrenuta u srpnju 2023., a od tada je proizvedeno 120 tisuća tona gnojiva. No, potrošnja stagnira. Za razliku od prethodnih godina kada je potrošnja bila oko 500 tisuća tona, lani je ona bila na razini 380 tisuća tona, što je znakovit pad potrošnje. Ono što je posebno upozoravajuće je da su tla s agronomskog stajališta prilično iscrpljena te ukazujemo na to da bez gnojidbe neće biti ni prinosa, a ni sve druge agrotehničke aktivnosti koje se rade, neće imati rezultata. Cijene gnojiva su se stabilizirale u odnosu na prethodne dvije godine, znatno su pale, te možemo poručiti proizvođačima kako će gnojiva i zaštitnih sredstava biti dovoljno na tržištu, rekao je Piršić.
Šećera će biti dovoljno za hrvatsko tržište
–Član Uprave Hrvatske industrije šećera Dino Bičvić istaknuo je kako prvi put nakon pet godina bilježe rast proizvodnje šećerne repe. To se posebno odnosi na male proizvođače koji su za 68 posto povećali površine pod repom, odnosno 2,5 tisuće hektara. Kod velikih proizvođača to povećanje se odnosi na 3 posto, i u Hrvatskoj će ove godine biti proizvodnja repe na 10.700 hektara. Proljetna sjetva je uredno krenula, nešto ranije nego prošle godine, u drugom tjednu ožujka. Osigurane su dovoljne količine sjemena i očekujemo proizvodnju od 700 tisuća tona repe, odnosno 105 do 110 tisuća tona šećera. Optimum je to za šećeranu naše veličine i za Hrvatsku kao tržište, istaknuo je Bičvić.
